U petak, 10. studenoga, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu nastavljen je međunarodni znanstveni simpozij posvećen liku i djelu pape Ratzingera.

Foto: Milan Miletić / Katolički tjednik

Drugi dan simpozija otvoren je u jutarnjim satima izlaganjem Joseph Ratzinger i Jürgen Habermas u misaonom sučeljavanju profesora filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu dr. Stjepana Radića. Program je moderirao dr. Ljubo Zadrić, izvijestio je portal Nedjelja.

Dva najpoznatija teologa svoga vremena

Cilj je predavanja bio je predstaviti netom navedenu raspravu s bitnim naglaskom Ratzingerova viđenja odnosa religije i društva, odnosno crkve i države. Intelektualni susret na vrhu („Gipfeltreffen“), kako su ga njemački mediji nazvali, između J. Ratzingera i J. Habermasa 2004. na Katoličkoj akademiji u Münchenu postao je svojevrsna paradigma odnosa vjere i razuma, svetog i profanog, religije i društva. "Ovdje se samo naizgled radi o raznorodnim temama, budući da je osnova rasprave odnosno razgovora sadržavala ulogu ali i opstojnost religije u slobodnom i demokratskom društvu. Dubina i slojevitost problemā kojom su se dvojica mislitelja na prijelazu iz jednog u drugo tisućljeće bavili, očitovala je u isto vrijeme svu kompleksnost odnosa crkve i države (s obzirom na zapad), protkanog kroz netom navedena područja i teme. Habermas se pri tome posebno zadržao na pojmu sekularizacije kao trajnog procesa, dok je Ratzinger stavljao naglasak na predpolitičke moralne osnove slobodne države. Ratzingerovi su uvidi pri tome od posebnog značenja za tumačenje uloge i važnosti Crkve unutar društva, poglavito kao moralnog autoriteta u vremenu posvemašnjeg postmodernog relativizma koji, u vidu dekadencije, u sebi očituje ontološki i egzistencijalni nihilizam.

Izlaganje Poveznica između Ratzingera i Augustina: shvaćanje Crkve u misli Josepha Ratzingera imao je, profesor patrologije i kršćanskog nauka na KBF-u u Đakovu dr. Drago Tukara. U predavanju se, između ostalog, moglo čuti kako je vrijeme Augustina razdoblje snažnih hereza, doba Josepha Ratzingera vrijeme borbe razuma i vjere, agresivnog ateizma, vrijeme suprotstavljanja prirodnih znanosti i povijesnih istraživanja koji su protivni objavljenoj kršćanskoj objavi, vrijeme ateističkog humanizma. Izlagač je naglasio kako je papa Ratzinger govorio Crkvi o onomu što se događalo na Drugom Vatikanskom saboru, da je ona je ona katolička u jedinstvu s papom, da je ona communio s euharistijskim Kristom, Crkva je majka a ne sestra kao i to da je ona instrument u planu Božjega spasenja. Naglašeno je kako ova i druga područja Katoličke Crkve povezuju ovu dvojicu veleumnih teologa i vjernika čvrste vjere.

Potom je uslijedila plodonosna diskusija čime je zaključen prvi dio simpozija.

Ekumenski dijalog Benedikta XVI.

Simpozij je nastavljen izlaganjem Važnost ekumenskog i međureligijskog dijaloga u nauku Josepha Rtazingera koje je održao profesor ekumenske teologije na KBF-u u Đakovu dr. Antun Japundić. Bogati opus djelâ Josepha Ratzingera, odnosno pape Benedikta XVI., donosi širok spektar teoloških tema kojima se on bavio i koje su bile u fokusu njegovog zanimanja. Tako od mnoštva tema kojima se bavio dr. Japundić je progovorio o važnosti ekumenskog i međureligijskog dijaloga analizirajući njegov teološki nauk, ali isto također uzimajući u obzir i njegove druge pothvate i nastojanja koja je činio u vezi s tim pitanjem. Iako Joseph Ratzinger nije bio teolog koji se bavio samo ekumenskom teologijom, ipak treba istaknuti da je njegovo zanimanje za ekumenski, a onda i za međureligijski dijalog ostavilo značajan doprinos i pomak na tom području. Štoviše, hvatao se u koštac i sa temama koje su od krucijalne važnosti za ekumenski i međureligijski dijalog, a koje su ne samo aktualne nego itekako kompleksne. Djelujući u duhu Drugog vatikanskog koncila, Ratzinger je nastojao svojim ekumenskim djelovanjem i teološkim promišljanjem produbljivati dijalog te ukazivati na važnost dijaloga kršćana međusobno, a onda i na važnost dijaloga sa pripadnicima drugih religija.

Profesor liturgike i crkvene glazbe na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu dr. Ivan Rako održao je predavanje Summorum pontificum pape Benedikta XVI. i Traditiones custodes pape Franje. Summorum Pontificum je apostolsko pismo pape Benedikta XVI. iz 2007. koje je omogućilo veću upotrebu Tridentinskog misala u Katoličkoj Crkvi. Papa Benedikt XVI. time je pokušao potaknuti veću liturgijsku raznolikost i ponuditi liturgijski oblik koji je bio manje korišten nakon Drugog vatikanskog sabora. S druge strane, Traditiones Custodes je motuproprio Franje iz 2021. kojim se ograničava upotreba Tridentinskog misala i vraća veću kontrolu biskupima nad njegovom upotrebom.

Kako je istaknuo izlagač motuproprio je postavio strože uvjete za korištenje Tridentinskog misala te ove dvije apostolske uredbe odražavaju različite pristupe glede liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi i odnos prema tradicionalnoj liturgiji, javlja mrežna stranica KBF-a, prenosi Nedjelja.

Posljednje predavanje na simpoziju pod naslovom Vjera, nada i ljubav u eshatološkoj misli Josepha Ratzingera održao je dekan i profesor dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu dr. Mario Bernadić. U eshatološkoj misli Josepha Ratzingera, vjera, nada i ljubav igraju ključnu ulogu kao temeljni elementi kršćanskog shvaćanja posljednjih stvari. Vjera se povezuje s povjerenjem u Božji plan za budućnost, nada s očekivanjem ispunjenja tog plana u Kristu, dok se ljubav promatra kao snaga koja oblikuje i pokreće živote vjernika prema ostvarenju eshatološkog obećanja, očitujući se u brigama za bližnjega i stvaranju zajedništva. Naglašena je Ratzingerova eshatologija naglašava ovu trojstvenu dinamiku kao ključnu za razumijevanje konačnog ispunjenja vjere u kršćanskom kontekstu.

Nakon toga uslijedila je završna diskusija čime je zaključen simpozij Hommage papi Benediktu XVI.

Vrijedno je istaknuti da je održavanje ovog simpozija financijski podržalo Ministarstvo za visoko obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Izvor: KT / kbf.unsa.ba
Objavljeno: 11.studenoga 2023.