Državni tajnik Svete Stolice Pietro kard. Parolin sudjelovao je u ponedjeljak, 19. rujna na "Transforming Education Summitu", koji je organizirala Opća skupština Ujedinjenih naroda. Uvjerenje koje je izrazio u svome izlaganju tiče se obrazovanja kao alata za gradnju snažnijeg društva.
Foto: ANSA
"Nema straha od obnove formativnih procesa ako je svrha 'obrazovno selo' koje promiče vrijednosti poštovanja, dijaloga i solidarnosti", glavna je poruka govora Papina državnog tajnika. Kardinal se pozvao na riječi pape Franje: „Obrazovanje je jedan od najučinkovitijih načina na koji možemo naš svijet i našu povijest učiniti humanijima“. Kazao je kako "obrazovanje može pomoći prevladati brojne razdore koji postoje u našim društvima, gradeći snažnije i otpornije zajednice utemeljene na vrijednostima ljudskoga bratstva i uzajamne solidarnosti". Istaknuo je kako je papa Franjo jasno govorio o važnosti pokretanja procesa preobrazbe bez straha, te gledanja u budućnost s nadom, pozivajući sve – mlade, nastavnike, političke vođe i građansko društvo – da budu protagonisti toga saveza, zauzimajući se na osobnoj i društvenoj razini u zajedničkom njegovanju sna o solidarnom humanizmu koji odgovara ljudskim očekivanjima i Božjem naumu.
Hitno potreban globalni pakt
"Izbijanje pandemije koronavirusa i sada rat u Ukrajini, ne zaboravljajući i brojne druge sukobe koji su u tijeku na raznim područjima svijeta čine sve hitnijom potrebu za globalnim obrazovnim paktom", istaknuo je kard. Parolin. Državni je tajnik govorio o potrebi uspostavljanja „obrazovnoga sela“ u kojemu svi ljudi, prema vlastitim ulogama, dijele zadaću oblikovanja mreže otvorenih i ljudskih odnosa. Spomenuo je jednu afričku poslovicu koja upozorava: potrebno je cijelo selo da bi se odgojilo jedno dijete. Pritom je napomenuo da trebamo oblikovati takvo selo kako bismo mogli odgajati i objasniti da prije svega valja raščistiti teren od diskriminacija te dopustiti da procvjeta bratstvo.
Pozivanje na prvi Globalni sporazum o obrazovanju
Kardinal se ponovno osvrnuo na riječi Svetoga Oca u njegovoj poruci od 15. listopada 2020. u kojoj je pribilježio kako je obrazovanje jedan od najučinkovitijih načina da naš svijet i našu povijest učinimo humanijima. Otuda je proizišla ideja o uključivanju više međunarodnih aktera i sudionika, zajedno s državnim tajnikom koji je istaknuo kako je proces za provedbu tog Globalnog sporazuma o obrazovanju potaknuo brojne nove inicijative na kontinentalnoj i lokalnoj razini.
Vrlo važna tema
"Sveta Stolica zahvaljuje glavnom tajniku Organizacije ujedinjenih naroda na sazivanju tog susreta o tako životno važnoj temi", rekao je tajnik Svete Stolice osvrnuvši se pritom na važnost ponovne izgradnje krhkoga obrazovnog saveza upoznavanjem novih generacija s vrijednostima poštovanja, dijaloga i solidarnosti, kroz ulaganje najboljih raspoloživih resursa u kvalitetno obrazovanje.
Četiri stožera
Imajući u mislima poruku koju je Papa poslao prilikom pokretanja Globalnoga sporazuma o obrazovanju 12. rujna kardinal Parolin je potaknuo sve koji rade na području obrazovanja da se vode onim što je definirao kao četiri stupa: "prvo, klasično načelo upoznaj samoga sebe, nakon čega slijedi upoznaj bližnjega, što nas potiče da imamo na umu druge, posebno one u ranjivim situacijama. Treće je načelo poznavanje svega stvorenoga, koje nas potiče na brigu o našem zajedničkom domu. Posljednje, ali ne manje važno, jest načelo poznavanja transcendentnog, koje potvrđuje naravnu sklonost ljudske osobe prema beskonačnom, šireći naš horizont i sposobnost otkrivanja velikih otajstava života. Upravo ta napetost prema sudbini i pozivu čovječanstva daje obrazovanju najdublji smisao i uvjerava mlade u njegovu vrijednost", pojasnio je državni tajnik.
Sedam putova do cjelovitoga obrazovanja
Riječ je o holističkom pogledu na obrazovanje koje zahtijeva točno određene obveze. Kardinal Parolin je stoga podsjetio na Papin poticaj obrazovnim organizacijama cijeloga svijeta da preispitaju svoje projekte i nastavne planove i programe, slijedeći sedam specifičnih putova. "Prije svega, potrebno je ljudsku osobu, u njezinoj vrijednosti i dostojanstvu, učiniti središtem svakog obrazovnog zauzimanja, bilo formalnoga bilo neformalnoga; slušati glas djece i mladih kojima prenosimo vrijednosti i spoznaje, kako bismo zajedno gradili budućnost pravednosti, mira i dostojanstvenoga života za svaku osobu; poticati puno sudjelovanje djevojaka i mladih žena u obrazovanju; vidjeti u obitelji prvo i bitno mjesto odgoja; odgajati i biti odgajan za potrebu prihvata, i posebno otvorenosti prema najosjetljivijim situacijama; pronaći nove načine za razumijevanje gospodarstva, politike, rasta i napretka kako bi bili u službi ljudske osobe i ljudske obitelji, u kontekstu cjelovite ekologije; očuvati i njegovati naš zajednički dom, štiteći ga od iskorištavanja njegovih resursa, u skladu s načelima supsidijarnosti, solidarnosti i kružnoga gospodarstva. Konačni je cilj učiniti obrazovanje uistinu cjelovitim, nadilazeći opreke među njegovim kognitivnim, emocionalnim i etičkim vidicima."
Crkva i spoznaje
Kardinal Parolin je, kako prenosi Vatican News, podsjetio i kako se Katolička Crkva, koja je od svojih početaka uvijek pratila evangelizaciju prenošenjem znanja, kulture i znanosti – preko samostana kao središta kulture, preko bezbrojnih škola povezanih s mjesnim Crkvama te osnivanjem prvih sveučilišta zapadnoga svijeta – i dalje zauzima na prvoj crti u obrazovanju, s gotovo 220 000 škola i 1365 sveučilišta raspršenih na svim kontinentima, gdje više od 70 milijuna učenika, od kojih mnogi nekatolici i nekršćani, dobivaju kvalitetno obrazovanje.
Izvor: KT
Objavljeno: 21.rujna 2022.
