U nedjelju 2. listopada u prostorima Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu prof. dr. sc. Ivan Bodrožić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu održao je predavanje «Utjecaj svetog Jeronima na kulturu i duhovnost Hrvata».

Izvor: IKA / HRVOJE ZOVKO

U nedjelju 2. listopada u prostorima Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu prof. dr. sc. Ivan Bodrožić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu održao je predavanje «Utjecaj svetog Jeronima na kulturu i duhovnost Hrvata», izvijestila je IKA.

Predavanje je održano u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, a u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, u sklopu projekta «San Girolamo e la Cultura Croata».

Prije samog predavanja, riječi dobrodošlice svima okupljenima uputio je rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima vlč. Marko Đurin, a riječima pozdrava pridružila se i otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Tea Zupičić.

Na početku predavanja prof. Bodrožić iznio je nekoliko definicija pojma kultura, ukazujući na njegovu višeznačnost. Potom, nakon što je iznio sržne biografske crtice sv. Jeronima, osvrnuo se na činjenicu da je sv. Jeronim, koji je živio u 4. stoljeću, bio čovjek klasične kulture koju je stekao ponajprije u rodnom mjestu, u Stridonu, u nekadašnjoj rimskoj Dalmaciji, a potom u Rimu gdje je završio «srednjoškolsko obrazovanje» u školi znamenitog govornika Elia Donata. Oduševljen za gorljivi kršćanski život, sv. Jeronim dao se na studij Svetoga pisma te je s tim ciljem naučio još grčki i hebrejski, a dijelom i sirijski jezik, čime je postao vir trilinguis.

Kao takav, istaknuo je prof. Bodrožić, sv. Jeronim, bio je, osim one klasične, čovjek biblijske kulture. Dokaz tome je njegovo životno djelo Vulgata – latinski prijevod Svetoga pisma. Sve to nalazi se u temelju doprinosa kojeg je sv. Jeronim dao kulturi Hrvata. Naime, Hrvati su u doticaj s visokom kulturom došli po dolasku u zapadni Ilirik nakon avarskih pustošenja. Ono što je prof. Bodrožić osobito istaknuo jest činjenica kako Hrvati nikada nisu potpuno prešli na latinski jezik, već se smatralo bitnim puku navijestiti Evanđelje na materinjem jeziku. Tako je u 9. stoljeću nastalo pismo glagoljica kojim su se služili, ne samo u svakodnevnom govoru, već i u liturgiji. Ono što je bilo osobito značajno za glagoljicu, istaknuo je profesor Bodrožić, jest činjenica da je njezino autorstvo pripisano sv. Jeronimu te je time s obzirom na njegov značaj, dobilo moćnog pokrovitelja i najsnažnije opravdanje da ostane u daljnjoj uporabi. To pismo bilo je nazvano glagoljskim ili ilirskim, a čak i, po sv. Jeronimu, jeronimovskim.

U završnom dijelu predavanja, prof. Bodrožić progovorio je o utjecaju sv. Jeronima na duhovnost Hrvata. Naime, kako je bio vrlo brzo prihvaćen kao učitelj duhovnosti, franjevačke zajednice sv. Jeronima uzele su kao primjer i model asketskog života. Tako i danas tri franjevačke provincije nose ime svetog Jeronima, a na jadranskoj obali tijekom stoljeća izgrađeno je i nekoliko desetaka crkava, kapela i mjesta njegova štovanja.

Na kraju predavanja prof. Bodrožić izrekao je riječi zahvale Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske kao sponzoru spomenutog projekta, Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima te svima prisutnima. Kao domaćin, uz poziv na raspravu, riječi zahvale izrekao je i rektor Đurin. 

Izvor: KTA

Objavljeno: 03.listopada 2022.