U srijedu, 5. srpnja crkva Sv. Ćirila i Metoda u sklopu zdanja Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, proslavila je svoj patron. Uz to i Te Deum Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa (VBS) obilježen je i završetak akademske godine Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KFB) Univerziteta u Sarajevu.
Na početku svečanog euharistijskog slavlja rektor VBS-a preč. Zdenko Spajić pozdravio je nazočne među kojima posebice predvoditelja sv. mise vrhbosanskog nadbiskupa metropolitu mons. Tomu Vukšića, vrhbosanskog nadbiskupa u miru Vinka kard. Puljića, apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini mons. Francisa Assisija Chullikatta, mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Petra Palića, banjolučkog biskupa mons. Franju Komaricu te pomoćnog biskupa banjolučkog mons. Marka Semrena.
Okupljene je zatim pozdravio i vrhbosanski nadbiskup najavivši kako je ovo i slavlje dijamantne obljetnice – 60 godina misništva mons. Mate Zovkića.
Primjer svete braće
Nakon pročitanih svetopisamskih čitanja i naviještenoga Evanđelja, u prigodnoj propovijedi koju je na hrvatskom jeziku izrekao nuncij Chullikatt, predstavljen je život svetih slavenskih apostola i njihovo poslanje.
"Kao što znamo, sveta braća Ćiril i Metod rođeni su u Solunu, u gradu u kojem je Sv. Pavao vršio svoj apostolat. Poslani od Crkve u Bizantu u misije među Slavene, naša su dva svetca na izniman način ispunila povjerenu im zadaću (…) Međutim, tijekom svoje misije suočavali su se s ozbiljnim i raznovrsnim poteškoćama, čak i podmuklim borbama, što je uvelike otežavalo njihovu misiju. Ali, unatoč tome, ovi svetci postali su jednako dragi kako u ovom dijelu Europe tako i drugdje. Bili su Božji izaslanici, nazvani i poznati kao 'Apostoli slavenskih naroda' Europe. Oni su nezaboravni protagonisti koji su oblikovali povijest slavenskih naroda, u kojoj su zauvijek ostavili svoj neizbrisivi trag i pečat", kazao je mons. Chullikatt posvijestivši kako su braća sve ostvarila s vjerom i ustrajnošću te "nam na taj način pokazala smjer koji treba slijediti pred izazovima evanđeoskoga poslanja".
Velika djela
Objasnio je zatim kako su Sv. Ćiril i Metod imali poseban stil evangelizacije, a to je "prilagoditi poruku spasenja kulturi naroda, vrednovati dodirne točke Evanđelja s mentalitetom, religioznošću i duhovnošću lokalnog stanovništva, a ostaviti po strani jednolikost u težnji prema jedinstvu".
"U tom apostolskom zalaganju, ne žaleći truda, oni su doista dali sve od sebe kako bi slavenske narode obdarili dostojanstvom, identitetom i duhovnošću, uz puno poštivanje njihove povijesne baštine, kulture, tradicije i vjere. Stoga ih se gleda kao velikane čudesne povijesti kršćanske vjere europskog kontinenta, dok uspomena na njih ostaje neizbrisivo urezana u sjećanje čovječanstva", rastumačio je propovjednik zaključujući kako je misionarsko djelovanje slavenskih apostola i danas plodonosno.
Na kraju je nuncij kazao kako nas "veličanstvena apostolska djela ove dvojice svetaca uče da, čak i ako nas je samo dvoje ili nekoliko, kad se potpuno posvetimo nekom cilju, možemo doista pridonijeti stvaranju velikih djela koja sama od sebe imaju nevjerojatan utjecaj na svijet".
"Stoga", potaknuo je mons. Chullikatt, "poput njih, i mi možemo pridonijeti izgradnji bolje budućnosti za sve, nadasve obogaćivanjem kulturne, vjerske, obrazovne i duhovne baštine narodā i nacijā."
Dijamantna obljetnica
Na kraju misnoga slavlja nazočnima se obratio mons. Zovkić koji je u kratim crticama predstavio svoj život. Uz brojne službe posebice je istaknuo 37-godišnju službu profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu te zahvalio Bogu za "vjeru u Crkvu i ustrajnost u svećeništvu u Bosni".
Također se spomenuo nekoliko svećenika koji su pomogli pri objavi njegovih knjiga te, s obzirom da posljednjih 11 godina boravi u Svećeničkom domu u Sarajevu, poglavito je zahvalio Bogu što mu je dao da još može čitati teološke radove i pisati. "Hvala Bogu, mojim nadbiskupima, kolegama bogoslovima i studentima što sam mogao biti zadovoljan svećenik", zaključio je mons. Zovkić.
Tijekom mise asistirali su i liturgijsko pjevanje animirali bogoslovi VBS-a predvođeni doc. dr. sc. Ivanom Rakom.
Na svetoj misi sudjelovao je i veći broj redovnica, profesora, studenta i djelatnika KBF-a te pripadnika Oružanih snaga BiH.
Druženje je nastavljeno tijekom zajedničkog objeda u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.
Donosi: J.M., KT
Objavljeno: 6. srpnja 2023
