U utorak, 7. veljače 2023. u glavnom gradu Češke Pragu nastavljena je prva faza Europske kontinentalne sinodske skupštine, koja će trajati do 9. veljače, uz sudjelovanje 220 predstavnika iz svih 39 europskih biskupskih konferencija
U utorak, 7. veljače 2023. u glavnom gradu Češke Pragu nastavljena je prva faza Europske kontinentalne sinodske skupštine, koja će trajati do 9. veljače, uz sudjelovanje 220 predstavnika iz svih 39 europskih biskupskih konferencija koji predstavljaju krajevne crkve iz 45 europskih zemalja.
Drugi dan skupštinskog zasjedanja započeo je Euharistijskim slavljem koje je predvodio prefekt Dikasterija za biskupe kardinal Marc Ouellet na temelju rečenice s početka Knjige Postanka: „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih“ (Post 1,27).
Nakon što su dan ranije govorili delegati iz 13 europskih biskupskih konferencija, za govornicom su se tijekom cijelog dana izmjenjivali predstavnici iz svih preostalih 26 biskupskih konferencija koji su u kratkim crtama, na temelju sinodskog hoda u biskupijskim zajednicama svojih zemalja i na temelju tri postavljena pitanja iz dokumenta za kontinentalnu Sinodu, iznosili razmišljanja o sinodskom hodu. Sve je bilo prožeto trenucima molitve i kratkim molitvenim glazbenim prilozima iz raznih europskih zemalja.
Zbog aktualnih teških ratnih stradanja u Ukrajini, sudionici su s posebnim zanimanjem slušali predstavnike Ukrajinske grkokatoličke Crkve i Katoličke Crkve latinskog obreda o sinodskom hodu i teškom stanju u toj ratom napaćenoj zemlji. Na kraju zasjedanja svi su se ujedinili u molitvi koju su predvodili predstavnici Ukrajinske grkokatoličke Crkve. Dugim pljeskom svi nazočni izrazili su blizinu s ovom trpećom Crkvom i svim ljudima u Ukrajini.
Budući da je u noći 6. veljače jugoistočni dio Turske i sjeverni dio Sirije pogođen razornim zemljotresom sa strašnim posljedicama, jednako snažnim pljeskom pozdravljena su dvojica predstavnika Turske katoličke delegacija: nadbiskup i metropolit Izmira mons. Martin Kmetec i jedan aktivni član tamošnje katoličke zajednice koji su nazočne ukratko upoznali sa sinodskim procesom u malobrojnim biskupijskim zajednicama u ovoj velikoj zemlji.
U ime delegacije Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija, koju predvodi njezin predsjednik i beogradski nadbiskup mons. Ladislav Nemet, skupu su se obratili koordinator Caritasa Srijemske biskupije gospodin Petar Dujić i djelatnica u Biskupskom ordinarijatu u Zrenjaninu gospođica Timea Bertalan. Mladi gospodin Dujić je na početku podsjetio na riječi pape Franje da trebaju slušati Boga kako bi s njim čuli vapaj njegova naroda i slušati njegov narod dok ne dođu u suglasje s voljom Božjom. Dodao je da to nije jednokratno razlučivanje, već način života utemeljen u Kristu. Kazao je da svaki dijalog uključuje susretanje u različitim mišljenjima i da se mladi moraju boriti da iznesu svoje mišljenje. „Dolazim iz Republike Srbije, gde smo kao Crkva u manjini, ali također smo i mi mladi manjina sa svojim razmišljanjem. Teško je da kao manjina nametnemo svoja razmišljanja”, kazao je gospodin Dujić ističući da je angažman uvek moguć te da su mladi pozvani uključiti se u sinodski hod pod geslom zajedništvo, sudjelovanje i poslanje. „U sinodalnom putu Crkve osjećamo potrebu da se dublje uključimo u promišljanja, posebno ona koja mogu pomoći mladima da sebe nađu kao važan čimbenik Crkve”, kazao je mladić Petar.
U nastavku je gospođica Timea rekla da je većina mladih katolika primila sakrament Duha Svetoga, kojim su osnaženi prepoznati izazove današnjeg vremena, i da mladi, koristeći svoju mladalačku energiju i prednosti u odnosu na druge naraštaje kojima mogu sudjelovati u izgradnji Crkve. Istaknula je da zajedništvo mladih ne treba biti privilegija jedne grupe, nego pomoć da Crkvu lakše predstave svojim vršnjacima koji imaju energiju, a ne znaju je upotrijebiti u jačanju svoje vjere. Napominjući da su ih katehete učile Kristovom poslanju: „Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga“ (Mt 28,20, što je trajno poslanje Crkve, zaključila je da Crkva danas treba mlade ljude koji će prihvaćati ovo Kristovo poslanje, koji će svjedočiti, koji će voditi dijalog, koji će drugim zajednicama i narodima predstavljati sve te vrijednosti koje nose u svom životu kao mladi katolici.
Delegaciju Slovenske biskupske konferencije na kontinentalnom sinodskom zasjedanju čine: njezin potpredsjednik i murskosoboški biskup Peter Štumpf, zatim celjski biskup mons. Maksimilijan Matjaž kao odgovorni biskup za sinodsku hod u Sloveniji, časna sestra Anja Kastelic, FEG, i profesor Igor Bahovec. O sinodskom procesu u Sloveniji izvijestili su ukratko sestra Anja i dr. Bahovec. Kazali su da je dokument za kontinentalnu fazu Sinode mnogima nadahnuće i izraz univerzalnosti Crkve te da su ga mnogi prepoznali kao odlučujući korak prema sinodskom pokretu Crkve. Rekli su da su vrlo zadovoljni brojnim istaknutim sadržajima u dokumentu posebno spominjući: krsno dostojanstvo svih kršćana, ulogu žene u Crkvi te novo shvaćanje laika, odnosno novi odnos između klera i laika. Prenijeli su i pojedine reakcije mladih u Sloveniji, koji se osjećaju gotovo zanemarenima u dokumentu, te istaknuli da mladi žele Crkvu koja je bliska ljudima, čak i onima na margini; da Crkva treba prijeći s pastorala projekata na pastoral odnosa; da svećenici trebaju biti ponizni; da se Crkva treba ponajprije pitati, kako živjeti veće zajedništvo, kako se osloboditi struktura koje ne funkcioniraju te kako omogućiti ljudima autentično duhovno iskustvo Boga Oca koji ljubi čovjeka i daruje im se da kao braća postanu sol i svjetlo ovoga svijeta. Zaključili su da stari i mladi upozoravaju da Crkva nije nevladina organizacija nego nositeljica i navjestiteljica Kristove radosne vijesti spasenja.
U sinodskom hodu u ime tročlane delegacije Biskupske katoličke konferencije Rusije, koju je predvodio njezin predsjednik, nadbiskup Paolo Pezzi, izvijestili su generalni tajnik p. Stephan Lipke, član Družbe Isusove, i gospođa Oxana Pimenova, a šestero članova katoličkih zajednica u toj velikoj zemlji pratilo sinodsku skupštinu online. P. Lipke je kazao da je Crkva u Rusiji s velikom radošću sudjelovala u sinodskom procesu. Dodao je da su, unatoč poteškoćama u okupljanju, mnogi katolici u Rusiji sinodski proces doživljavali kao mogućnost otkrivanja da je Crkva, u Kristu, jedna obitelj i da je njezino blago multietničnost, multikulturalnost i multiritualnost. U vezi sa sadašnjim trenutkom na kontinentalnoj razini, prenio je strah ljudi od gubitka katoličkog identiteta ističući da snažan identitet u Kristu, za one koji se u Crkvi osjećaju kao kod kuće, ne mora biti u suprotnosti s činjenicom da Crkva treba pružiti utočište i onima koji trebaju podršku, čak i ako nisu katolici. Gospođa Pimenova je kazala da sada čvrsto osjećaju potrebu, u zajedništvu s drugim kršćanskim crkvama i denomacijama, ponuditi utočište izbjeglicama, alkoholičarima, samohranim majkama u nevolji,.. Na kraju je nabrojala sljedeće potrebe: duboku molitvu, klanjanje, biti s Gospodinom u liturgiji, otvorenost i dijalog, koristeći sinodske “instrumente”, kao što su aktivna župna vijeća, kako bi zajedno sa župnicima pronašli ravnotežu između identiteta i otvorenosti osjećajući zajedničku odgovornost za nastavak Kristova djela na zemlji.
Delegati, podijeljeni u nekoliko skupina prema govornom području, razmišljali su o naglascima koje smatraju posebno važnim za sinodski hod i postojećim napetostima. Njihovi predstavnici to su ukratko predstavili na plenarnoj skupštini.
Izvor: KTA
Objavljeno: 08.veljače 2023.
