Primivši u audijenciju izaslanstvo Društva „Max Planck“, Papa je potaknuo etička pitanja o „hibridnom razmišljanju“: „U drugoj modernosti proširilo se načelo 'tehničke' odgovornosti, koje ne dopušta moralni sud o tomu što je dobro, a što zlo. Djelovanje, posebno velikih organizacija, vrjednovalo bi se samo funkcionalno, kao da je sve što je moguće, zbog toga etički dopušteno. Crkva neće nikada moći prihvatiti takvo stajalište“, piše Vatican News.

Novo upozorenje upućeno podupirateljima „hibridnoga razmišljanja“, spoja biološkoga i umjetnog, koje bi bitno promijenilo vrstu homo sapiensa, ali i pobornicima druge modernosti, prema čijem je mišljenju sve što je tehnički moguće, iz tog razloga i etički dopušteno. Poziv je to, ljudima znanosti, na odgovornost u brizi o drugima, a ne samo o tomu kako odgovarati za učinjeno jer, osim za ono što činimo, odgovorni smo također, i ponajviše, za ono što nismo učinili, a mogli smo. Istaknuo je to papa Franjo u govoru upućenom predstavnicima Društva Max Planck za unaprjeđenje znanosti, koje je danas primio u audijenciju zajedno s njihovim predsjednikom Martinom Stratmannom. Zbog jake prehlade Papa je im je pripremljeni govor uručio.

Čista znanost, javno dobro

Papa Franjo prije svega izražava uvažavanje Svete Stolice prema znanstvenom istraživanju, a posebno prema Društvu u kojemu – kako je napisao – tisuće ljudi, u brojnim institutima, rade u službi sve temeljitijega i preciznijega poznavanja različitih područja znanja. Pritom potiče članove društva da očuvaju najviše standarde znanstvene cjelovitosti, kako bi bila slobodna od neprikladnih utjecaja, i političke i gospodarske naravi. Ističe, osim toga, da je danas važno očuvati, ali i povećati potporu čistoj znanosti.

Naime, ništa ne oduzimajući primijenjenoj znanosti, čistoj znanosti valja priznati narav općega dobra; njezine rezultate treba staviti u službu općega dobra. Vaša ustanova u tom smislu svakako može mnogo učiniti.

„Hibridno razmišljanje“ i opasnost za homo sapiensa

Sveti se Otac osvrnuo i na najavu skoroga rađanja takozvanoga „hibridnog razmišljanja“, koje proizlazi iz hibridizacije biološke i nebiološke misli, koje bi omogućilo čovjeku da ne bude istisnut umjetnom inteligencijom. To potiče vrlo važna pitanja kako na etičkoj tako i na društvenoj razini.

Valja, naime, uzeti u obzir da bi spoj između kognitivnih sposobnosti čovjeka i računalne snage stroja promijenio vrstu homo sapiensa. Ne možemo stoga ne postaviti si problem konačnoga smisla, odnosno smjera, onoga što se događa pred našim očima.

Važnost etike u djelovanju

Ako to ne izaziva zabrinutost kod onih koji se prepoznaju u „transhumanističkom projektu“, isto ne vrijedi za one koji se, naprotiv, troše kako bi unaprijedili neohumanistički projekt, prema kojemu se ne može prihvatiti raskorak između djelovanja i inteligencije.

Ako se sposobnost za rješavanje problema odvoji od potrebe da se pritom bude inteligentan, poništava se namjernost, a time i etika djelovanja. Siguran sam da će Društvo Max Planck u tom smislu htjeti dati bitan prinos.

Nije sve što je moguće etički dopušteno

Na kraju, papa Franjo sa zabrinutošću gleda na razdoblje „druge modernosti“ u kojoj se na područjima velike znanosti širi načelo 'tehničke' odgovornosti, koja ne dopušta moralni sud onoga što je dobro ili zlo. Djelovanje, posebno velikih organizacija – primjećuje Papa – vrjednovalo bi se samo u funkcionalnom smislu, kao da je sve što je moguće, upravo zbog toga, etički dopušteno.

Crkva nikada neće moći prihvatiti takvo stajalište, o čijim smo tragičnim posljedicama već imali i previše dokaza. Ono što danas trebamo vratiti u središte naše kulture jest ponajviše odgovornost u brizi o drugima, a ne samo kako odgovarati za učinjeno. Jer, osim za ono što se čini, odgovorni smo također i ponajviše za ono što nismo učinili iako smo mogli učiniti. 

Izvor: Vatican news

Objavljeno: 23.veljače 2023.