Na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca, istoimena župa u Dubravama kod Brčkog svetom misom proslavila je svoj naslovnik

Euharistiju je slavio upravitelj svetišta u Olovu fra Ilija Božić. Koncelebriralo je 20-ak svećenika među kojima su bili dekan Brčanskog dekanata i župnik u Brčkom preč. Damir Ivanović i župnik u Dubravama fra Niko Jozić.

Mnoga Gosipna imena

Na početku homilije, koju je naslovio Anđelov poziv i Marijin odgovor. Između rezignacije i čežnje, fra Ilija je napomenuo kako je vjerska istina o Marijinoj bezgrešnosti relativno kasno proglašena dogmom u kršćanskoj povijesti i tradiciji, "negdje sredinom pretprošloga stoljeća, ali je sami čin proglašenja Bezgrešnog začeća izrastao iz duge kršćanske vjerske tradicije".

"Stoljećima su mnogi kršćanski narodi upućivali svoje iskrene molitve za obitelj, za svoje zajednice, za budućnost čovječanstva, u teškim i ratnim trenucima, u nevoljama i prirodnim katastrofama. Mnoge su ustanove, udruge, sirotišta, škole, bolnice i svekolike javne ustanove nosile ime Bezgrešne, jer je Marija bila oslonac u vjeri, ponekad i jedini kada se čovjek nađe u beznadnim i bezizlaznim situacijama. Marija je bila oslonac u vjeri da Bog vodi ljudsku povijest i da sve muke ljudskog života s Marijom mogu izaći na dobro, na čestito, na blagoslov. Zato se Mariju nazivalo ne samo pomoćnicom kršćana, nego i svim onim imenima koja karakteriziraju blagoslovljeno stanje čovjeka: Marija je izvor života, božanski hram, klica milosti, slobodna od svake zaraze, netaknuta, nepovrijeđena, djevičanska te bezgrešna. Ona je znak punine života, onoga za čim čovjek čezne uza sve muke i patnje svoga života. Zato se Mariju također nazivalo 'kćer života' i 'kovčeg besmrtnosti'", kazao je te napomenuo kako Biblija Novoga zavjeta "ne govori puno o Mariji, ali je vidi, kako to sveti tekst slikovito kaže, u suprotnosti staroj zmiji, zapravo zlu koje je zavelo prvog čovjeka, Adama i Evu i koje je učinilo da čovjek robuje ovom svijetu".

Posvijestio je kako je Marija i danas vrlo često uzor u ljudskim čežnjama, primjer čovjeka koji u onim najdubljim ljudskim nastojanjima ne gubi nadu u smislenost ovoga života, života koji je ponekad opterećen različitim brigama, mukama, nepravdama, teškoćama, bolestima. Nazočnima je posvijestio kako je Bezgrešna Djevica "stvarni pokazatelj puta koji vodi do Boga i nama današnjim njezinim vjernicima".

Progovorivši o pročitanom evanđelju istaknuo je kako "danas čovjek nekako živi ili u jednoj ili u drugoj krajnosti, ili odustaje od života i odgovornosti ili traži samo trenutnu i to posvemašnju sreću". "Odgovornost je teško nositi, jer ona od čovjeka iziskuje vrijeme, napor, razmišljanje, angažman, ponekad i trajnu brigu. Teško je raditi, možda još teže naći posao. Teško je imati obitelj i rađati djecu, ali ih je još teže odgajati i izvesti na pravi put. Teško je odlučiti se za neki životni poziv, ali je još teže ustrajati u tom pozivu. Teško je imati neku bolest, ali je još teže nositi svoju bolest", dodao je ističući kako kušnja odustajanja od odgovornosti i života stvara u čovjeku osjećaj poraza, koji ga onda vodi u nezadovoljstvo, ojađenost, ozlovoljenost i razočaranost.

"Ljestve" do neba

Na tragu toga posvijestio je kako se Mariju na jednom mjestu naziva "Jakovljevim ljestvama", prema onom snu o ljestvama koje vode u nebo. "Tamo gdje završavaju ljestve, tu je nebo, ali gdje ljestve završavaju, to od oblaka sa zemlje mi ne vidimo. A da bi se došlo u nebo, potrebno je stepenicu po stepenicu ići. Potrebno je, poput Marije prihvatiti odgovornosti života, svaku pojedinu, kako bi se stiglo na ono nevidljivo mjesto koje zovemo nebeski raj", naglasio je i spomenuo kako se Gospu na jednom mjestu naziva još i „gorućim grmom“.

"To je slika Marije koja uza svu bol života, uz mač boli i Isusovu smrt, ne odustaje od Božjeg plana i vjere u Boga, ne odustaje od toga da svoju čežnju života ispuni Božjim planovima, jer gorući grm je znak i Božje prisutnosti. Možda bi i današnjem čovjeku ova slika Marije mogla pomoći da svoju čežnju ne ostvaruje privremeno, samo tamo gdje mu se čini da bi sreće moglo biti, u određenim sretnim i kratkotrajnim trenucima, nego da je vidi u Bogu, sa svim onim što Bog u životu daruje i pripušta", kazao je na kraju podcrtavajući kako "Marija nije rezignirala i križala Božju volju u svom životu, ali ni sreću nije bez Boga tražila" i da kao takva treba biti "uzorom i u ovim našim vremenima i životima".

Podsjetimo, vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić slavio je 17. lipnja misu u ovoj crkvi tijekom koje je posvetio samostansku/župnu crkvu. Više o posveti i povijesti župe župi možete pročitati ovdje.

Izvor: Nedjelja
Objavljeno: 08.12. 2023.