Između ostaloga, biskupi raspravljaju o smjernicama zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, te će poslušati izvješća delegata s pojedinih susreta na razini CCEE i COMECE, i izabrati delegata za predstojeću Opću skupštinu Biskupske sinode u Rimu

Foto: KTA

Članovi Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija (MBK), pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita beogradskog i apostolskog upravitelja zrenjaninskog mons. Ladislava Nemeta, predsjednika MBK, u večernjim satima 29. svibnja 2023. započeli su svoje 40. redovito zasjedanje u Centru „Bogdani Polis“ u kripti katedrale Majke Terezije u kosovskom glavnom gradu Prištini. Članovima MBK-a, koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, pridružila su se čak četvorica apostolskih nuncije među kojima i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, piše Katolička tiskovna agencija. Također su se odazvali delegati susjednih biskupskih konferencija među kojima predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Ranko Vidović, biskup hvarski.

Na ovom plenarnom zasjedanju biskupi raspravljaju o smjernicama zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, o njihovoj provedbi i preventivnom djelovanju putem edukacija klera i drugih crkvenih službenika. Na dnevnom redu je i evaluacija projekta „Aiuto al piccolo gregge“ (Pomoć malom stadu), kojim se pokušava osigurati materijalna stabilnost nad/biskupija uključenih u tu inicijativu. Osim toga biskupi će poslušati izvješća delegata s pojedinih susreta na razini CCEE i COMECE, te izabrati delegata za Opću skupštinu Biskupske sinode koja će se u listopadu ove godine održati u Rimu.

Nakon zajedničke molitve u katedrali Majke Tereze, nadbiskup Nemet je pozdravio sve sudionike zasjedanja te posebno zahvalio biskupu domaćinu mons. Dodëu Gjergjiu i suradnicima za gostoprimstvo. „Svjedoci smo epohalne promjene u Europi i svijetu: naš kontinent se mijenja, a time se mijenja i kršćanstvo. Čini se da Katolička crkva sve više postaje duhovna sila, a ne popularna, na koju smo navikli stoljećima. Znakove promjene primjećujemo u različitim poljima. Pandemija se smirila, ali što je ostavila iza sebe? Uvjerila nas je da smo sposobni braniti se i prevladati pandemije ove dimenzije. Naravno, broj mrtvih bio je visok posvuda, osjećamo veliku tugu zbog toga, a istovremeno i suosjećanje s rodbinom žrtava COVID-a 19. Ovo zlo nam je pokazalo da smo, kao svjetska ljudska obitelj, još uvijek vrlo daleko od zajedničke reakcije, koja vrijedi za sve zemlje ili regije. Mnogo puta jednostavna državna ili regionalna granica također bi mogla značajno promijeniti način borbe protiv ovog zla. No, tijekom pandemije otkrili smo mnogo vrlo dobrih ljudi, liječnika, medicinskog osoblja, volontera, članova obitelji, svećenika, redovnika“, kazao je nadbiskup Nemet.

„Rat u Ukrajini promijenio je naše živote u Europi. Solidarnost s napadnutom zemljom najvažnija je zapovijed, naravno uz molitvu za pravedan mir u Ukrajini, ali ne smijemo zaboraviti ni druge dijelove svijeta u kojima se vode oružani sukobi. Hvala Bogu, solidarnost i duh molitve do sada su izdržali. Pitanje migracije u svim njezinim oblicima zauzima našu pozornost. U nekim zemljama imigracija je veliki i vrlo prisutan problem. No puno veća briga za bivše komunističke zemlje, posebno u našoj regiji, je fenomen iseljavanja, koji niti nakon tolikih godina još nije završio. Cijela sela su prazna i mnoge obitelji su uništene zbog ovog fenomena. Moja zemlja - Srbija, izgubila je u deset godina više od deset posto stanovništva, ljudi dobre dobi, obrazovanja i dobre profesije. Univerzalna crkva je u sinodalnom procesu: kontinentalna faza sinode odvijala se u Pragu. Sinodalna skupština bila je - po mom mišljenju - veliki uspjeh za Europsku crkvu“, kazao je nadbiskup Nemet u svom pozdravu.

U ime članova Biskupske konferencije BiH nadbiskup Vukšić je srdačno pozdravio sve sudionike zasjedanja. „Zahvaljujem vam za poziv, na koji sam se rado odazvao također zato što se ovim nastavlja lijepa tradicija sudjelovanja predstavnika na zasjedanjima naših dviju konferencija. Naime, na našem posljednjem zasjedanju u Sarajevu sudjelovao je predsjednik Međunarodne biskupske konferencije mons. Ladislav Nemeth. Ovdje bih želio ponoviti mons. Nemethu kao novom beogradskom nadbiskupu, da mu čestitam na povjerenju, koje mu je još jednom iskazao Petrov nasljednik, i da molim dragoga Boga da ga, po zagovoru svetih zaštitnika Beogradske nadbiskupije, obdari vjernošću i strpljenjem i neka ga blagoslovi dobrim zdravljem i suradnicima. I zajedno s vama molim da Subotička, Zrenjaninska i Kotorska biskupija čim prije dobiju nove biskupe. Vama je to već poznato, ali red je ovdje spomenuti, da je pred Božić u prosincu 2022. godine stigao novi nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Chullikatt, kojega i ovdje srdačno pozdravljam, a zajedno s njim i sve ostale apostolske nuncije, koji sudjeluju na ovom zasjedanju a rezidentni su ili nerezidentni nunciji u zemljama s područja ove biskupske konferencije”, rekao je nadbiskup vrhbosanski te podsjetio da su članovi BK BiH na svom proljetnom redovitom zasjedanju u Mostaru izabrali mons. Marka Semrena za svoga predstavnika na budućoj općoj skupštini biskupske sinode o sinodalnosti koja će biti održana u listopadu ove godine. „Zahvaljujem mons. Gjergji-u za mogućnost da posjetim zajednicu hrvatskih katolika u Janjevu i da zajedno s njima slavim svetu Misu. Molit ćemo Kralja mira i preporučiti Mu tu župnu zajednicu, krajeve iz kojih dolazite i sve njihove ljude sa željom da se na miran način traže i nađu rješenja za sva otvorena pitanja među narodima i državama”, kazao je nadbiskup Vukšić u pozdravnoj riječi.

Biskup Ranko Vidović je u svom pozdravu prenio pozdrave svih članova Hrvatske biskupske na čelu s predsjednikom mons. Draženom Kutlešom, nadbiskupom metropolitom zagrebačkim, te zaželio blagoslovljen rad. Također je ukratko izvijestio o najvažnijim događanjima u Crkvi u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci. Spomenuo je da se u sinodalni hod opće Crkve, na koji je poveo papa Franjo, uključila i Crkva u Hrvatskoj susretima i zajedničkim promišljanjima u vjerničkim zajednicama na svim razinama. „Među temama koje su imale najviše odjeka u biskupijskoj fazi sinodalnog hoda mogu se navesti: slušanje, slavljenje i dijalog u Crkvi i društvu te s drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Na kontinentalni sinodalni susret u Pragu naša je biskupska konferencija poslala dvoje laika i jednu redovnicu. Oni su kao prioritete Crkve u našem vremenu istaknuli važnost: osnaživanja obitelji kao temeljne zajednice u prenošenju života i vjere, obnove sakramentalne prakse, napose sakramenta pomirenja, promicanja unutarcrkvenog dijaloga i posvješćivanja našeg zajedničkog vjerničkog poslanja u ostvarivanju zajedničke misije naviještanja Kristove Radosne vijesti te nove misionarske inkulturacije i ekumenske perspektive”, kazao je biskup Vidović te podsjetio na neka najvažnija događanja u Crkvi u Hrvatskoj. „Dana 31. svibnja održat će se po preporuci Biskupske sinode molitva za uspjeh XVI. Opće redovne skupštine biskupske sinode u Rimu. Središnji događaj bit će u Zagrebu na pros1avi Majke Božje kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba. Slavlje, molitvu za Sinodu i svečanu procesiju ulicama grada uz sudjelovanje biskupa Hrvatske biskupske konferencije predslavit će kardinal Mario Grech, generalni tajnik Sinode iz Rima”, rekao je na rkaju mons. Vidović.

Drugog dana zasjedanja biskupi su uputili i Priopćenje za javnost na početku kojeg stoji da su svjesni napete situacije kako na svom području, tako i na cijelom Kontinentu. „Uvjereni smo da se samo suradnjom, napornim radom, strpljenjem, uzajamnim povjerenjem i trajnim dijalogom može, a i mora, graditi pravedan mir, napredak naših naroda, država i zajednica.

Pomirenje, suradnja i suživot pojedinaca i naroda, te traženje rješenja mirnim putom za sva otvorena pitanja, moralni su imperativ za sve. Očekujemo od političara konkretno pozitivno djelovanje kako bi se napetosti smanjile i ojačalo razumijevanje među narodima. Da bi to moglo biti što plodonosnije, očekujemo od svih aktera javnoga života, uključujući predstavnike medija i korisnike društvenih mreža, da ne koriste govor mržnje, lažne vesti, manipulaciju širokim masama i propagandu nasilja, već da rade na traženju i širenju istine“, stoji u spomenutom priopćenju članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija te delegata Albanske, Bugarske, Hrvatske i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Biskupi će svoje zasjedanje završiti na spomendan Pohoda Blažene Djevice Marije, 31. svibnja hodočašćem u marijansko Svetište Letnicë gdje će slaviti Svetu misu i moliti za uspješnu pripremu XVI. redovite Opće skupštine Biskupske sinode.

Izvor: KTA
Objavljeno: 30.svibnja 2023.