Iz tiska je izašao tradicionalni katolički imendanski Napretkov zidni kalendar za 2023. godinu. Tema kalendara su austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini.
Foto: HKD Napredak
Urednik kalendara je Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak, a autor dizajna Igor Šutalo. Mons. Tomo Knežević ispisao je katolički imendanski kalendar te kvatre kao i mjesečeve mijene. Lekturu je uradila Ozana Ramljak, dok je predgovor napisao Manuel Martinović, autor monografije „Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini“, koja je početkom ove godine izišla iz tiska u nakladi HKD Napredak.
Kalendar formata 33 x 45 cm koji sadrži četrnaest listova tiskao je Suton Print iz Širokog Brijega. Na naslovnici kalendara su fotografije dvanaest utvrda i to s područja Stoca, Bileće, Mostara, Sarajeva i Trebinja.
S ponosom ističemo činjenicu kako je upravo kalendar jedan od izdavačkih brendova u nakladničkoj djelatnosti HKD Napredak, koja je nekoliko zadnjih godina izraženija, a napose u 2022. kada HKD Napredak obilježava 120 godina od osnivanja društva.
Prva izdanja Napretkova kalendara datiraju još s početka 20. stoljeća. Davne 1904. godine Napredak je tiskao svoj prvi zidni kalendar, dok je društvo tek raslo, razvijajući se postupno i dobivajući s vremenom kulturno-prosvjetne obrise po kojima će ubrzo postati prepoznatljivo.
HKD Napredak je ostao vjeran tradiciji tiskanja zidnog kalendara i u vrijeme pandemije, a to čini i ove godine s kalendarom za 2023. Kao i s monografijom, HKD Napredak želi i s kalendarom ukazati na važnost i potrebu zaštite starih vojnih građevina, njihovu valorizaciju, kao i naglasiti samu važnosti očuvanja baštine.
Evo što je u predgovoru napisao Manuel Martinović, autor monografije Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini:
„Dolaskom Austro-Ugarske Monarhije na prostore Bosne i Hercegovine, dolazi i nova era u razvoju civilizacije, kulture i suvremenih načina ratovanja i fortifikacije. Jedna od novina je bila i gradnja pojasnih utvrda, tj. prstena sastavljenog od više samostalnih utvrda oko većeg naseljenog mjesta. Status pojasnih utvrda imali su Trebinje, Bileća, Mostar i Sarajevo. Postojao je i niz drugih gradova s utvrđenim garnizonima, kao što su Zvornik, Višegrad, Foča i Goražde, koji su činili zasebnu cjelinu koristeći se prirodnim preprekama (rijeka Drina). Mjesta Kalinovik, Ulog-Obrnja, Nevesinje i Stolac činila su drugu obrambenu crtu, a prvu su crtu činile pojasne utvrde Trebinje i Bileća te Avtovac kao zaprječna oblast, dok je pozadinsko uporište bila pojasna utvrda Mostar, koja je bila i logistička baza i zapovjedno mjesto za prve dvije crte te, ujedno, administrativno i vojno sjedište Hercegovine.
Pojasna utvrda Sarajevo imala je zadatak osigurati glavno vojno i administrativno središte BiH – grad Sarajevo. Austrougarska inženjerijska uprava označavala je kompleks utvrda na Balkanu kraticom BHD (Bosnien, Herzegowina und Dalmatien). U sklopu utvrda u Dalmaciji podrazumijevale su se utvrde u Boki kotorskoj i zaleđu, u Krivošijama. Austrougarska inženjerijska direkcija posvetila je veliku pažnju obrani i fortificiranju svojih istočnih granica. Najugroženiji dio istočne granice se nalazio u Hercegovini, stoga je 90 posto utvrda i bilo izgrađeno na njezinu području.“
Izvor: hkdnapredak.com
Objavljeno: 3.studenoga 2022.
