U okviru USAID-ovog projekta "PRO-Budućnost", koji realizira CRS, Centar za mirovno obrazovanje – CMO održao je u utorak 6. lipnja okrugli stol pod nazivom "(O)živimo zajedno ekološku encikliku pape Franje Laudato si' u Bosni i Hercegovini!".

Održan okrugli stol "(O)živimo zajedno ekološku encikliku pape Franje Laudato si'"
Izvor: Nedjelja

U okviru USAID-ovog projekta "PRO-Budućnost", koji realizira CRS, Centar za mirovno obrazovanje – CMO održao je u utorak 6. lipnja okrugli stol pod nazivom "(O)živimo zajedno ekološku encikliku pape Franje Laudato si' u Bosni i Hercegovini!", piše portal Katoličkog tjednika Nedjelja.

Okrugli stol održan je u dvorani Sv. Franje u Provincijalatu Franjevačke provincije Bosne Srebrene na Kovačićima, a njime se na simboličan način obilježio početak postupne izgradnje Pokreta za ekološko obraćenje u okviru istoimenog projekta koji je ove godine pokrenuo CMO.

Pozdravi religijskih velikodostojnika

Nazočnima se prvo obratio moderator događaja Alen Kristić koji je uputio pozdrave i dobrodošlicu te najavio događaj koji je "odgovor na vapaj zemlje i vapaj siromašnih". Također je povezan s Međureligijskim susretom kojega je održao papa Franjo 6. lipnja 2015. u istoj dvorani.

Prvi se sudionicima Okruglog stola, kao domaćin susreta, obratio provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić koji se osvrnuo na susret pape Franje s religijskim predstavnicima u BiH 2015. kazavši kako je današnji susret iskazivanje brige za ono što je Papi posebno drago, a to je očuvanje životne sredine, "naše kuće i zemlje od čijih plodova svi živimo". Kratko je zatim protumačio sadržaj enciklike Laudato si' te učenje Sv. Franje. "Sasvim bi naivno bilo spašavati samo prirodu, a zanemariti samog čovjeka i njegovu duhovnu dimenziju od koje ovisi red, ne samo u njemu već i u društvu te u cijelom svemiru", kazao je, među ostalim, fra Zdravko zaključujući kako se nada da će ovaj susret potaknuti svijest da imamo odgovornost jedni za druge i svijet u kojem živimo.

Sudionicima se potom obratio izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Razim Čolić koji je zahvalio za gostoprimstvo te iskazao radost što je u dvorani u kojoj je susreo papu Franju. Osvrnuo se potom na temu susreta ističući osnovne poveznice islama i ekologije. Govorio je o važnosti susreta s Božjim stvorenjima koji je zapravo susret s "različitim i ravnopravnim svjetovima". "Nemamo ih pravo ugnjetavati i uništavati, već se trebamo dostojanstveno prema njima odnositi. Ljudi su namjesnici Božji na ovom svijetu. To znači da trebamo brinuti o sebi, o drugima i o planetu Zemlji, pogotovo što smo obdareni razumom", kazao je Čolić ističući kako je čovjek današnjice zaboravio tu odgovornost koja mu je od Boga dana. Potaknuo je nazočne naglašavajući kako zaštita okoliša može početi u svačijoj svakodnevici jer "ako su ljudi dio ovog problema, onda moraju biti dio rješenja".

Pozdravni govor uputio je i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt koji je na početku rekao kako Apostolska nuncijatura u BiH s odobravanjem pozdravlja ovaj važan niz okruglih stolova koji rade na polju podizanja svijesti o (su)odgovornosti vjernica i vjernika za zaštitu okoliša i o nužnosti sustavnog korištenja religijskih ekoloških resursa u svrhu promicanja pravedne zelene tranzicije bh. društva. Mons. Chullikatt je u nastavku objasnio kako je moralna obveza čovječanstva "dobro se odnositi prema planetu Zemlji jer ga ne baštinimo od naših predaka, niti smo ga dobili na dar od naših roditelja, nego smo ga posudili od naše djece".

"U svojoj neizmjernoj dobrohotnosti, Bog nam je darovao Zemlju kao vrt 3 i ne bismo je smjeli pretvoriti u pustinju. 4 Zbog toga je naša dužnost poduzeti hitnu, odgovornu i zajedničku akciju da bismo zaštitili, obnovili i ozdravili 'Majku Zemlju' koja nam je povjerena na upravljanje", kazao je nuncij dodajući kako je krajnje vrijeme "da uputimo hitan poziv na osmišljavanje i pružanje učinkovitih odgovara na ekološku krizu bez presedana s kojom smo danas suočeni, a koja bi, povezana sa suvremenom krizom vrijednosti, čovječanstvo mogla skrenuti s pravog puta prema rubu ekološke provalije".

Na kraju je uputio poziv na poduzimanje "rezilijentnih mjera za ublažavanju gubitaka i šteta u okolišu", jer je očito da "želimo svi zajedno pobijediti".

Zatim je riječ uzeo vrhbosanski nadbiskup metropolita i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić koji je na početku istaknuo prigodu okupljanja, a to je "želja i nastojanje suvremenoga čovjeka da se zaštiti njegov okoliš od različitih ugroza koje vrlo ozbiljno prijete prirodnomu skladu i zdravim odnosima klimatskih uvjeta, prirodnih snaga i fenomena te održanju životinjskoga i biljnoga svijeta, a sve na štetu života općenito i ljudske vrste".

Obrazložio je zatim zašto se Katolička Crkva i njezina teologija bave pitanjem zaštite okoliša kazavši kako ono izvire iz njezina teološkog i metafizičkog počela, gdje i nalazi najznačajnije razloge za svoje naučavanje. Objasnio je kako je čovjek, za razliku od ostalih stvorenja, stvoren na sliku Božju te kako njegovo dostojanstvo određuje njegovo poslanje te odnos prema Božjim stvorenjima. "Zato čovjek i u načinu kako čini i radi također treba biti nalik Božjem djelovanju (...) Treba poštivati sva stvorenja jer su Božje djelo, odnosno voljeti ih Božjom ljubavlju zato što su, kao i čovjek, njegova stvorenja, a tek onda zato što su čovjeku korisna", kazao je mons. Vukšić na kraju spomenuvši kako se i sam često spominje Hvalospjeva stvorenja Bog iz Dn 3,57-87.

Riječ aktivista

Nazočnima se obratila u obliku video poruke aktivistica i direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT Lejla Kusturica. Ona se javila iz Uloga, s rijeke Neretve na kojoj se, kako je kazala, uskoro planira graditi sedam malih hidroelektrana. "Mi od Neretve ne odustajemo. Ona je prema kazivanju znanstvenika iz cijele Europa, jedna od najvažnijih rijeka ovoga kontinenta, upravo zbog svoje raznolikosti", rekla je Kusturica dodajući kako je u Neretvi samo u prošloj godini pronađeno 1300 vrsta, 24 nove za BiH, a osam za znanost.

Poručila je kako je snažna potreba ujedinjenja što više ljudi protiv onečišćenja rijeka, prirode i čovjeka. Potaknula je nazočne na nastavak borbe za rijeke i šume jer je to borba i za čovjeka

Stručna izlaganja

Nakon toga svoja stručna izlaganja sudionicima izložila su četiri panelista koja su iz svoje perspektive – katoličke, islamske, pravoslavne, ali i ekološkog aktivizma – promišljala o tome na koji bismo način zajedno u bh. društvu, crpeći mudrost iz tradicija i općenito backgrounda iz kojeg dolazimo, mogli (o)živjeti viziju, poruku i vrijednosti na kojima počiva ekološka enciklika pape Franje Laudato si'.

Prvi među njima bio je profesor na Franjevačkoj teologiju u Sarajevu prof. dr. sc. fra Marinko Pejić koji se na početku osvrnuo na glavne poruke enciklike Laudato si' a zatim istaknuo kako je važno globalno shvaćanje problema te dijalog politika, odnosno dijalog između međunarodnih i nacionalnih politika te uključivanje i ekonomije jer, "kontinuirani ekonomski razvoj 'lijek' je za sve probleme čovječanstva". Posebnu pozornost posvetio je dijalogu među religijama naglašavajući kao nema ekološkog odgoja bez dijaloga na svim razinama.

"Presudnu ulogu religijskih zajednica vidim najviše na području edukacije i stvaranja nove 'ekološke osjetljivosti'. Odgoja koji ne razdvaja ljudsku stvarnost od stvarnosti prirode, čiji smo dio", kazao je, među ostalim, fra Marinko.

Uslijedilo je izlaganje profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici prof. dr. sc. Izeta Pehlića, koji je u svom radu naglasio čovjekovo "bahato i neodgovorno ponašanje prema drugim Božjim stvorenjima kao i prema okruženju".

"Kao što to nalazimo kod Franje Asiškog, tako je i u islamskoj tradiciji priroda Božje stvorenje koje ima svoj život i ispunjava svoju misiju koja mu je određena. Narušavanjem prirode narušava se sklad koji je Bog uspostavio", kazao je prof. Pehlić, među ostalim naglašavajući kako je enciklika Laudato si' poziv na buđenje za međugeneracijsku suradnju na više razina između različitih sudionika međunarodne zajednice te crkava i vjerskih zajednica.

Predložio je zatim neke od elemenata zajedničkog djelovanja poput djelovanja Međureligijskog vijeća BiH, neposrednijeg uključivanja crkava i vjerskih zajednica u konkretne ekološke akcije te uvođenje, u sklopu vjeronauka i pastorala, i "ekološkog odgoja".

Izlaganje je održao i dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči prof. dr. sc. Vladislav Topalović koji je govorio o pozadini pravoslavne ekoteologije objašnjavajući kako iza toga stoji promišljanje o značaju ekosustava i tvorevina u kojoj čovjek živi. Međutim, "kad se mi kao 'crkveni ljudi' zalažemo za ekološke principe i očuvanje tvorevine, moramo se čuvati šumova u komunikaciji da ne bismo bili pogrešno shvaćeni da propagiramo korporativne ili zelene politike koje su, vrlo često, manipulativne i cinične", kazao je prof. dr. Topalović zaključujući kako globalni jug mnogo više osjeća posljedice ekološkog razaranja nego globalni sjever, "stoga bismo mi kao globalni sjever trebali slušati ekološki vapaj stanovnika globalnoga juga, a njih čujemo kroz njihove crkve i vjerske zajednice".

Predavanje je održala i članica udruženja Eko akcija te glavna i odgovorna urednica portala Riječ i djelo dr. sc. Svjetlana Nedimović koja je ukazala na zadaću stavljenu pred sve ljude, a to je obraniti planet. Objasnila je kako to podrazumijeva biranje težeg puta i žrtvovanje "nečem većem od sebe", te pozvala da se i "simbolički i fizički" stane uz one koji se suprotstavljaju sili i nepravdi jer, "poput primjerice Čuvara rijeke - oni nisu samo čuvari stvarnih rijeka nego i čuvari tijeka naše povijesti".

Na kraju skupa, nazočne je pozdravio predsjednik Centra za mirovno obrazovanje Zdravko Kujundžija koji je sve pozvao na nastavak druženja uz okrjepu ispred dvorane Sv. Franje.

Treba spomenuti kako je cilj ovog Okruglog stola, prema riječima organizatora, postupno stvaranje pretpostavki za sustavno uključivanje raznovrsnih religijskih aktera i na taj način raznorodnih religijskih ekoloških resursa u zaštitu bh. okoliša i ostvarivanje pravedne zelene tranzicije bh. društva u suradnji s civilnim ekološkim organizacijama i aktivistima koji se za to već odvažno bore, a na što hitno i odlučno poziva ekološka enciklika pape Franje Laudato si'.

Događaj je podržao USAID, PRO-Budućnost i CRS.

Izvor: nedjelja.ba
Objavljeno: 07.lipnja 2023.