Na misi slavljenoj na stadionu Vélodrome, 23. rujna, posljednjem događaju putovanja, papa Franjo je potaknuo europsko društvo da se osjeti dirnuto u nutrini odbacivanjem ljudskoga života, odbijenoga u migrantima, u nerođenoj djeci i napuštenim.

Izvor: Vatican media

Potaknuo ga je također da ponovno otkrije uživanje u zauzimanju za bratstvo, da se odvaži na rizik ljubavi u obiteljima i prema najslabijima. Na kraju je molio za žrtve terorizma u Nici 2016. te za mir, posebno u Ukrajini, prenosi Vatican News.

„Naš život, život Crkve, Francuska i Europa trebaju milost novoga poticaja vjere, ljubavi i nade. Kao što sveti Ivan Krstitelj u Elizabetinoj utrobi zaigra od radosti zbog dolaska Isusa koji je još uvijek u tijelu Djevice Marije, tako se europsko društvo treba osjetiti dirnuto u nutrini tragičnim odbacivanjem ljudskoga života koji se danas odbacuje u brojnim osobama koje emigriraju, kao i u brojnoj nerođenoj djeci i napuštenim starijim osobama. Europsko društvo treba također ponovno otkriti uživanje u zauzimanju za bratstvo, treba se odvažiti na rizik ljubavi u obiteljima i prema najslabijima, pronalazeći u evanđelju milost koja preobražava i život čini lijepim“, riječi su kojima se papa Franjo obratio mnoštvu od više od 50 000 vjernika okupljenih na stadionu Vélodrome u Marseilleu, ali i čitavom Starom kontinentu, u propovijedi na misi posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji od Straže, zaštitnici pomoraca, ribara i svih stanovnika Marseillea, čiji se kip uzdiže na zvoniku katedrale.

Duž osam kilometara puta od nadbiskupije do stadiona, dočekalo ga je oko 100 000 ljudi iz Marseillea i Francuza koji su došli iz cijele zemlje.

Vjerujemo li da je Bog na djelu u našem životu?

U posljednjem dijelu svojega 44. apostolskog putovanja, Papa je u propovijedi krenuo od susreta Marije i Elizabete, opisanoga u Lukinom evanđelju, u kojemu se objavljuje Božji pohod ljudskom rodu. Bog koji kreće prema nama kako bi nas tražio svojom ljubavlju i učinio da kličemo od radosti. Susret je to između mlade djevice i starice nerotkinje, obje trudne na 'nemoguć' način.

Tko se uzda u Gospodina, osjeća trzaj vjere

„Vjerujemo li“, upitao je papa Franjo“, da Gospodin djeluje u povijesti, čini čuda i djeluje i u našim društvima obilježenima svjetovnim sekularizmom i određenom vjerskom ravnodušnošću? Da bismo shvatili imamo li to povjerenje u Gospodina - prema Papinim riječima - znak je trzaj poput onoga svetoga Ivana Krstitelja. Tko vjeruje, tko moli, tko prima Gospodina poskakuje u duhu, osjeća da se iznutra nešto pokreće, pleše od radosti – rekao je Sveti Otac u propovijedi u kojoj se zadržao upravo na 'trzaju vjere'. Prije svega istaknuo je da iskustvo vjere pobuđuje uzbuđenje pred životom, a to znači biti dotaknuti u nutrini, imati unutarnje ushićenje, osjećati da se nešto miče u našem srcu.

„To je suprotno spljoštenom, hladnom srcu, raskomoćenom u mirnom životu, koje se zatvara u ravnodušnosti i postaje nepropusno, koje postaje tvrdo, neosjetljivo na sve i svakoga, čak i na tragično odbacivanje ljudskoga života, koji se danas odbacuje u brojnim ljudima koji emigriraju, kao i u brojnoj nerođenoj djeci i napuštenim starijim osobama“, kazao je.

Papa je potaknuo na ponovno otkrivanje uživanja u zauzimanju za bratstvo

Europa bolesna od cinizma i rezignacije

„Hladno i spljošteno srce“, objasnio je Papa“, „povlači život na mehanički način, bez zanosa, bez poleta, bez želje. Upravo je od toga, u našem europskom društvu, moguće oboljeti: od cinizma, razočaranja, rezignacije, neizvjesnosti, općega osjećaja tuge“, upozorio je.

Naprotiv, oni koji su rođeni u vjeri, prema Papinim riječima, prepoznaju Gospodinovu prisutnost, poput djeteta u Elizabetinoj utrobi, u svakodnevnim događajima. I 'novim očima', čak i usred napora, problema i patnje, svakoga dana uočava Božji posjet i osjeća da ga on prati i podupire. Pred otajstvom osobnoga života i izazovima društva, oni koji vjeruju osjećaju trzaj, zanos, imaju san koji trebaju njegovati, zanimanje koje ih primorava da se osobno zauzmu.

Bog nas posjećuje u susretima s onima koji su slabiji

Oni znaju da u svemu Gospodin potiče na svjedočenje evanđelja kako bismo blagošću gradili novi svijet. Na drugom mjestu – prema Papinim riječima – iskustvo vjere potiče također ushićenje pred drugima.

„Bog je odnos i često nas posjećuje kroz ljudske susrete, kada se znamo otvoriti drugomu, kada osjećamo uzbuđenje zbog života onih koji svakoga dana prolaze kraj nas i kada naše srce nije ravnodušno i bezosjećajno pred ranama onih koji su slabiji“, kazao je.

Otkrijmo u našim gradovima okus bratstva

„Naši metropolitanski gradovi i europske zemlje poput Francuske, u kojima zajedno žive različite kulture i religije, tako postaju veliki izazov protiv individualizma, sebičnosti i zatvaranja, koji potiču usamljenost i patnju“, napomenuo je papa Franjo te potaknuo vjernike da od Isusa nauče osjećati uzbuđenje zbog onih koji žive kraj nas. Od njega koji pred umornim i iscrpljenim mnoštvom, sa suosjećanjem, ima trzaje milosrđa pred ranjenim tijelom onih koje susreće.

„I danas naš život, život Crkve, Francuska, Europa trebaju to: milost trzaja, novi poticaj vjere, ljubavi i nade. Trebamo ponovno otkriti zanos i entuzijazam, ponovno otkriti užitak u zalaganju za bratstvo, ponovno se odvažiti na rizik ljubavi u obiteljima i prema najslabijima, te pronaći u Evanđelju milost koja preobražava i život čini lijepim“, potaknuo je.

Molitva za žrtve terora u Nici i za ukrajinski narod

Papa je na kraju zahvalio brojnim ljudima koji su stigli u Marseille iz raznih dijelova Francuske te posebno pozdravio one iz Nice, koji su, podsjetio je, 14. srpnja 2016. preživjeli užasan atentat.

„Spomenimo se u molitvi onih koji su izgubili život u toj tragediji i u svim terorističkim djelima počinjenima u Francuskoj, kao i u drugim dijelovima svijeta. I nemojmo se umoriti moliti za mir u ratom razorenim krajevima, posebno za napaćeni ukrajinski narod“, pozvao je Sveti Otac.

Izvor: RV
Objavljeno: 24.rujna 2023.