Svetu misu u kapeli Biskupskog ordinarijata u Željeznom (Eisenstadt), u glavnom gradu austrijske savezne države Gradišća (Burgenland) udaljenom šezdesetak kilometara od Beča, 15. svibnja slavio je biskup kotorski u miru mons. Ilija Janjić

Foto: KTA

U kapeli Biskupskog ordinarijata u Željeznom (Eisenstadt), u glavnom gradu austrijske savezne države Gradišća (Burgenland) udaljenom šezdesetak kilometara od Beča, 15. svibnja 2023. biskup kotorski u miru mons. Ilija Janjić slavio je Svetu misu na Zavjetni dan Gospe Peraške u koncelebraciji s glavnim tajnikom biskupije i osobnim tajnikom željezanskog biskupa mons. dr. Egidija Živkovića don Ivanom Vukčevićem, rodom iz Budve u Kotorskoj biskupiji. Na Misi su sudjelovali djelatnici Ordinarijata i časne sestre Služavke Malog Isusa Sarajevske provincije Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije koje rade dugi niz godina u Željezanskoj biskupiji.

U svojoj nadahnutoj propovjedi mons. Janjić podsjetio je na nepresušan izvor duhovnosti koji izvire iz svakog kamena Boke Kotorske, koju svi poznaju i pod nazivom Zaljev svetaca. Naglasio je tri dimenzije po kojima je taj kraj prepoznat. Duhovna dimenzija, jer tako mali prostor iznjedrio je više svetaca i blaženika: bl. Ozanu Kotorku, bl. Graciju Kotorskog s Mula, sv. Leopolda Bogdana Mandića, službenicu Božju Anu Mariju Marović, koji su oplemenili Boku i svojim svjedočanstvom vjere i danas dozivaju veliki broj hodočasnika i štovatelja koji svake godine dolaze prositi Božju milost po njihovu zagovoru. Druga dimenzija je tradicija: Kotor i Boka svojevrsni su sinonimi za ovu riječ. Posebno se ističe neprekinuta nit tradicije Bokeljske mornarice okupljene oko svog zaštitnika sv. Tripuna, bogata umjetnička riznica Kotorske biskupije ali i veoma karakterističan vjerski izraz štovanja svojih svetaca i mjesnih običaja je najveće blago ove biskupije. Treća je kulturna dimenzija: Kotorska biskupija obiluje velikim brojem crkava i kapelica, koje predstavljaju više od 60% ukupnog kulturno-umjetničkog blaga s prostora Crne Gore, od ranih srednjevjekovnih crkava-bazilika, samostanskih kompleksa ali i bogatih riznica i biblioteka sa rijetkim liturgijskim knjigama (posebice inkunabulama), od kojih gotovo svaka je vrijedan unikat.

Ipak, kao najveći biser Boke mons Janjić istaknuo je svetište na otoku Gospe od Škrpjela, koje je svojevrsni unikum u svijetu kao umjetni, ljudskom rukom napravljeni otok, na hridi (škrpjelu) pokraj Perasta, na kojoj su pobožna braća Mortešić pronašli Gospinu sliku, a nedugo zatim (1452. godine) započeli 220 godina dug proces nasipanja kamenja na škrpjel, na kojem je poniklo ovo svetište. I danas se svakog 22. srpnja, u povorci barkama, održava ovaj običaj nasipanja kamenja na temelje u moru i naziva se „fašinada“.

Govoreći o današnjem Zavjetnom danu, kada su Peraštani 1654. godine po Gospinom zagovoru zaustavili i nadvladali brojno veću tursku vojsku koja je bila na vojnom pohodu u Boki i na samom pragu Perasta. Biskup Janjić je Gospu zagovornicu u ovoj slavnoj pobjedi usporedio s vječitom borbom sa zlom u svijetu, koje ne pozna granice, a posebno stavljajući u kontekst trend manjka duhovnih zvanja i udaljavanja mladih od Crkve, jer upravo oni mogu u liku Majke Božje pronaći veliku utjehu i hrid (škrpjel) zaštite od onih svjetonazora koji u potpunosti ignoriraju osnove vjere i morala, trajnih i neprolaznih vrijednosti u moru dezinformacija i lutanja kojima su današnje generacije prepuštene. Istaknuo je da Majka Božja Marija ima mnogo imena, te je hrvatski narod štuje u velikom broju svetišta koja su njoj posvećena. Ali iako je različito nazivamo, njezino majčinstvo je ono što nas sve oko nje okuplja, od Sinja, preko Kamenitih vrata, Bistrice do Škrpjela.

Na kraju Misnog slavlja, tajnik don Ivan uručio je mons. Iliji prigodne darove u ime biskupa mons. Egidija i Željezanske biskupije, kao uspomenu na ovaj dan i njegov pohod Gradišću. Potom je mons. Janjić, srdačno zahvalivši, molio za duhovna zvanja u ovoj biskupiji, te su pred replikom slike Gospe od Škrpjela, koja je izložena štovanju u kapelici, zajedno otpjevali himan:

„Pjevajmo zvijezdi što peraškom žalu na otoku malu sjaj svoj darova.
Zdravo kraljice bokeškog mora, rujna si zora, naše vjere štit.
Ah tješi nas moćna Gospo od Škrpjela, sa hridi što si htjela, da sveti hram ti sja“.

Izvor: KTA
Objavljeno: 16.svibnja 2023.