U periodu od 16. do 24. rujna, djelatnici Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. sudjelovali su na Mediteranskim susretima 2023. (Les Rencontres Mediterraneennes 2023.)
Izvor: Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II.
U periodu od 16. do 24. rujna, djelatnici Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. Žaklina Brnadić i Stefan Kukrić, asistentica projekta Koračajmo zajedno Amina Čolaković i vršnjačka edukatorica Anastasija Vuletić te fra Antonio Baketarić, predstavnik franjevačke provincije Bosne Srebrene, boravili su u Marseilleu u Francuskoj te sudjelovali na Mediteranskim susretima 2023. (Les Rencontres Mediterraneennes 2023.). Susreti su to koji se održavaju svake dvije godine u većim gradovima mediteranskih zemalja. Posebnost ovih Mediteranskih susreta je u tome što su po prvi puta u njemu sudjelovali mladi raznih vjeroispovijesti i kultura. Tako je na ovim Mediteranskim susretima pod sloganom mozaik nade sudjelovalo 70 mladih iz 25 zemalja Mediterana. Mladima su se na Susretima pridružili i biskupi iz navedenih ali i mnogih drugi zemalja Sredozemlja i Europe. Glavni zadatak i cilj ovih Susreta bio je razgovarati o izazovima i mogućim rješenjima problema s kojima se zemlje Mediterana suočavaju, piše mrežna stranica NCM „Ivan Pavao II.“.
Osim turističkog upoznavanja grada i obilaska najvažnijih kulturnih i vjerskih spomenika, sudionici su svakodnevno imali priliku za međusobne susrete, razgovore, predavanja i plenarne sjednice na kojima su razgovarali o izazovima migracija, ekoloških problema, međusobnih odnosa, političke situacije u zemljama Mediterana te mnogim drugim temama koje su na samom kraju susreta iznjedrile određene zaključke i preporuke koje su prezentirane papi Franji koji je u dvodnevni posjet Marseilleu došao radi svečanog zatvaranja Mediteranskih susreta 2023.
Osim službenog dijela konferencije, za sve sudionike organiziran je i bogat duhovan program. Sami Susreti službeno su započeli misom otvaranja koju je 17. rujna predvodio nadbiskup metropolit Marseillea kardinal Jean-Marc Avelin. Drugih dana misna slavlja u mnogim crkvama u gradu predvodili su biskupi i kardinali sudionici Susreta, a vrhunac duhovnog dijela bila je misa s papom Franjom na stadionu Velodrome na kojem je sudjelovalo više od 50 000 vjernika.
Mediteranski susreti bili su međureligijskog karaktera te su na njima sudjelovali muslimani, pravoslavci, katolici, židovi i drugi. Radilo se na međusobnom povezivanju i umrežavanju sudionika, rušenju predrasuda i građenju bratstva na čemu je stavljen najveći naglasak. Ovogodišnji Mediteranski susreti, završeni su papinim završnim govorom u svečanoj dvorani palače Pharo, a mnoge sportske i kulturne aktivnosti vezane uz mediteranske susrete, u gradu Marseilleu nastavljaju se i ovoga tjedna. U svom govoru na zatvaranju Mediteranskih susreta, papa Franjo se posebno osvrnuo na izazov migracija ali je govorio i o miru.
Spomenuo je kako je mare nostrum (naše more) uvijek bilo mjesto susreta, među religijama, među grčkom, latinskom i arapskom mišlju, znanošću, filozofiji, pravom i mnogim drugim stvarnostima te je spomenuo riječi pokojnog Giorgia La Pira koji je rekao kako je Mediteran „početak i temelj mira među svim narodima svijeta“. Zaželio je da u moru današnjih sukoba, Mediteran postane laboratorij mira, a da bi to uspio, Mediteran treba slušati vapaje siromašnih kao što je to činio Isus.
„Trebamo krenuti ponovno odatle, od tihog vapaja najmanjih među nama koji nisu brojke nego lica. Promjena smjera u našim zajednicama leži u tretiranju siromašnih kao braće i sestara čije priče poznajemo, a ne kao problematičnih problema. Promjena smjera leži u tome da ih dočekamo, a ne da ih sakrijemo. Promjena leži u njihovoj integraciji, a ne u njihovom istjerivanju; dajući im dostojanstvo.“, kazao je okupljenima papa Franjo. Sredozemno more nazvao je sredozemno groblje ljudskosti upućujući na mnoge koji trpe nasilje i nepravdu u Africi i na Bliskom istoku te koji bježeći od progona gube svoje živote pokušavajući prijeći Sredozemno more u potrazi za novim i boljim životom.
Osim prikaza današnje situacije kroz priču o moru koje nas ujedinjuje, papa je nastavio govor osvrćući se na drugu značajku grada Marseillea, a to je luka. Osudio je nekoliko mediteranskih gradova koji su zatvorili svoje luke zbog straha od invazije migranata te naglasio kako su migranti oni koji „riskiraju svoje živote na moru, ne napadaju, oni traže život!“. Fenomen migracije nazvao je realnošću našeg vremena kojim se treba upravljati s mudrom dalekovidnošću. Istaknuo je i važnost integracije migranata u zemljama domaćina te pozvao na očuvanje ljudskog dostojanstva svih onih koji dolaze, a ne samo očuvanja vlastitog blagostanja zemlje domaćina. Nazivajući luku Marseille vratima vjere, papa je istaknuo i dužnost kršćana da svjedoče Gospodinovu naklonost prema siromašnima, te evanđelje ljubavi i bratstva. Govoreći o slici svjetionika, između ostalog, papa je predložio razmatranje i svrhovitost Mediteranske biskupske konferencije koja bi mogla nuditi veće mogućnosti regionalnog dijaloga te raditi na posebnom pastoralnom planu vezanom uz migracije.
Prema papi Franji, uloga mladih trebala bi biti svjetlo koje pokazuje put budućnosti na Mediteranu, a za to je od velike važnosti obrazovanje za prevladavanje prepreka i predrasuda. Na samom kraju prije zaključka, papa je spomenuo i mediteransku teologiju koja je sposobna razviti načine razmišljanja ukorijenjene u stvarnosti. Sam govor zaključio je riječima: „Budi more dobra, kako bi se solidarno i suradnički suočili sa siromaštvom današnjice. Budi gostoprimljiva luka, da zagrliš sve one koji traže bolju budućnost. Budi svjetionik mira, kako bi kulturom susreta probio mračne ponore nasilja i rata.“
Izvor: mladicentar.org
Objavljeno: 27.rujna 2023.
