Potaknuti ugodnim iskustvima bh. svećenika s Europskog prvenstva svećenika u malom nogometu koje se održalo u Temišvaru, grupa vjernika iz Srednje Bosne odlučila je i sama posjetiti Rumunjsku.
Foto: Nedjelja
Od 15. do 18. lipnja 50 vjernika iz župa Srednje Bosne u organizaciji župnog ureda Kreševo i fra Drage Perkovića uputila se u karaševski kraj na rubu nacionalnog parka Caraș-Severin, u dijelu Banata koji pripada Rumunjskoj. U tom kraju žive Hrvati zvani Karašani koji su se tu doseljavali od 14 st. iz Hrvatske i dijelova Bosne (Karaševo – Kreševo). Tu su radili u rudnicima i obrađivali metal. Naravno, to je i poljoprivredni kraj pa se živjelo i od poljodjelstva i stočarstva. U karaševskom kraju s glavnim gradom Reșița Hrvati su većinski narod u selima Karaševo, Lupak, Klokotić, Ravnik i Vodnik. Najveće je selo s crkvom u obnovi Karaševo, iako se u susjednom selu Klokotić nalazi najveća crkva u tom dijelu Banata, piše portal Katoličkog tjednika Nedjelja.
Sačuvali su hrvatski jezik, kulturu i običaje do danas
U Karaševu, 15. lipnja, hodočasnike iz Bosne dočekao je župnik vlč. Petar Rebeđila sa svojim župljanima u njihovoj narodnoj nošnji. Svetu misu slavili su fra Drago i vlč. Petar, a poslije je upriličeno druženje i okrjepa.
Uslijedio je posjet crkvi u Klokotiću gdje su župnik vlč. Milan Sima i župljani priredili večeru za goste iz Bosne.
Na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, 16. lipnja, hodočasnike je u Temišvaru dočekao preč. Nikola Laus, ekonom i tajnik biskupije, te im pokazao grad i glavne znamenitosti među kojima se ističe pravoslavna crkva, spomenici, brojni cvjetni trgovi i parkovi.
Za hodočasnike najvažniji je bio posjet tek obnovljenoj temišvarskoj katedrali u kojoj su slavili sv. misu.
Tristo godina stara katedrala u Temišvaru dugo se obnavljala i tek je poslije Uskrsa ove godine bljesnula u svojoj ljepoti, puna svjetla, zraka, života i odsjaja vjere katolika koji se u njoj okupljaju i slave sv. mise na rumunjskom, mađarskom, njemačkom i hrvatskom jeziku.
Svetište Marija Radna
Hodočasnički dolazak u Rumunjsku nezaobilazno vodi do najvećeg marijanskog svetišta Marija Radna u Lipovi. To je mjesto posebno povezano s franjevcima Bosne Srebrene koji su tu djelovali u vrijeme turske vladavine.
Naime, fra Stjepan Margitić životopisac beogradskog biskupa fra Mate Benlića rodom iz Banje Luke piše kako se biskup fra Mato brinuo za katolike Beograda, Srijema i Banata, te odlazio u Temišvar krizmati djecu i obilaziti župe u tom kraju turskog carstva. Tako su ga, piše fra Stjepan, poslije jedne krizme u Temišvaru, Turci uhapsili, vezali sinđirima i bukagijama (lanci i klade za noge), istukli, strpali u najgori zatvor jer su ga smatrali papinim agentom. Morao je platiti veliku globu – ali i tu je Bog providio pa nije tražio pomoć za platiti ju od samostana i župa.
Velika crkva Marija Radna i franjevački samostan čine veličanstvenu cjelinu koja svjedoči o vjeri i ljubavi vjernika prema ovome hodočasničkom mjestu. Do 1990-ih komunističke vlasti bile su oduzele samostan i koristile ga kao bolnicu za najteže bolesnike. Skrb za njih bila je jako loša, desetljećima su tu patili i umirali, a i samostan je propadao te je došao u fazu urušavanja. Poslije oslobađanja od ruske diktature, samostan je vraćen Crkvi. Ulaskom Rumunjske u Europsku uniju i pomoću dobročinitelja, obnavlja se za galerije i smještaj hodočasnika. Zbog manjka franjevaca preuzela ga je biskupija.
Slavljenjem svete mise u ovom svetištu, koju su s hodočasnicima slavili fra Drago i preč. Nikola, završilo je hodočašće, te je 18. lipnja uslijedio povratak.
Hodočasnici su krenuli nazad osvježeni novim iskustvima, primjerima vjere i izvanrednom gostoljubivosti, posebno svećenika Nikole, Milana i Petra koji su ih pratili tijekom boravka u Rumunjskoj. Domaćini su zaželjeli da i druge župe organiziraju posjet ovoj maloj, ali vrijednoj hrvatskoj zajednici.
Izvor: Nedjelja
Objavljeno: 22.lipnja 2023.
