Na Međunarodnom kiparskom simpoziju, koji se od 28. srpnja do 6. kolovoza održava u Kornici kod Modriče, u večernjim satima 1. kolovoza, upriličena je panel rasprava „Mediji i umjetnost“

FOTO: Iva Lušo

Predavanje na zadatu temu održao je vlč. Josip Vajdner, urednik Katoličkog tjednika, a nazočni su bili umjetnici koji sudjeluju na simpoziju te ostali gosti, piše portal Katoličkog tjednika - Nedjelja.

Okupljene je najprije, u ime organizatora Hrvatskog kulturno-sportskog društva Kornica, pozdravi moderator ovoga kulturnog događaja kipar i likovni pedagog Antonio Džolan.

Uvodeći u temu vlč. Vajdner je napomenuo kako je riječ o promišljanju „iz perspektive Katoličke Crkve“ te istaknuo četiri pitanja: „U koji suodnos postaviti medije i umjetnost: Jesu li uopće povezani i ako jesu na koji način?“; „Je li umjetnost medij?“; „Jesu li mediji postali umjetnost?“; i „Možemo li naslutiti što će od medija i umjetnosti biti u budućnosti?“.

Mediji trebaju odgajati za umjetnost

Najprije se osvrnuo na definiranja pojmova „umjetnost“ i „mediji“. Na tragu smjernica Pastoralnoga naputka Papinskog vijeća za sredstva društvenih komunikacija Communio et progressio iz 1971. i drugih crkvenih dokumenata kazao kako bi se mogla dati uopćena vlastita definicija umjetnosti: „da je to sveukupnost izraza pojedinca i skupina koji odražavaju 'duh nekog naroda, njegove težnje, usmjerenja i osjećaje', pri čemu umjetnik u svojoj slobodi 'pridonosi čovjekovu traženju istine i prianjanju uz nju', doprinoseći izgradnji i usavršavanju čovjeka kao moralnog bića, dajući svoj obol budućnosti jednog naroda i čovječanstva kao takvog“.

Zatim je napravio kratak presjek povijesti medija masovne komunikacije od vremena pojave Gutenbergova stroja 1456. do nastanka društvenih mreža u 2000-ima.

Ipak je istaknuo kako „nije sve medij i nije sve umjetnost“ što se takvim imenuje, ukazavši na propagandu i komercijalizaciju.

Ustvrdio je potom postojanje „dinamične interakcije medija i umjetnosti“ te uputio na dobru i lošu stranu toga međuodnosa. Naglasio je na jednoj strani činjenicu da mediji pomažu sačuvati „stoljetnu baštinu narodne kulture“ i posredovati ljudima umjetnine koje oni inače nikada u svome životu ne bi vidjeli; a na drugoj strani upozorio je na opasnost da „posredovanje umjetničkih djela nerijetko umanjuje doživljaj i same umjetnosti“ i „guši zanimanje za vidjeti uživo“.

„Ipak se ta opasnost može umanjiti i odstraniti ako sami izvjestitelji ne samo dovoljno cijene prave kulturne vrednote, već i svojim radom pridonesu odgoju drugih za umjetnost“, istaknuo je vlč. Vajdner citiravši Communio et progressio, (br 53).

Nakon toga je uputio na umjetnost kao medij koji prenosi poruku, a što je i Katolička Crkva veoma rano prepoznala dajući poticaj umjetničkom stvaralaštvu.

Također je ukazao na umjetničku vrijednost medija masovne komunikacije – kako onih „starih“ (novina, radija i televizije) tako i „novih“ (web stranica i portala te društvenih mreža), i zaključio s tzv. Ars media – medijem koji je prema definiciji umjetnost.

Na kraju je otvorio pitanje koji će odnos biti umjetne inteligencije i umjetnosti?

„Pitanje je to koje će nam se samo odgovoriti u skorije vrijeme, ali ostaje neodgovoreno možemo li i u kojem obliku na to utjecati. Ono što sigurno čovjek i čovječanstvo neće pogriješiti jest kao normu uzeti preporuku: 'Sic transeamus per bona temporalia ut non amittamus aeterna' – 'Tako se služimo vremenskim dobrima da ne izgubimo vječna!'“

Zdjele od abonosa

Nakon teme o medijima i umjetnosti koju je izložio vlč. Vajdner, nazočnima se, uz prigodni filmski uradak, obratio profesor Ivo Jelušić iz Vojskove kod Odžaka, predočivši priču o Kostolačkoj kulturi i nalazištu Pivnica-Potočani. Pokazao je nekolicinu zdjela koje osobno izrađuje od abonosa, fosiliziranog drveta hrasta lužnjaka, izvađenog iz mulja korita rijeke Bosne, a koji je star 6 000 – 7 000 godina. Uputio je kako su posude napravljene po uzoru na one koji potječu iz eneolitskog razdoblja (3250.-2800. pr. Kr.) i pronađene su na nalazištu Pivnica-Potočani, istaknuvši kako se najljepša od njih čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, a po vrijednosti je ekvivalent Vučedolskoj golubici.

Nazočni su na kraju razgledali pokretnu izložbu zdjela koje je načinio prof. Jelušić, a nalazi se u prostorijama HKSD-a Kornica.

Nakon kratke diskusije o medijima i umjetnosti u koju su se, na osobit način uključili umjetnici, završnu riječ u ime organizatora uputio je Petar Lušo, zahvalivši nazočnima i potaknuvši na odgoj za medije i umjetnost te poglavito na njegovanje vlastite kulture uvažavajući sve različitosti prisutne u BiH.

Izvor: Nedjelja
Objavljeno: 02.kolovoza 2023.