U organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK počeo je u Zagrebu simpozij "Promicanje i oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj". Povod je 25 godina djelovanja Centra

Foto: IKA

U organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK počeo je u Zagrebu simpozij "Promicanje i oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj". Povod je 25 godina djelovanja Centra. Simpozij se u četvrtak, 23. studenoga, i petak, 24. studenoga 2023., održava u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. Ukupno je 18 predavača, a skup će završiti Okruglim stolom o temi 'Primjena socijalnog nauka Crkve u hrvatskoj stvarnosti'.

Rad simpozija započeo je pozdravnom riječju predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića. On je poručio da je socijalni nauk Crkve jedno od temeljnih sredstava evangelizacije i važan sadržaj pastoralnog rada, osobito s odraslim i mladim vjernicima.

“Crkva je svjesna odgovornosti koju imaju vjernici laici u razvoju društva u kojemu oni žive. I zato ona želi svojim društvenim, odnosno socijalnim, naukom pružati pomoć vjernicima u pronalaženju odgovora u složenoj stvarnosti obiteljskog, gospodarskog, političkog, kulturnog, međunarodnog i različitih drugih područja društvenog života suvremenog svijeta”, poručio je mons. Hranić. Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve po svojoj zadaći i identitetu, nastavio je, studijski prati različita društvena i socijalna pitanja, pridonosi produbljivanju različitih socijalnih i društvenih pitanja te oblikovanju stavova s obzirom na različite društvene izazove i istodobno u javnosti zagovara i promiče, te te i takve evanđeoske vrednote i stavove nastoji promicati i implementirati kroz djelovanje kršćana u svakodnevni život. “Centar, stoga, organizira javne tribine, seminare i savjetovanja, studijske dane, izdaje tiskane materijale, koristi elektronska sredstva društvenoga priopćavanja i različite oblike djelovanja kako bi iz kršćanske i evanđeoske perspektive progovorio o društvenim temama i pitanjima u vidu promicanja općega dobra i boljitka čitavog društva”, poručio je nadbiskup. Također, izrazio je radost što tim dvodnevnim programom “možemo obilježiti i vrednovati 25. obljetnicu djelovanja Centra te se nadam da će i on, svi njegovi suradnici i korisnici iz ovog obilježavanja izaći ohrabreni, osnaženi, oduševljeniji te još svjesniji i društvene važnosti djelovanja Centra, a onda i svoje vlastite zauzetosti.” Isto tako, nadbiskup Hranić je osvijestio da socijalni nauk Crkve ima izrazito pastoralnu orijentaciju, u vidu služenja kršćana svijetu i društvu gdje se želi podržavati cjelovito promicanje čovjeka i njegovo oslobođenje kako u ovozemnoj tako i u nadnaravnoj perspektivi.

U uvodnoj riječi pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauke dr. sc. Crkve Stjepan Baloban – koji je inače održao prvo predavanje na ovom skupu – podsjetio je na prvih 10 godina hrvatske demokracije i tadašnjeg povjerenja u Crkvu i u njezinu ulogu u društvu. U tom je ozračju osnovan Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, kao ustanova HBK-a, kao i Katedra socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu. “Brojne aktivnosti Centra, ali i Katedre socijalnog nauka Crkve, obilježile su vrijeme 2000-ih godina. U međuvremenu su se prilike promijenile, posebno u hrvatskom društvu u odnosu na Crkvu i njezin utjecaj u javnom životu. Taj utjecaj, mislim na pozitivan utjecaj, vidljivo je manji, a u posljednja dva desetljeća se prema istraživanjima smanjuje povjerenje u Crkvu. Prema ‘Europskom istraživanju vrednota’ povjerenje u Crkvu bilo je: 1999. godine 64 posto, 2008. godine 53 posto i 2017. godine 38 posto.” Dr. Baloban upitao se nadalje tko stvarno predstavlja Crkvu u društvu te je i odgovorio: “To su njezini članovi – kršćani, katolici, kao aktivni članovi društva u kojem žive.” “Pokoncilski pape Pavao VI., Ivan Pavao II., Benedikt XVI., a njihovim stopama kroči i papa Franjo, su na temelju socijalnog nauka Crkve tražili nove putove evanđeoske poruke do suvremenog čovjeka. U tom kontekstu su i danas aktualne upravo te riječi svetog Ivana Pavla II. da je ‘socijalni nauk Crkve instrument evangelizacije’ i Benedikta XVI. da je socijalni nauk Crkve ‘ljubav u istini u društvenim pitanjima'”, rekao je pročelnik Centra i zaključio: “Teologija je pozvana tumačiti, kritički propitivati, ali i odgovarajuće primjenjivati crkveno učenje na konkretne crkvene i društvene prilike. U odnosu na socijalni nauk Crkve tu je neizbježna suradnja s drugim znanstvenim disciplinama.”

Dr. sc. Baloban potom je održao predavanje o temi „Socijalni nauk Crkve: metodološki iskorak od analitičkog-kritičkog prema konkretnoj primjeni“. Primijetio je da se u posljednjih deset do 15 godina događa određeni zastoj u odnosu prema oživotvorenju socijalnog nauka Crkve kako u društvenom tako i u crkvenom životu, iako Sveti Otac na njega stavlja snažan naglasak. „U Crkvi se događa određeni paradoks, dok zanimanje za socijalni nauk Crkve u pojedinim Crkvama u Europi slabi, na razini opće Crkve je suprotno. Papa Franjo stavlja snažan naglasak na upravo na sadržaj Socijalnog nauka Crkve. U poslijednih deset godina, objavio je dvije socijalne enciklike: Laudato si’ 2015., Fratelli tutti 2020., a ove godine i apostolsku pobudnicu Laudate Deum“, istaknuo je.

Nakon njega je o socijalnom nauku Crkve kao kriteriju za etičko-moralno djelovanje u javnom životu izlagao prof. dr. Tonči Matulić. Pojasnio je kako socijalni nauk Crkve nije ideologija ni treći put između lijevog i desnog političkog opredjeljenja, već posebna kategorija. “Socijalni nauk Crkve rasvjetljivanje je socijalne dimenzije ljudske egzistencije u složenim uvjetima svjetovnog života u svjetlu evanđelja odnosno evanđeoske poruke”, naglasio je, između ostaloga, prof. dr. sc. Tonči Matulić i dodao kako on služi za čišćenje ljudskog razuma da se vjera ne otuđi od stvarnog života, to jest, da se ona ne pretvori u puku osjećajnu pobožnost i praksu, već da čovjeku donese spasonosne uvide za oblikovanje ljudskog života.

U drugome dijelu izlaganja na prvome danu simpozija predavanja su održali izv. prof. dr. sc. Silvija Migles i izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Vladimir Dugalić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Izlažući na temu „Socijalni nauk Crkve u teološkoj formaciji prema Veritatis gaudium“, dr. Migles je u predavanju govorila o važnosti koju socijalni nauk Katoličke Crkve ima za teološku formaciju i što o tome govore ključni dokumenti crkvenog učiteljstva o odgoju i obrazovanju. Kada je riječ o crkvenom odgoju i obrazovanju, nezamjenjivo mjesto imaju crkveni studiji čija je glavna zadaća teološka formacija, a središnji dokument je Apostolska konstitucija o crkvenim sveučilištima i fakultetima Veritatis gaudium – Radost istine, istaknula je.

Zatim su zajedničko izlaganje o temi „Socijalni nauk Crkve kao nadahnuće (kršćanskom) oblikovanju savjesti“ održali su prof. dr. sc. Vladimir Dugalić i izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić. Prof. dr. Dugalić naglasio je da „dosadašnja istraživanja pokazuju kako često odgajamo da netko bude dobar čovjek, koji vrši zapovijedi i čini dobro, ali u svojoj nutrini ostaje zarobljen u određenoj individualnosti, čak i svojevrsnoj sebičnosti.

„Socijalni nauk Crkve nije ideološki ili pragmatični sustav usmjeren definiranju i uspostavi gospodarskih, političkih i društvenih odnosa, nego brižljivo izrađena formulacija rezultata pomnog razmišljanja o složenoj zbilji ljudske egzistencije u društvu i na međunarodnoj razini, i to u svjetlu vjere i crkvene predaje. Na tragu svega navedenoga zanimljivo je promišljati o implementaciji socijalnog nauka Crkve u nova područja koja pred nas stavlja rapidan razvoj tehnologije“, upozorila je, između ostaloga, izv. prof. dr. Begić, posebno spomenuvši ChatGPT i Franjinu ekonomiju.

Prvi dan simpozija predavanjima su zaključili dr. Igor Jakobfi i Brigita Kukuruzović, mag. theol.; prof. dr. Gordan Črpić i doc. dr. Marijana Kompes te dr. Darko Rapić.

Podatke o zastupljenosti socijalnog nauka Crkve u vjeronaučnoj nastavi iznio je dr. sc. Igor Jakobfi s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakova u predavanju pod nazivom „Oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u vjeronaučnoj nastavi”. U suradnji s magistrom teologije Brigitom Kukuruzović, proučili su vjeronaučne udžbenike za osnovnu i srednju školu.

U nastavku su se prof. dr. Gordan Črpić i doc. dr. Marijana Kompes s Hrvatskog katoličkog sveučilišta osvrnuli na povezanost socijalnog nauka Crkve i sociologije. Nudeći povijesni presjek nastanka tih dviju disciplina, prof. dr. Črpić i dr. Kompes zaključili su kako je „socijalni nauk Crkve je pozvan dati odgovor na pitanje ‘tko je Bog u kontekstu društvenosti?’ A sociologija je pozvana dati odgovor na pitanje ‘tko je čovjek’”, te koja je njezina „početna antropologija”. Pitanje „tko je Bog” smatraju ključnim za socijalni nauk Crkve, jer o odgovoru ovisi „kako prosuđujemo društvenu stvarnost i kako konstituiramo vlastito društveno djelovanje koje se ugrađuje u društvene strukture u kojima djelujemo”.

Dr. sc. Darko Rapić govorio je o poticajima i primjeni socijalnog nauka Crkve u suvremenoj migracijskoj krizi. „U suvremenom svijetu postoje zanimanja za mnoge društveno-političke teme i rijetko koja – poput migracija – značajno privuče zanimanje Crkve i politike istovremeno. Sekularne države su od Drugog svjetskog rata naovamo bile prisiljene uhvatiti u koštac s migracijskim s problemima i izazovima. Europa se u posljednjih desetak godina suočava s novim migracijskim valovima što produbljuje ovu tematiku i postavlja neka nova pitanja i izazove koja traže žuran odgovor”, kazao je dr. sc. Rapić.

Izvor: IKA
Objavljeno: 24.11. 2023.