Prvo javno obraćanje pape Franje na bahreinskom tlu bilo je na susretu s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskog zbora u Kraljevskoj palači Sakhir, 3. studenog

Izvor: Snimak zaslona / Vatican News

Prvo javno obraćanje pape Franje na bahreinskom tlu bilo je na susretu s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskog zbora u Kraljevskoj palači Sakhir, 3. studenog

Pozdravljajući najprije riječima "as-salamu alaikum", papa Franjo je izrazio zahvalnost kralju zbog poziva i dobrodošlice u Bahreinu, objavio je Vatican News.

U Kraljevini Bahrein, „gdje vode mora okružuju pijesak pustinje, a zadivljujući se neboderi uzdižu uz tradicionalne istočnjačke tržnice”, spajaju se vrlo različite stvarnosti, primijetio je Papa. Stapa se staro i moderno, mješavina tradicije i napretka, a prije svega ljudi iz različitih sredina „stvaraju osebujan mozaik života”.

Kao nadahnuće za svoj govor papa Franjo je uzeo jedan „znak vitalnosti” Bahreina, tzv. „Drvo života” (Shajarat-al-Hayat): 10 metara visoko drvo staro 400 godina na neplodnome dijelu Arapske pustinje. Po mnogima, tajna je njegovog preživljavanja u tim uvjetima u korijenju koje se proteže desecima metara ispod zemlje crpeći iz podzemnih naslaga vode.

Govoreći stoga o važnosti korijena, Papa je istaknuo kako je država posvećena istraživanju i vrjednovanju prošlosti. Mjesto je to koje ima dugu povijest, kamo su ljudi dolazili privučeni ljepotom kraja i izvorima slatke vode. Zemljopisni položaj Bahreina, talenti i komercijalne sposobnosti njegovih ljudi, zajedno s povijesnim događajima, omogućili su da poprimi oblik raskrižja međusobnog bogaćenja među narodima, istaknuo je Sveti Otac, dodajući: „Jedna stvar ističe se u povijesti ove zemlje: ona je oduvijek bila mjesto susreta različitih naroda”.

Najveće bogatstvo Bahreina očituje se u njezinoj etničkoj i kulturnoj raznolikosti te u mirnom suživotu i tradicionalnoj gostoljubivosti njezinih ljudi, rekao je papa Franjo. „Na ovim otocima možemo se diviti složenom, multietničkom i multireligijskom društvu, sposobnom prevladati rizik izolacije. To je tako važno u naše vrijeme, kada tendencija da se okrenemo isključivo sebi i svojim posebnim interesima sprječava uvažavanje bitne važnosti veće cjeline”. Brojne skupine u Bahreinu svjedoče da „možemo i moramo” živjeti zajedno u svijetu koji je postao „globalno selo”.

„Doista, iako je globalizacija uhvatila korijena, na mnoge načine još uvijek nam nedostaje 'duh sela'”, kazao je Papa. Svjedočimo masovnom širenju ravnodušnosti i međusobnog nepovjerenja, bujanju rivalstava i sukoba za koje smo se nadali da su stvar prošlosti, te oblicima populizma, ekstremizma i imperijalizma koji ugrožavaju sigurnost svih. „Unatoč napretku i tolikim oblicima društvenih i znanstvenih dostignuća, kulturološke se razlike među različitim dijelovima svijeta povećavaju, a destruktivni stavovi sukoba preferiraju se pred korisnim prilikama za plodonosne susrete”.

U „sasušenu pustinju ljudskog suživota” potrebno je donijeti „vodu bratstva”, napomenuo je Sveti Otac. „Ovdje sam, u ovoj zemlji Drveta života, kao sijač mira, kako bih doživio ove dane susreta i sudjelovao na forumu dijaloga Istoka i Zapada za miroljubivi ljudski suživot. Zahvaljujem i sada svojim suputnicima, posebno vjerskim predstavnicima. Ovi dani obilježavaju dragocjenu etapu na putu prijateljstva koje se posljednjih godina intenziviralo s raznim islamskim vjerskim vođama, riječ je o bratskom putu koji, ispod pogleda neba, nastoji njegovati mir na zemlji”.

Izražavajući zahvalnost za međunarodne konferencije i mogućnosti susreta koje Bahrein organizira i promiče, Papa je kazao kako su teme poštovanja, tolerancije i vjerske slobode temeljne teme prepoznate i u Ustavu Kraljevine. Prije svega, to su „obveze koje treba stalno provoditi u djelo” kako bi vjerska sloboda bila potpuna te kako bi dostojanstvo i jednake mogućnosti bile konkretno priznate za svaku skupinu i za svakog pojedinca, da se temeljna ljudska prava ne krše, već promiču. „Mislim prije svega na pravo na život, na potrebu da se to pravo uvijek jamči, pa tako i onima koji su kažnjeni, kojima život ne bi trebao biti oduzet”.

Tijekom vremena brojne grane „Drveta života” dale su obilno lišće, čime se stablo povećalo u visinu i širinu. Tako je i doprinos tolikog broja pojedinaca iz različitih naroda omogućio značajan porast produktivnosti u Bahreinu. Zemlja ima jednu od najviših razina useljavanja u svijetu – oko polovice domaćeg stanovništva su stranci, primijetio je Papa. „U isto vrijeme, moramo priznati da je u našem svijetu razina nezaposlenosti i dalje previsoka, a mnogo rada je zapravo dehumanizirajuće. To ne podrazumijeva samo veliki rizik od socijalne nestabilnosti, već predstavlja i prijetnju ljudskom dostojanstvu”. Rad je pravo, istaknuo je Papa, neophodno za cjeloviti vlastiti razvoj i oblikovanje istinski humanog društva.

Ističući globalnu krizu rada, Sveti je Otac ponovio kako je rad dragocjen, te pozvao na jamčenje da radni uvjeti budu svuda sigurni i dostojanstveni, da potiču, a ne da ometaju kulturni i duhovni rast ljudi, da služe unapređenju društvene kohezije, na dobrobit zajedničkog života i razvoja svake zemlje. Bahrein, kazao je, „može biti ponosan na svoje značajne doprinose u tom pogledu”, ističući među ostalim prvu školu za žene u Zaljevu i ukidanje ropstva.

Na koncu, Papa je istaknuo dva ključna područja koja su napose izazov za odgovorne u služenju općem dobru. Najprije je to pitanje okoliša. „Radimo neumorno u suočavanju s ovom dramatičnom krizom i donosimo konkretne i dalekovidne odluke nadahnute brigom za generacije koje dolaze, prije nego što bude prekasno i njihova budućnost bude ugrožena! Neka Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27), koja će se održati u Egiptu za nekoliko dana, označi korak naprijed u tom pogledu!”

Drugo je pitanje poziv svakog muškarca i žene da život cvjeta. Međutim, danas se svjedoči smrtonosnim pothvatima i prijetnjama. „Posebno mislim na monstruoznu i besmislenu zbilju rata koji posvuda sije destrukciju i ruši nadu. Rat izvlači ono najgore iz čovjeka: sebičnost, nasilje i nepoštenje. Jer rat, svaki rat, za sobom nosi smrt istine. Odbacimo logiku oružja i promijenimo smjer, preusmjeravajući goleme vojne izdatke u ulaganja u borbu protiv gladi i nedostatka zdravstvene zaštite i obrazovanja. Duboko žalim zbog svih ovih sukoba”. Pozdravljajući zemlje Arapskog poluotoka, Papa je na poseban način istaknuo Jemen, „razdiran zaboravljenim ratom”. „Posebno u svojim molitvama nosim civile, djecu, starije i bolesne. I molim: Neka prestane zveket oružja! Budimo posvećeni, posvuda i konkretno, izgradnji mira!”

„Danas sam ovdje kao vjernik, kao kršćanin, kao čovjek i kao hodočasnik mira, jer smo danas, više nego ikad, pozvani, posvuda, ozbiljno se zauzeti za mirotvorstvo”, kazao je Papa na kraju svog prvog javnog obraćanja u Bahreinu.

Izvor: KTA

Objavljeno: 4.studenoga 2022.