Simpozij su organizirali Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, Razred za humanističke nauke i kulturu i Razred za religije te Europski centar za mir i suradnju u Kući susreta „Marija Zvijezda“, koji je bio domaćin

Foto: Banjolučka biskupija - www.biskupija-banjaluka.org

„Odom radosti“ koju je uz još dvije glazbene točke u kapitularnoj dvorani bivše Trapističke opatije (samostana) „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci, u subotu 22, travnja 2023., otpjevao Oratorijski zbor Cantores sancti Marci crkve Sv. Marka iz Zagreba, označen je početak jednodnevnog znanstvenog simpozija na temu „Vjera u Boga - spaja ili razdvaja?“ Ovaj, drugi po redu, interdisciplinarni i interkonfesionalni Simpozij na istu temu organizirali su Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, Razred za humanističke nauke i kulturu i Razred za religije te Europski centar za mir i suradnju u Kući susreta „Marija Zvijezda“, koji je bio domaćin.

U ime organizatora na početku radnog dijela Simpozija nazočne su pozdravili Asim Kurjak predsjednik IANUBIH-a, te akademici Lino Veljak i domaći biskup Franjo Komarica. Biskup domaćin je, uz izraze dobrodošlice svima, između ostalog, posebno istaknuo da se „nalazimo na specifičnom mjestu, stoljeće i pol dugog duhovnog, prosvjetnog, odgojnog, kulturnog i civilizacijskog žarišta gdje se pred dvije i pol godine počeo raspirivati novi plamen mirotvorstva, međureligijske i međuetničke suradnje u okviru osnovanog Europskog centra“.

Sudjelovanje predavača i drugih sudionika na ovom mirotvornom susretu, biskup Komarica je nazvao „nadolijevanjem dragocjenog ulja u ovu željno potrebnu svjetiljku“, usprkos neshvatljivom nerazumijevanju i bojkotu ovakvih plemenitih nastojanja od strane predstavnika ovdašnje vlasti, koji su davno trebali ispraviti nepravdu nanesenu ovoj vrlo zaslužnoj drevnoj, crkvenoj instituciji koja je ovom kraju, gradu i ljudima činila mnoga dobra, misleći pri tome na restituciju bespravno oduzete imovine bivše trapističke opatije, gdje je danas smještena „Kuća susreta Marija Zvijezda“. Izrazio je svoju „čvrstu nadu da će u doglednoj budućnosti ipak biti bolje“.

Spriječen da osobno sudjeluje na Simpoziju svoj pozdrav i poticaj sudionicima skupa uputio je apostolski nuncij u BiH Francis A. Chullikatt. Podsjetivši u svom pozdravnom govoru, koji je nazočnima bio pročitao, na stvarnost vjerovanja u Boga diljem svijeta, a koja se manifestira u raznolikoj religijskoj baštini, on je tu tradiciju potkrijepio citatima iz obraćanja papā Ivana Pavla II. i Franje u Sarajevu i Banjoj Luci predstavnicima ovdašnjih vjerskih zajednica. Spomenuo je i važan Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život kojega su zajedno potpisali papa Franjo u veliki imam al-Azhar Ahmed El-Tayeb 2019. u Abu Dhabiju. Izrazio je svoje uvjerenje „da ovaj važan Simpozij doista može dati vrijedan doprinos naglašavanju vitalne važnosti međukonfesionalnog i međureligijskog dijaloga i suradnje, koji suživot može poboljšati naše ispovijedanje vjere u Boga, pomažući nama i svim ljudima dobre volje u potrazi za većim zbližavanjem, omogućujući nam da tako ubrzamo zoru, svjetlo budućnosti za sve nas. Neka nas stoga ovaj Simpozij potakne da se posvetimo tomu da postanemo vjesnici i arhitekti obećavajuće budućnosti, koja nagoviješta trajan mir i veći prosperitet za Bosnu i Hercegovinu, kako bi svi njeni građani zauvijek cvjetali i napredovali u bratstvu, solidarnosti, slozi i ljubavi kroz generacije koje će doći“. Zaželio je da Božji blagoslov prati sva plemenita nastojanja sudionika Simpozija.

I pozdravi i izlaganja će biti uvršteni u Zbornik radova s ovog Simpozija.

Dvojica od predviđenih predavača sa skupa zbog fizičke spriječenosti morali izostati sa Simpozija.

Ovogodišnji simpozij, za razliku od prošlogodišnjeg koji je trajao dva dana i sa većim brojem izlagača, okupio je na jedan dan deset autora. Oni su, svatko iz okvira svoje struke i kao pripadnici svoje vjerske zajednice, govorili kako vjera u Boga nije nikakav razlog za pogubna sukobljavanja i razdvajanja već za komplementarna spajanja i suradnju.

Biskup dr. Franjo Komarica govorio je na temu, „Kako religije mogu postati sposobne za miroljubivost?“ Za takvu konstataciju postoji povijesno utemeljenje, napose u monoteističkim religijama kao što su židovstvo, kršćanstvo i islam, jer im je u suprotnosti svako služenje idolopoklonstvu i svako glumljenje Boga. To u praksi podrazumijeva da bi se ove religije trebale smatrati dužnima: prihvaćati neutralni stav države; zalagati se za temeljna ljudska prava kao put k miru; respektirati slobodu vjerskog opredjeljenja; prihvaćati toleranciju kao snagu mira; na djelu pokazivati kako je primjena nasilja nespojiva s njihovom bitnom ulogom u ljudskom rodu; odlučno nijekati ulogu mučeništva nasilnicima iz vlastitih redova; odlučno i obavezno se zaštićivati od zloupotreba; nadvladavati uskogrudne načine razmišljanja i gajiti ekumenizam i međureligijski dijalog. Ono što ih posebno treba karakterizirati je da trajnim odgajanjem svojih članova za mirotvorstvo i same postanu sposobne biti dragocjeni čimbenici u izgradnju istinskog mira među ljudima i narodima. Potkrijepio je svoje tvrdnje konkretnim vlastitim iskustvom iz vremena rata i poraća.

Dr. Asim Kurjak (Zagreb) govorio je o odnosu znanosti i religije, o čemu u svijetu danas postoji sve veći interes, jer su kroz povijest ove dvije intelektualne aktivnosti, znanost i religija, pokušavale jedna drugom dominirati ili pak ignorirati jedna drugu. Sve je više danas znanstvenika i teologa koji smatraju da su znanstvene i religiozne istine komplementarne, da mogu surađivati i uzajamno djelovati. Stoga se u svom pristupu odnosa znanosti i religije dr. Kurjak zalaže za sinergizam, a ne skepticizam potkrijepivši ovakav pristup s mnoštvom primjera.

Budući da dr. Rusimir Mahmutćehajić (Sarajevo) nije mogao nazočiti skupu, on je poslao svoje izlaganje. Ono je pročitano, a govori o dvije kognitivne zbilje, filozofskoj i teološkoj, gdje autor govori o “O Bogu i znanstveniku te o preispitivanju mogućih filozofskih koncepata“.

Dr. Mijo Nikić (Zagreb) je izlagao na temu „Krive i prave slike Boga“. Autor polazi od toga da za plodni duhovni život čovjeka, za njegovo duševno zdravlje nužno je imati u sebi pravu sliku Boga, jer vjera svakog čovjeka ovisi o slici Boga koju čovjek u sebi nosi. Prave slike Boga pomažu osobi zauzeti pravi odnos prema Bogu i u Njemu naći mir i sigurnost te ujedno biti spreman na iskren dijalog s drugima. Krive slike Boga uzrokuju bježanje od Boga i pobunu protiv njega što može uzrokovati duševnim poremećajima, ekskluzivnošću i fanatizmom koji razdvajaju ljude i mogu dovesti do sukoba i ratova.

Mr. Muris Spahić (Banja Luka), je govorio o „Islamskom teološkom pogledu na interpretaciju vjere u Boga“ polazeći od toga da se Boga može razumjeti koliko čovjek može razumjeti stvoreno, i Bog je vidljiv u svemu onomu što je stvorio. Držeći se samo materijalnog, čovjek se nije u stanju odvojiti od ovoga svijeta, a život doživljava kao biološki proces koji je svima poznat. Takav život je bez vjere i ostaje na nivou drugih stvorenja koja nisu razumom obdareni. Citirajući Kur`an a.š. naglasio je međusobnu povezanost i upućenost jednih na druge svih koji vjeruju u objavljenog Boga.

Dr. Vladislav Topalović (Sarajevo – Foča), govorio je o „Biblijskom antikonizmu i suvremenom vrednovanju vizuelnog“. Istakao je da je religija drevnog Izraela izrazito antiikonična u kojoj se strogo zabranjuje vizuelna predstava Boga. Odsustvo ikone ili kultne slike imalo je velike teološke posljedice na daljnji razvoj židovstva, kršćanstva i islama i njihove međusobne odnose. Kao drevni sadržaj ovih triju velikih religija antiikonizam je danas u fokusu teoloških razmišljanja. Danas, u eri digitalnih tehnologija, koje se oslanjaju na vizualnu umjetnost, sve se više pokazuje smislenim biblijska i drevna orijentalna suzdržanost likovnog izraza Božanskog. Stoga je danas pred kršćanskom teologijom zadatak da odredi granice sakralne likovnosti, koja će jasno razdvojiti blasfemiju od ikonoklazma naglasio je Topalović.

Žana Vukosavljević (Banja Luka), novinarka RTV RS-a koja dvadesetak godina vodi i uređuje vjerske emisije na ovoj medijskoj kući, govorila je o svojim iskustvima u medijskom pristupu duhovnosti, vjerskim principima i učenjima koje propovijedaju, njeguju i baštine Crkve i vjerske Zajednice na ovom prostoru Europe. Njeno izlaganje bilo je zapravo svojevrstan osvrt i analiza prijašnjeg i sadašnjeg stanja na interakciju predstavnika Crkava i vjerskih Zajednica s publikom i gledaocima kroz priloge u emisijama, napose u poslijeratnom periodu.

Dr. Nada Gosić (Rijeka), izlagala je na temu „Trudnoća, rađanje i religija u bioetičkoj edukaciji“ u suautorstvu s Tajanom Tomak. Predstavila je i aktualizirala misli i stajališta koja doprinose uspostavljanju i razvijanju kulture dijaloga o ovoj temi u procesima bioetičke edukacije kako bi se studente medicine, buduće liječnike, uputilo na razumijevanje osnovnih odrednica prema kojima žive i djeluju trudnice – vjernice. Autorica je posebno naglasila potrebu uvažavanja religijskih vrijednosti od strane medicinskog osoblja, prije svega liječnika kod religiozne osobe, koja treba donijeti važnu životnu odluku o trudnoći i njenom zadržavanju.

Dr. Dževad Zečić (Zenica), izlagao je na temu „Neopitagorejsko tajno društvo Ihvan al-Safa iz 10. Stoljeća iz Basre te Kako beskonačno mnoštvo započinje s Jednim“. Govorio je o tome kako je spomenuto društvo neopitagorejaca u svom idealnom obrazovanju kombiniralo vrline mnogih naroda, obrazujući se na islamskim, grčkim, perzijskim, indijskim, kršćanskim i židovskim tradicijama, dok su brojeve promatrali kroz monoteistički duhovni obzor, vjerujući da brojevi u osnovi odgovaraju svemu u svijetu te da se brojevi mogu povezati s Jednoćom.

Dr. Pavo Barišić (Zagreb), izlagao je na temu „Renesansni zagovornik vjere koja spaja Juraj Dragišić iz Srebrenice: branitelj Bessariona, Mirandole, Savanarole i Reuchlina“. Istaknuo je ekumensku dimenziju spajanja i povezivanja, približavanja i ujedinjavanja, premošćivanja i posredovanja opreka i sučeljavanja što je karakteriziralo istaknutog teologa i filozofa renesanse Jurja Dragišića ili Dobrotića podrijetlom iz Srebrenice u Bosni, koji je na vrhuncu renesanse ostvario veličanstvenu sveučilišnu i crkvenu karijeru.

Između pojedinih izlaganja, kao i nakon svih, bile su plodne konstruktivne diskusije, u kojima su uzeli riječ također i drugi sudionici Simpozija.

Suorganizator, akademik Lino Veljak i predsjednik Akademije Asim Kurjak izrazili su zadovoljstvo i zahvalnost na organizaciji i uspješnom održavanju ovog Simpozija kao i uvjerenje da će se na istom mjestu i ubuduće nastaviti sa sličnom praksom čemu će i ANU BiH nastojati dati svoj doprinos.

Kao što je ovo jednodnevno znanstveno druženje u Kući susreta „Marija Zvijezda“ započelo s glazbenim točkama, s njima je i završilo. Za to su se opet pobrinuli članovi Oratorijskog zbora Cantores Sancti Marci crkve sv. Marka iz Zagreba, koji su u župnoj crkvi Marija Zvijezda, nakon misnog slavlja održali prekrasan koncert duhovne glazbe.

Izvor: biskupija-banjaluka.org

Objavljeno: 26.travnja 2023.