Predsjednici 39 europskih biskupskih konferencija ili njihovi delegati, 10. i 11. veljače 2023. održali su drugu fazu Europske kontinentalne sinodske skupštine u Pragu. Prije toga bili su dionici i prve faze održane od 5. do 9. veljače uz sudjelovanje predstavnika iz svih europskih biskupskih konferencija u hotelu Pyramida u glavnom češkom gradu.

Pod predsjedanjem nadbiskupa Vilniusa mons. Gintarasa Grušasa, biskupi su nastavili svoja razmatranja na temelju sinteze četverodnevnog sinodskog rada i zaključnih preporuka. Biskupi su dijelom radili podijeljeni u jezične skupine, a najvećim dijelom svi zajedno u kongresnoj dvorani spomenutog hotela. Plod ovog zasjedanja završenom zajedničkim Misnim slavljem u večernjim satima u subotu 11. veljače u praškoj crkvi Svih Svetih jest završni dokument koji će biti poslan Generalnom tajništvu Biskupske sinode. Bit će to doprinos Crkve na europskom kontinentu sljedećim koracima sinodskog procesa, počevši od sastavljanja radnog dokumenta Instrumentuma laboris Sinodske skupštine koja će se održati u listopadu 2023., a zatim i 2024. godine.

U večernjim satima prvog radnog dana svi biskupi pošli su u samostansku crkvu benediktinske nadopatije sv. Vojtjeha-Adalberta i Margarete u praškoj četvrti Brevnov te slavili Svetu misu. Dobrodošlicu su im poželjeli benediktinci na čelu s arhiopatom Petrom Prokopom Siostrzonekom. Inače, u svijetu postoji 25 benediktinskih kongregacija i oko 8000 benediktinaca. Slavenska benediktinska kongregacija obuhvaća pet samostana: tri u Češkoj, jedan u Sloveniji i samostan na Ćokovcu, jedini muški benediktinski samostan u Hrvatskoj, iz kojeg je u veljači 2022. godine o. Jeronim Adam Marin, OSB, izabran za predsjednika Slavenske benediktinske kongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta te uveden u službu tijekom Misnog slavlja u katedrali sv. Stošije u Zadru, 17. veljače 2022. o čemu je objavljeno opširno izvješće na mrežnoj stranici Zadarske nadbiskupije.

Euharistijsko slavlje, u zajedništvu s četrdesetak kardinala, nadbiskupa i biskupa te koncelebraciju petnaestak svećenika, predvodio je potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija mons. Ladislav Nemet, nadbiskup metropolit beogradski i apostolski upravitelj zrenjaninski. Među biskupima bili su također predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, i mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski u miru, kao delegat predsjednika Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražena Kutleše.

Uvodeći u Misno slavlje nadbiskup Nemet je spomenuo da Crkva u Hrvata toga dana posebno moli zagovor blaženoga Alojzija Stepinca podsjećajući na teško stanje u kojem su se u komunističkom vremenu nalazile brojne Crkve najvećim dijelom u istočnom dijelom europskog kontinenta pa tako i Crkva u Češkoj.

U prigodnoj propovijedi nadbiskup Nemet je protumačio misna čitanja toga dana uzeta s početka Knjige Postanka o grijehu prvih ljudi (Post 3,1-8) i odlomka iz Evanđelja po Marku (Mk 7,31-37) koji prikazuje kako Isus ozdravlja gluhog mucavca. Kazao je da je i nakon grijeha prvih ljudi „sačuvana čovjekova sposobnost odnosa s Bogom“. „Doista je Bog tražio čovjeka, a ne čovjek Boga, čovjek se od njega želio sakriti, jer jedna od najvećih posljedica grijeha je strah, koji sprječava da se Bogu pogleda u oči i ponizno zamoli oproštenje“, kazao je nadbiskup Nemet.