Godišnji susret osoba zaduženih za medije i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija (CCEE) održan je od 24. do 26. svibnja u glavnom gradu Cipra Nikoziji na temu: "Crkva i izazov umjetne inteligencije".

Foto: KTA

Susret je organiziralo Vijeće europskih biskupskih konferencija, a domaćin je bila Ciparska maronitska nadbiskupija. Predsjedao je biskup portugalske biskupije Funchal mons. Nuno Brás da Silva Martins koji je na čelu Sekcije društvenih komunikacija CCEE-a. Susret je moderirao glasnogovornik CCEE-a vlč. Antonio Ammirati, a sudjelovao je također generalni tajnik CCEE-a vlč. Martin Michalíček sa suradnicima iz švicarskog grada St. Gallena u kojem se nalazi Tajništvo CCEE-a, javlja KTA.

Brojni sudionici

Među sudionicima iz 20 europskih zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Švicarska, Ukrajina) sudjelovali su također predstavnici: Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević, Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić, Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metodija vlč. Mirko Štefković i Slovenske biskupske konferencije vlč. Gabriel Kavčić.

Nakon uvodnog pozdrava biskupa Martinsa, riječi dobrodošlice uputio je ciparski maronitski nadbiskup mons. Selim Sfeir ističući da su došli u "svoj dom".

"Gdje se Crkva okuplja, Krist je prisutan i čini to mjesto svojim domom. Vaša prisutnost je blagoslov za nas i za ovu zemlju jer nam donosi više Božje prisutnosti među nama. Ujedinjuje naš narod, naše napore, naše nade, naše brige, naše patnje i jača našu službu za dobro čovječanstva na slavu Bogu i za spasenje svijeta", kazao je nadbiskup Sfeir podsjećajući da se susret održava u Gospinom mjesecu svibnju na otoku Cipru gdje se rodio Sv. Barnaba i naviještao evanđelje. Osvrćući se na temu susreta, zapitao je zašto ne bi razmotrili "kršćansku" umjetnu inteligenciju u najširem smislu te produbili teologiju inteligencije i otvorili se drugim dimenzijama praktične inteligencije.

Riječi pozdrava uputili su također ciparski vikar Latinskog patrijarhata o. Bruno Varriano i otpravnik poslova Apostolske nuncijature na Cipru mons. Georges Panamthundil.

Prigodna predavanja

Sudionici susreta saslušali su predavanje na temu Deset godina pape Franje: komunikacija za evangelizaciju koje je održao djelatnik Dikasterija za komunikaciju dr. Andrea Tornielli koji je istaknuo kako je Papin pontifikat najbolje prepoznatljiv u apostolskoj pobudnici o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu Evangelii gaudium (Radost Evanđelja). Na temelju svoga rada u Dikasteriju i praćenja pape Franje na njegovim pastoralnim putovanjima, među kojima je bio i pohod Bosni i Hercegovini u Sarajevu 6. lipnja 2015., istaknuo je da je u središtu svoje komunikacije Sveti Otac stavio navješćivanje evanđelja. Podsjetio je na riječi pape Franje da se kršćanska vjera prenosi "privlačnošću", a ne "prozelitizmom", i da kršćanska misija nema nikakve veze s propagandom, marketingom, smišljenim strategijama i vlastitom promocijom.

Sudionici su s posebnom pozornošću saslušali predavanje koje je održao izvanredni profesor moralne teologije, bioetike i neuroetike na Papinskom Gregorijanskom sveučilištu Paolo Benanti, T.O.R. na temu: Hoće li umjetna inteligencija kolonizirati medije? Izazovi za evangelizaciju. Polazeći od prvih poznatih načina komunikacije među ljudima sve do današnjih dana, poseban naglasak stavio je na umjetnu inteligenciju te progovorio o onome što je, s jedne srane, tehnološki izvodivo i onoga što je moralno dobro. Na konkretnim primjerima pokazao je trenutne mogućnosti umjetne inteligencije i njezin utjecaj u raznim društvenim sferama.

Francuska redovnica s. Nathalie Becquart, podtajnica Biskupske sinode, donijela je osvrt na zasjedanja u okviru kontinentalne faze Sinode koja su održana na razini: Vijeća europskih biskupskih konferencija u Pragu u Češkoj od 5. do 11. veljače, zatim Vijeća biskupskih konferencija zemalja Latinske Amerike (CELAM) od 20. do 31. ožujka u Bogoti u Kolumbiji, Vijeća katoličkih patrijarha Istoka (CPCO) u Bejrutu u Libanonu od 12. do 18. veljače, Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) u Bangkoku na Tajlandu od 23. do 27. veljače, Federacije katoličkih biskupskih konferencija Oceanije (FCBCO) u glavnom gradu Fidžija Suvi od 5. do 9. veljače, Kanadske i Američke konferencije katoličkih biskupa Sjeverne Amerike u Orlandu na Floridi od 13. do 17. veljače te Simpozija biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara (SECAM) održanog od 1. do 6. ožujka u Addis Abebi u Etiopiji.

Obilazak znamenitosti

Sudionici su sudjelovali na misnim slavljima u Nikoziji u sjedištu maronitske katoličke nadbiskupije u katedrali Gospe od milosti i u crkvi Svetoga Križa poznatoj po misnim slavljima na nekoliko jezika. Ljubazni domaćini pokazali su svojim gostima crtu razdvajanja koja, nakon sukoba 1974., prolazi kroz središte grada dijeleći ovaj grad i otok na grčki i turski dio.

Osobe zadužene za medije i glasnogovornici pohodili su i dio otoka pod turskom kontrolom, a za prelazak u taj dio bile su im potrebne putovnice.

Pohodili su arheološki kompleks drevne Salamine, nekadašnjeg grada-države u okviru Asirskog kraljevstva te kasnije dijela Rimskog carstva kada nosi naziv Konstancija, s ostacima najvećim dijelom iz rimskog razdoblja i prvih stoljeća kršćanstva. Poznata je i po svom biskupu Sv. Epifaniju, istočnom ocu iz 4. stoljeća, koji se borio za pravovjerje.

Nakon Salamine uslijedio je posjet obližnjem gradu Famagusti kojim dominira nekadašnja katedrala Sv. Nikole. Sada je to džamija s primjetno dozidanim minaretom na jednom od dva tornja katedrale koja je dijelom stradala u potresima. Nju i obližnju veliku utvrdu, nazvanu po Šekspirovoj drami Othelo jer se radnja te drame odvija upravo na Cipru, izgradili su u 14. stoljeću francuski plemići Luzinjani. Taj grad je bio poznat i po velikom broju crkava čije je kamenje vremenom služilo za izgradnju drugih građevina pa tako i Sueskog kanala u vrijeme britanske vladavine Ciprom. Manji broj crkava sačuvan do danas.

Posebno dojmljiv bio je posjet obližnjoj maloj crkvi u čijoj se kripti nalazi grob Sv. Barnabe koji je tu i rođen te u rodnom kraju podnio mučeništvo navješćujući Kristovo evanđelje.

I na ulasku kao i na povratku s turskog u grčki dio nije bilo poteškoća na graničnom prijelazu.

Dogovoreno je da sljedeći godišnji susreta osoba zaduženih za medije i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija bude od 22. do 24. svibnja 2024. u glavnom gradu Portugala Lisabonu.

Izvor: KTA
Objavljeno: 03.lipnja 2023.