Katehetska zimska škola u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje o temi „Čovjek i svijet u Božjem naumu. Putovanje kroz biblijsku antropologiju“ zaključena je u utorak 21. veljače 2023. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

Na početku zaključnog dijela Katehetske zimske škole, viša savjetnica za Vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje dr. sc. Gordana Barudžija zahvalila je svim voditeljima radionica koje su prethodno održane. Teme radionica su bile: „Gospodine, Bože naš, divno li je ime tvoje po svoj zemlji!“ (Ps 8, 2a): metoda bibliologa i druge metode u nastavi; „Što je čovjek da ga se spominješ?“ (Ps 8, 5): budućnost čovjeka i izazovi algor-etike u vjeronauku; „Doista, sada gledamo kroza zrcalo…“ (1 Kor 13,12): od selfie kulture do istinskoga sebe u nastavi. Voditelji radionica ukratko su pojasnili što su i kako radili te su iznijeli zaključke donesene tijekom radionica.

Potom su sudionici Katehetske zimske škole imali priliku postaviti pitanja i osvrnuti se na održana predavanja i radionice. Dr. sc. Barudžija zahvalila je svima koji su sudjelovali u organizaciji, kao i onima koji su prisustvovali Katehetskoj zimskoj školi.

Na posljetku se obratio i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda izv. prof. dr. Ivica Pažin. Kazao je kako „mi zapravo slavimo Boga koji je, suvremenim rječnikom rečeno, beskoristan“ ako ga promatramo samo iz perspektive ljudskog. Ustvrdio je da je upravo takav – ekonomski i gospodarstveno nekoristan – temelj ljudske korisnosti i smisla. Ta njegova nekorisnost najbolje se očituje u onome na što je čovjek pozvan, a to je kreativnost i stalno stvaranje nečega novoga.

„Svaka naša riječ, svaki naš čin kao vjeroučitelja sastavni je dio simfonije stvaranja koja je davno započela ljubavlju između Boga i čovjeka“, zaključio je dr. Pažin.

U nastavku donosimo sažetke nekih predavanja upriličenih tijekom susreta.

Prof. dr. Božidar Mrakovčić: „O Bogu i čovjeku na temelju egzegeze Post 2-3 u dokumentu Papinske biblijske komisije 'Što je čovjek?' (Ps 8, 5)“

Predavanje o temi „O Bogu i čovjeku na temelju egzegeze Post 2-3 u dokumentu Papinske biblijske komisije 'Što je čovjek?' (Ps 8, 5)“ održao je u ponedjeljak 20. veljače izv. prof. dr. Božidar Mrakovčić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Najnoviji dokument Papinske biblijske komisije „Što je čovjek?“ (Ps 8,5). Putovanje kroz biblijsku antropologiju (Roma 2019.; Zagreb, 2022.) izlaže „sve glavne elemente koji zajedno pridonose da se definira što je čovjek, u Starom i Novom zavjetu“. Za temeljni tekst je uzet Post 2 – 3 koji sadrži pripovijest o stvaranju čovjeka i žene (drugi izvještaj o stvaranju) te pripovijest o padu prvih ljudi. Ova uvodna biblijska poglavlja donose konstitutivna obilježja ljudske osobe u svjetlu Božje nazočnosti koja otkriva kako narav čovjeka, tako i smisao njegove povijesti. Karakteristika je ovog dokumenta da donosi iscrpnu egzegezu Post 2 – 3 naglašavajući ne samo ono bitno nego i sporna pitanja.

U izlaganju se prof. dr. Božidar Mrakovčić usredotočio upravo na egzegetske dijelove Dokumenta, istaknute kosim slovima, osobito na sljedeća pitanja: Što to znači da je čovjek stvoren od zemaljskoga praha i Božjega daha? U kom smislu nije dobro da čovjek bude sam? Je li u Post 2 muškarac prvotan, a žena drugotna? Zašto je Bog usred Edena smjestio stablo spoznaje dobra i zla? Zašto se zmija u Edenu obratila upravo ženi? Kako protumačiti kazne, odnosno posljedice grijeha o kojima govori Post 3?

Dokument o navedenim pitanjima daje neke nove uvide koje organizatori smatraju vrlo korisnima za vjeroučitelje. Ukoliko temeljne stvari iz biblijske antropologije budu njima samima jasne, znat će na razumljiv način prenijeti vjeroučenicima biblijsku istinu o Bogu i čovjeku.

Izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić, diplomirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1991. Zaređen je za svećenika Krčke biskupije 1992. u Krku. Magistrirao je iz Svetog pisma na Papinskom biblijskom institutu 2001. Godine 2006. obranio je na Papinskom sveučilištu Gregoriana doktorsku tezu iz biblijske teologije. Po povratku iz Rima, početkom ak. god. 2005./2006. počinje predavati biblijske predmete, najprije novozavjetne, a potom i starozavjetne, na Teologiji u Rijeci – područnom studiju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od ak. god. 2017./2018. prelazi u Zagreb gdje predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu najprije kao docent, a od 2020. kao izvanredni profesor na Katedri Svetoga pisma Staroga zavjeta čiji je i pročelnik. Od 2021. stalni je nastavnik Instituta religijskih znanosti u sklopu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Tajnik je Biblijskog instituta na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.

Doc. dr. Anto Čartolovni: „Osmi dan stvaranja. Čovjek budućnosti kao imago Dei?“

Predavanje naslovljeno „Osmi dan stvaranja. Čovjek budućnosti kao imago Dei?“ održao je u ponedjeljak 20. veljače doc. dr. Anto Čartolovni s Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Od samog Savršenstva stvoren u svojoj nedovršenosti i nesavršenosti stavljen je pred jedan od najizazovnijih zadataka, trajno usavršiti sebe i svijet oko sebe, koristeći se mnogim darovima koje je dobio, a međunjima i praktičnim znanjem u obliku tehnike i tehnologije.

Od svojih početaka taj dar ima prvotnu svrhu služiti čovjeku i čovječanstvu, no s vremenom taj dar s progresivnim razvojem poprima oblik glavne svrhe i moći koje tog istog, nedovršenog i nesavršenog čovjeka, svrstava među titane, epohalno mijenjajući na taj način sliku čovjeka kakvog smo dosad poznavali.

Shodno tome ustalila se i među samim ljudima pozicija kako je dopustivo ono što je tehnički izvedivo, samozavaravajući se poistovjetivši napredak čovjeka kao napredak tehnologije.

Sama težnja i doseg evolutivnog razvoja tehnologije i tehnike ide u smjeru da nadiđe čovjeka po pitanju efikasnosti, produktivnosti i brzine vodeći k jednom vrlom novom svijetu u kojem je čovjekova nesavršenost i nedovršenost viđena kao nešto nepoželjno i nezamislivo.

Štoviše, takav razvoj vodi do razvitka tehnologije koji po prvi puta poprima određenu vlastitu autonomiju u obliku umjetne inteligencije, koja na kraju krajeva može samog čovjeka dovesti do određene ovisnosti i gubitka smislene ljudske kontrole nad tom istom tehnologijom i vlastitim životom.

Stoga važno je za istaknuti kako je paradoksalno da iz slobode koju smo dobili kao imago dei i povjerenog nam zadatka usavršavanja sebe i svijeta oko sebe pomoću tehnike i tehnologije završimo bez iste te slobode podređeni tom istom daru, jer smo nastojali staviti ga na pijedestal božanstva pokušavši postati Homo deus.

Doc. dr. sc. Anto Čartolovni voditelj je istraživačke grupe i Digit-HeaL laboratorija i docent pri Medicinskom fakultetu Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je bioetiku 2016. na Institutu za Bioetiku i medicinsku humanistiku pri Medicinskom fakultetu Katoličkog sveučilišta Presveto Srce u Rimu.

Glavni istraživački interesi su mu etika novih tehnologija (umjetna inteligencija, veliki podaci), Filozofija tehnologije, Bioetika, Neuroetika i filozofija medicine.

Publicirao je niz znanstvenih radova s različitom tematikom iz bioetike, filozofije i etike novih tehnologije. Trenutačno je uključen u niz međunarodnih i domaćih projekata te sudjeluje kao etički ekspert u različitim etičkim povjerenstvima.

Prof. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač: „'U Kristu je čovjek postao nada čovjeku.' Orisi antropologije pape Benedikta XVI.“

O temi „'U Kristu je čovjek postao nada čovjeku.' Orisi antropologije pape Benedikta XVI.“ razmatrala je u utorak 21. veljače izv. prof. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač.

Antropologija pape Benedikta XVI. je u svome temelju teocentrična. Čovjek nije svoj vlastiti projekt, nego je Božje stvorenje, i to njegovo porijeklo određuje smisao, zadatak, pravila i cilj njegova života. Stvorenost prije svega poziva čovjeka da prizna svoju ovisnost o Bogu te mu izrazi zahvalnost za darovani bitak.

Osim toga, po posebnom stvaranju, Bog je čovjeka uzdignuo iznad drugih živih bića na zemlji.

Jedino se čovjek duhom može uzdići prema Bogu, jedino čovjek ima sposobnost postojati kao osobno i slobodno biće, jedino čovjek ima odgovornost živjeti prema Božjemu zakonu.

Božje stvaranje čovjeka vodi prema drugome stvaranju – onome u Kristu. Zato Krist nije objavio samo pravo lice Boga, nego i pravo lice čovjeka i Božjega plana s njime, koji će se konačno ostvariti u vječnosti („dijaloška besmrtnost“).

Zbog svega rečenoga, danas je potrebno posvijestiti da postoji i „ekologija čovjeka“, jer i on ima svoju od Boga stvorenu narav („natura“), koju mora poštivati i ne može je po volji manipulirati. U odnosu na današnje izazove liberalnih, funkcionalističkih i redukcionističkih antropologija, Benediktovo razumijevanje čovjeka je vrlo aktualno i mjerodavno.

Izv. prof. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač profesorica je na Katedri dogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je u lipnju 2013. na KBF-u u Zagrebu s temom „Personalno-relacijska paradigma Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.“

Predaje obvezni kolegij „Teološka antropologija“ te izborne predmete i seminare na redovnom i poslijediplomskom studiju.

Vanjska je suradnica na Odjelu za sestrinstvo Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta i tajnica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere te tajnica Hrvatskoga mariološkog instituta.

Izvor: IKA

Objavljeno: 21.veljače 2023.