Župa Sv. Franje Asiškog u sarajevskom naselju Dobrinja proslavila je 4. listopada svoj patron i obilježila četvrt stoljeća postojanja. Radosni je događaj uzveličan polaganjem svečanih zavjeta dvojice franjevačkih bogoslova.
Izvor: Nedjelja
Župa Sv. Franje Asiškog u sarajevskom naselju Dobrinja proslavila je 4. listopada svoj patron i obilježila četvrt stoljeća postojanja. Radosni je događaj uzveličan polaganjem svečanih zavjeta dvojice franjevačkih bogoslova. Svečano Misno slavlje penosila je i Radio Marija u BiH, a izvijestio je i portal Katoličkog tjednika Nedjelja.
Moderno crkveno župno zdanje koje se nalazi na nekadašnjoj ratnoj crti razdvajanja na Dobrinji, bilo je pretijesno primiti sve koji su za ovu prigodu, u popodnevnim satima blagdana utemeljitelja Franjevačkog reda, došli proslaviti patron i 25 godina kanonskog utemeljenja župe. Svetu misu uz nazočnost vrhbosanskog nadbiskupa u miru Vinka kard. Puljića i koncelebraciju više od 30 svećenika, predslavio je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. Sudjelovali su franjevački bogoslovi, redovnice različitih družbi te bogoslovi Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater u Vogošći.
Svevremeni lik Sv. Franje
Nazočno vjerničko mnoštvo na početku je pozdravio župnik fra Danijel Rajić, izrazivši na osobit način dobrodošlicu vjernicima iz Busovače i Viteza koji su došli molitveno nazočiti polaganju doživotnih redovničkih zavjeta svojih sinova fra Danijela Lukića i fra Hrvoja Žabića. Među nazočnima bio je i predsjednik Federacije BiH, rodom Busovljak, gosp. Marinko Čavara.
Uvodeći u svetu misu provincijal Dadić je ukazao na aktualnost i izazovnost lika Sv. Franje Asiškog kojemu je prije četvrt stoljeća posvećena župa na Dobrinji i po čijem su primjeru dvojica mladih ljudi odlučila doživotno slijediti Krista u Franjevačkom redu.
Provincijal fra Zdravko Dadić
Tu je misao nastavio u propovijedi istaknuvši da je Serafski Otac ne samo "mijenjao svoje vrijeme koje je bilo ispunjeno nepravdom, pohlepom, nesmiljenom borbom za vlast, brojnim pobunama i krivovjerjem, nego ga je i nadživio te postao jednako suvremen i u ovo naše doba tako da ga poštuju i pripadnici drugih religija i svjetonazora koji nemaju nikakve veze s kršćanstvom i franjevaštvom, što nam samo dodatno potvrđuje o kakvom se velikom čovjeku i svecu radi".
"Isus voli obraćene mangupe"
U nastavku je spomenuo kako Sv. Franjo i danas potiče u svakom čovjeku prepoznati Božje stvorenje te se ne bojati voditi logikom ljubavi.
"Isus voli obraćena mangupe. Voli ih zato jer oni nisu 'vagoni' nego lokomotive - oni pokreću i druge činiti dobro", naglasio je fra Zdravko te potom upozorio na sveprisutnu napast očajavanja i zabrinutosti.
"Sve manje je smijeha, čak i kod mladih, jer smijati se može samo u slobodi, a slobode je sve manje (...) Sloboda je smisao što gubi svoj smisao svakim oblikom ovisnosti i robovanja", upozorio je provincijal te zavjetovanicima poručio da imaju na umu kako "upravo zavjeti siromaštva, čistoće i poslušnosti koje ste zavjetovali, daju vam mogućnost da budete u svojoj nutrini do kraja slobodni".
Završno se osvrnuo i na srebrni jubilej postojanja župe na Dobrinji koja je "nikla iz ničega" u teška vremena. U tom smislu zahvalio je kardinalu Vinku koji je "imao viziju i prepoznao potrebu za ovaj dio Kristova stada, osnovavši župu u ovom dijelu grada Sarajeva, koju je povjerio fratrima".
Spomenuo se na kraju poimenice i svih župnika koji su, nakon uvodnoga "ratnog" pastoralnoga rada fra Mirka Majdandžića i pok. fra Ljube Lucića, ovdje djelovali: fra Ivica Matić, fra Franjo Radman, fra Ante Ivanović, fra Blažan Lipovac, fra Janko Ćuro, fra Pero Karajica te aktualni fra Danijel Rajić.
Župa bogata i materijalno i duhovno
Uslijedio je obred zavjetovanja u kojemu je vjerničkoj zajednici zavjetovanike predstavio meštar franjevačkih bogoslova u Sarajevu fra Danijel Nikolić. Napomenuo je kako fra Hrvoje dolazi iz župe Vitez, a rodom je iz Brajkovića, te da je fra Danijel iz Busovače. Obojica su u ruke provincijala Dadića izrekli svoje zavjete siromaštva, poslušnosti i čistoće pri čemu su postali punopravni članovi Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Nakon popričesne molitve nekoliko je misli izrekao meštar Nikolić spomenuvši kako je župa Dobrinja kroz proteklih 25 godina postojanja donosila ne samo materijalne plodove u vidu izgradnje crkve, nego nadasve i duhovne koji se, uz ostalo, ogledaju u činjenici da su iz nje potekli: redovnica s. M. Antonija Hrgota te osim njega i župnika Rajića: franjevci Kristijan Montina i Marko Hrgota.
Misno je slavlje koje je pjesmom uljepšao bend El Shaddai, župne molitvene zajednice Spiritus Sanctus, završeno molitvama predviđenima za potpuni oprost, kod vanjskog kipa Sv. Franje Asiškog koji se nalazi ispred crkve u župnom dvorištu.
Vjernička se zajednica za proslavu patrona pripravljala trodnevnicom kada su svete mise predvodili: misionar milosrđa fra Josip Ikić, župnik u Novom Travniku don Anto Ledić i odgojitelj u sarajevskom KŠC-u Sv. Josip vlč. Sandro Jurešić. Valja spomenuti da je u okviru proslave Sv. Franje u dobrinjskoj crkvi postavljena izložba Euharistijska čuda diljem svijeta koja je izvorno realizirana ideja blaženog 15-godišnjaka Carla Acutisa.
Župnik fra Danijel, fra Danijel Lukić, kardinal Vinko, fra Hrvoje Žabić i provincijal Dadić
Inače, tijekom posljednjega rata sarajevsko naselje Dobrinja bilo je poprište žestokih borbi. Pastoralnu skrb tamošnjih katolika vodio je tadašnji župnik iz Novog Grada pok. vlč. Pero Iljkić. Potom je to kratko činio ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Tomo Knežević. Kada je na njegovo mjesto došao vlč. Franjo Tomić on je preuzeo i brigu o vjernicima na Dobrinji te 1993. obavio blagoslov obitelji napravivši prvi popis članova ove zajednice. U međuvremenu su povremeno slaviti svete mise fra Mirko Majdandžić i pok. fra Ljubo Lucić. Nakon jednog od potpisanih primirja 1995., fra Mirko je praktično preuzeo skrb o katoličkoj zajednici u ovom sarajevskom naselju, koja je po kanonskom utemeljenju 15. svibnja 1997., odvajanjem od župa Stup i Novi Grad, povjerena franjevcima Bosne Srebrene.
Izvor: KTA
Objavljeno: 05.listopada 2022.
