Na stranicama Hrvatske biskupske konferencije krajem siječnja objavljen je prijevod na hrvatski jezik sažetog izvješća „Sinodalna Crkva u poslanju“ s prvog zasjedanja XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode koje je održano od 4. do 9. listopada 2023. u Rimu
Foto: Vatican media
Nakon otvaranja sinodskog procesa 9. listopada 2021. godine, sve su se Crkve, iako različitim tempom, uključile u proces slušanja koji je imao biskupijske, nacionalne i kontinentalne etape, čiji su rezultati ugrađeni u odgovarajuće dokumente. Ovo zasjedanje u listopadu 2023. u Rimu otvorilo je „etapu u kojoj cijela Crkva prima plodove ovog savjetovanja kako bi u molitvi i dijalogu razaznala putove koje Duh traži od nas da njima idemo“, navodi se u uvodu teksta Sažetog izvješća. Ova etapa trajat će do listopada 2024. godine, kada će drugo zasjedanje skupštine dovršiti svoj rad i ponuditi ga Rimskom biskupu.
Voljom Svetoga Oca, na skupštini su se zajedno s biskupima i oko njih okupili i drugi članovi Božjega naroda. Biskupi, ujedinjeni među sobom i s Rimskim biskupom, očitovali su Crkvu kao zajedništvo Crkava. Laikinje i laici, redovnici i redovnice, đakoni i svećenici bili su s biskupima svjedoci procesa koji želi zahvatiti cijelu Crkvu i sve u Crkvi. Podsjetili su kako skupština nije izoliran događaj, nego sastavni dio i neophodan korak sinodskog procesa. U mnogostrukosti istupa i pluralnosti stajališta odjeknulo je iskustvo Crkve koja uči stil sinodalnosti i traži najprikladnije oblike za njezino ostvarenje.
Među ostalim članovima opće Crkve, na zasjedanju sinodalne skupštine u listopadu 2023. sudjelovali su trojica hrvatskih biskupa: zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša, kojega je članom Sinode imenovao papa Franjo, zatim predstavnik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić i predstavnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić. Na skupštini su među ostalima bili i mons. Severino Dianich, teolog rođen u Rijeci te kardinal hrvatskih korijena čikaški nadbiskup Blase Joseph Cupich, koje je također pozvao papa Franjo.
„Cijeli hod, ukorijenjen u predaji Crkve, odvija se u svjetlu koncilskog nauka. Drugi vatikanski koncil bio je zapravo kao sjeme posijano u njivu svijeta i Crkve. Svakodnevan život vjernika, iskustvo Crkava u svakom narodu i kulturi, višestruka svjedočanstva svetosti, promišljanja teologa – bili su tlo na kojem je on klijao i rastao. Sinoda 2021. – 2024. nastavlja crpiti energiju toga sjemena i razvijati njegov potencijal. Sinodski hod zapravo provodi ono što je Koncil naučavao o Crkvi kao otajstvu i Božjem narodu pozvanom na svetost. On uvećava doprinos svih krštenika, u raznolikosti njihovih poziva, prema boljem razumijevanju i prakticiranju evanđelja. U tom smislu predstavlja pravi čin daljnje recepcije Koncila, koji produljuje njegovo nadahnuće i ponovno pokreće njegovu proročku snagu za današnji svijet“, navodi se nadalje u uvodu dokumenta.
Tekst Sažetog izvješća strukturiran je u tri dijela. Prvi dio ocrtava „Lice sinodalne Crkve“, iznoseći teološka načela koja osvjetljavaju i temelje sinodalnosti. Ovdje se pojavljuje stil sinodalnosti kao način postupanja i djelovanja u vjeri koja proizlazi iz kontemplacije Trojstva te osnažuje jedinstvo i raznolikost kao crkveno bogatstvo. Drugi dio naslovljen „Svi učenici, svi misionari“ bavi se svima koji sudjeluju u životu i poslanju Crkve i njihovim relacijama. U ovom se dijelu sinodalnost predstavlja uglavnom kao zajednički hod Božjeg naroda i kao plodan dijalog karizmi i ministerija u službi dolaska Kraljevstva. Treći dio nosi naslov „Tkati poveznice, izgrađivati zajednicu“. Ovdje se sinodalnost pojavljuje uglavnom kao skup procesa i mreža raznih tijela koji omogućuju uzajamnu razmjenu Crkava i dijalog sa svijetom.
U svakom se od tri dijela pojedinačna poglavlja objedinjuju sukladnosti ili konvergencije, pitanja koja treba razmotriti te prijedloge koji su proizašli iz dijaloga. „Sukladnosti identificiraju utvrđene točke koje orijentiraju refleksiju: one su poput karte koja nam omogućuje da se orijentiramo u hodu i ne izgubimo put. Pitanja koja treba razmotriti sažimaju teme za koje je potrebno nastaviti teološko, pastoralno i kanonsko proučavanje: one su poput raskrižja na kojima valja zastati kako bismo bolje razumjeli smjer kojim trebamo ići. Prijedlozi pak ukazuju na moguće putove kojima valja ići: jedni se predlažu, drugi preporučuju, treći se zahtijevaju s više snage i odlučnosti“.
„U idućim mjesecima biskupske konferencije i hijerarhijske strukture Istočnih katoličkih Crkava, djelujući kao poveznica između mjesnih Crkava i Glavnog tajništva Sinode, imat će važnu ulogu u razvoju naših refleksija. Polazeći od postignutih konvergencija, pozvani su usredotočiti se na najrelevantnija i najžurnija pitanja i prijedloge, potičući njihovo teološko i pastoralno produbljivanje te ukazujući na mogućnosti njihove kanonske primjene. Nosimo u svojim srcima želju, potkrijepljenu nadom, da će klima uzajamnoga slušanja i iskrenoga dijaloga, koju smo iskusili u danima zajedničkog rada u Rimu, zračiti u našim zajednicama i diljem svijeta, u službi rasta dobrog sjemena Božjega kraljevstva“, poručuje se na koncu uvoda u dokument sažetog izvješća „Sinodalna Crkva u poslanju“ čiji je prijevod dostupan na mrežnim stranicama Hrvatske biskupske konferencije.
Sadržaj dokumenta „Sinodalna Crkva u poslanju“ podijeljen je na ukupno 20 kratkih poglavlja, a u nastavku donosimo njegov pregled:
UVOD
PRVI DIO – LICE SINODALNE CRKVE
1.Sinodalnost: Iskustvo i razumijevanje
2.Okupljeni i od Trojstva poslani
3.Ulazak u zajednicu vjere: Kršćanska inicijacija
4.Siromašni, protagonisti hoda Crkve
5.Crkva »iz svakoga plemena, jezika, puka i naroda«
6.Tradicije Istočnih Crkava i Latinske Crkve
7.Na putu prema jedinstvu kršćana
DRUGI DIO – SVI UČENICI, SVI MISIONARI
8.Crkva je poslanje
9.Žene u životu i poslanju Crkve
10.Posvećeni život, laička društva i pokreti: karizmatičan znak
11.Đakoni i prezbiteri u sinodalnoj Crkvi
12.Biskup u crkvenoj zajednici
13.Rimski biskup u Biskupskom zboru
TREĆI DIO – TKATI POVEZNICE, IZGRAĐIVATI ZAJEDNICU
14.Sinodalan pristup formaciji
15.Crkveno razlučivanje i otvorena pitanja
16.Za Crkvu koja sluša i prati
17.Poslanje u digitalnom okruženju
18.Participativna tijela
19.Grupiranja Crkava unutar zajedništva cijele Crkve
20.Biskupska sinoda i crkvene skupštine
NASTAVAK PUTA
Izvor: IKA
Objavljeno: 07.02. 2024.