Papa je 9. siječnja, u dvorani Benedizione, u audijenciju primio Diplomatski zbor pri Svetoj Stolici te je, između ostaloga, zatražio da se prekine „besmisleni sukob“ u Ukrajini i ukine smrtna kazna, počevši od Irana.
Ponovno je istaknuo rješenje s dvije države u Svetoj zemlji te potaknuo na potpuno razoružanje: „Svi smo gubitnici pod nuklearnom prijetnjom“. Izrazio je zabrinutost zbog situacije u Brazilu i drugim mjestima gdje vladaju napetosti zbog polarizacija.
Sporazum s Kinom
Papa je svoje razmišljanje, odnosno – kako ga je sam nazvao – zaziv mira u svijetu koji gleda kako se povećavaju podjele i ratovi, započeo izražavajući zahvalnost veleposlanicima za poruke sućuti povodom preminuća Benedikta XVI., te spominjući produženje Privremenoga sporazuma o imenovanju biskupa između Kine i Svete Stolice. „Nadam se da se taj odnos suradnje može razviti u korist života Katoličke Crkve i dobra kineskoga naroda“, naglasio je.
Treći svjetski rat
U dugom govoru Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, koji je kao uvijek primio radi čestitanja na početku godine, osvrnuo se i na sukobe i napetosti koji su danas zabilježeni na pet kontinenata. Iz svega je proizišla slika „trećega svjetskog rata“, ali ne više u dijelovima nego globalnoga, u kojemu se – kako je rekao – sukobi izravno odnose na samo neka područja planeta, ali zapravo uključuju sve.
Slabljenje demokracije
S obzirom na taj scenarij, Papa traži da se zajedno gradi mir i osnaži demokracija koja, zbog sve većih političkih i društvenih polarizacija, slabi u više zemalja, zajedno s mogućnostima slobode koje ona omogućuje, unatoč svim granicama ljudskoga sustava. „Peru, Haiti, a u posljednjim satima i Brazil, kao što se vidjelo iz nedavnog napada na institucionalna mjesta, primjeri su velikih napetosti i oblika nasilja koje donose takve polarizacije. Uvijek je potrebno prevladati jednostranu logiku i zauzeti se na izgradnji općega dobra“, kazao je Papa.
„Pod nuklearnom prijetnjom svi smo gubitnici“
Potom je spomenuo encikliku Pacem in terris, koja navršava 60 godina, a koju je Ivan XXIII. napisao dok je vladala opasnost od nuklearnoga rata zbog Kubanske raketne krize. „Čovječanstvo je bilo korak od vlastitoga uništenja, da se nije uspjelo postići da prevlada dijalog. Nažalost, i danas se potiče nuklearna prijetnja, bacajući svijet u strah i tjeskobu. Posjedovanje atomskoga oružja je nemoralno, jer nije isključeno da neki nepredvidivi i nekontrolirani čin izazove iskru koja bi pokrenula ratni aparat. Pod prijetnjom nuklearnoga oružja svi smo uvijek gubitnici“, naglasio je Sveti Otac, te je s tog stajališta očitovao posebnu zabrinutost zbog zastoja u pregovorima o Iranskom nuklearnom sporazumu i izrazio nadu u trenutno rješenje za sigurniju budućnost.
Neka se prekine rat u Ukrajini
Govoreći potom o Ukrajini, Papa je osudio napade na civilne infrastrukture, zbog kojih ljudi gube život, i to ne samo zbog bombi i nasilja, nego i zbog gladi i hladnoće.
„Ne mogu danas ne uputiti ponovno apel za trenutni prekid tog besmislenog sukoba, čije posljedice pogađaju čitave regije, čak i izvan Europe, zbog utjecaja koji ima na energetskom području i na području proizvodnje hrane, posebno u Africi i na Bliskom istoku“, istaknuo je.
Ukinuti smrtnu kaznu u Iranu
Nije zaboravio ni druga poprišta napetosti. Među njima je prije svega spomenuo Iran, u kojemu se i dalje primjenjuje smrtna kazna, i to nakon prosvjeda koji pozivaju na veće dostojanstvo žena.
„Smrtna se kazna ne može iskorištavati za navodnu državnu pravednost, jer ona nije sredstvo odvraćanja, a ni ne ostvaruje pravdu za žrtve, nego samo potiče žeđ za osvetom. Stoga apeliram da se smrtna kazna, koja je uvijek nedopustiva jer ugrožava nepovredivost i dostojanstvo osobe, ukine u zakonodavstvu svih država svijeta. Ne smijemo zaboraviti da se sve do posljednjega trenutka čovjek može obratiti i promijeniti“, posvijestio je poglavar Katoličke Crkve.
Osvrćući se, među ostalim, na stanje na afričkom kontinentu, i apelirajući za rješavanje problema ondje, dotaknuo se i poštovanja žena.
„Za uspostavljanje mira potrebno je iznova krenuti od istine, pravednosti, slobode i solidarnosti. Prije svega valja poštovati ljudsku osobu, s njezinim pravom na postojanje i fizički integritet“, naglasio je Papa, upravivši svoje misli pritom posebno ženama koje se i danas, u brojnim zemljama, smatra građanima drugoga reda ili su podvrgnute nasilju i zlostavljanju, te im se uskraćuje mogućnost obrazovanja, rada, izražavanja svojih talenata, pristup zdravstvenoj zaštiti, pa čak i hrana. „Žene mogu dati svoj nezamjenjiv prinos društvenom životu i biti prve saveznice mira“, podcrtao je.
„Ne“ pobačaju
Nadovezao se kako mir zahtjeva također zaštitu života – tog dobra koje je ugroženo, prečesto čak i u majčinoj utrobi, ističući „navodno pravo na pobačaj“. Istaknuo je kako nitko ne može polagati pravo na život drugog bića, posebno ako je ono bespomoćno te tako lišeno svake mogućnosti obrane. Stoga je potaknuo sve ljude da se zauzmu u zaštiti prava najslabijih te da se iskorijeni kultura odbacivanja, koja, nažalost, pogađa i bolesne, invalide i starije osobe.
„U temelju je toga 'strah' od života, isti onaj koji potiče strah u zasnivanju obitelji i rađanju djece. Strahovi pronalaze uporište u neznanju i predrasudama da bi se lako pretvorili u sukobe“, naglasio je, među ostalim, Papa, prenosi Vatican News.
Izvor: KT
Objavljeno: 10.siječnja 2023.
