Svečano misno slavlje povodom blagdana Stepinčeva u Krašiću predvodio je u subotu, 10. veljače mons. Ivan Milovan, porečki i pulski biskup u miru

Svečano misno slavlje povodom blagdana Stepinčeva u Krašiću predvodio je u subotu, 10. veljače 2024. mons. Ivan Milovan, porečki i pulski biskup u miru u koncelebraciji s mons. Nikolom Kekićem, vladikom križevačkim u miru, mons. Jurjem Jezerincem, vojnim biskupom u miru, mons. Jurjom Bateljom, postulatorom kauze bl. Alojzija Stepinca i brojnim svećenicima, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Na počektu misnog slavlja mons. Milovan kazao je: "I sam dolazim kao hodočasnik iz Istre. Na osobit način želim ovom misom zahvaliti Bogu za ono sve što je bl. Alojzije Stepinac napravio za našeg istarskog mučenika, blaženika Miroslava Bulešića u Rimu kad je bio u financijskim teškoćama i kasnije nakon 1945. kad je kod posjeta istarskih svećenika naš mladi svećenik Bulešić imao svoj posebni osobni susret s nadbiskupom Stepincem. Za svu podršku, za sve što je nadbiskup učinio za našega blaženika, istarskoga mladog svećenika, kasnije mučenika, neka ova misa bude kao zahvala."

U svojoj homiliji, mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje bl. Alojzija Stepinca svetim, istaknuo je Stepinčev govor o ženama, uzevši kao primjer Mariju Jurić Zagorku koja je zamolila Stepinca da za "časopis Hrvatica, koji je pokrenula početkom 1940. radi prosvjećivanja hrvatskih žena i djevojaka, javnosti predoči kršćanski pogled na dostojanstvo žene i njezinu ulogu u društvu".

"Marija Jurić Zagorka još je kao dijete shvatila da ju Isus ljubi. On koji je, kako reče prorok Izaija, bio prezren od ljudi, odbačen, vičan patnjama, prezren, obescijenjen, ponižen, razapet i proboden (usp. Iz 53,3-5), privukao ju je k sebi. Iz vjere u Boga i ljubavi prirasloj ljudskom, ženskom srcu i naravi, ostavila je dvije poruke koje ovdje želim naglasiti. Bila je svjesna da je Hrvatica i da treba pomoć u obrani dostojanstva žene."

Bl. Alojzije Stepinac je "u opširnom intervjuu rekao ovo: »Jednakost: žena je čovjek – osoba u punom smislu riječi kao i muž. Ona ima pravo i dužnost da živi neokrnjenim ljudskim životom, da taj život razvija u punini. Ništa što je ljudsko ne može i ne smije da joj ostane tuđe i zatvoreno."

Nadovezujući se na Evanđelje mons. Batelja je rekao: "Dragi štovatelji bl. Alojzija Stepinca! Čuli smo u Evanđelju Isusov zov da se njegov učenik »odrekne samoga sebe, uzme svoj križ i pođe za njim« (usp. Lk 9, 23). Kako je to dramatičan izbor! Kojiput i sudbonosan, bolan, ali i radostan. Blaženi Alojzije ga je shvatio ozbiljno i proveo ustrajno. Više puta je ponovio: »Tko se prilijepi uz stvorenje, propast će s njime; tko se prihvati Isusa, stajat će dovijeka.« Doista, Isus ne poziva učenike da uzmu križ kao pobunu ili prosvjed protiv rimske vlasti koja je kršćane kažnjavala razapinjanjem na križ. Nije uzimanje križa ni modni trend kakvim ga mnogi bezobzirno žele učiniti. Uzeti križ, okititi se križem znači uzljubiti istinu, jedinu, vječnu, nepobjedivu i nepromjenjivu, a to je Bog.

Vjeran toj istini bl. Alojzije nije nikada posrtao u vjeri. Štoviše, što se više uživljavao u Kristov križ, to je bio spremniji nositi ga dragovoljno, strpljivo i oduševljeno. Imao je jasan cilj: »Slijediti nauk križa te bez ikakva straha braniti katoličku istinu!«Tako je on u »križu i uskrsnuću nalazio Božji odgovor na misterij trpljenja i smrti«."

Mons. Batelja istaknuo je i svjedočanstvo Vanje Jovanke Bukorović (udane Nakić), koja je pritom rekla: "Lijepo sam govorila o Stepincu. Čak me i kustos katedrale pohvalio biskupu! Imala sam i neugodnosti zbog lijepog govora o Stepincu. Spašavalo me ime. Na ispitivanju na Udbi bih im rekla: ‘Vidite da sam Jovanka, Srpkinja i pravoslavka! Što želite od mene?’ Pustili me nakon toga na miru.

Kad god sam u Zagrebu, idem u katedralu i na Stepinčev grob. To me odmara i ispunja radošću. Sigurno bi trebalo da bude proglašen svetim. Stepinac nije samo svetac Hrvata. On je svetac svega svijeta."

Spomenuvši i Židovku Esther Gitman koja je proučavala dokumentaciju o Židovima koje je spasio Stepinac, mons. Batelja je zaključio: "Predragi u Kristu Isusu! Okupljeni danas u Krašiću i oko televizijskih ekrana i svi do kojih dopire ova riječ, molimo dobroga Boga da nam Kristova riječ, pretočena u baštinu bl. Alojzija Stepinca, bude svjetlo u životu i ikona, svetinja onih ideala za koje je on položio život: vjeru u Krista Isusa, vjernost Crkvi i Papi, dostojanstvo kršćanskog braka između muškarca i žene, kršćanski odgoj djece i mladih, dostojanstvo žene roditeljice i vjeroučiteljice, »vrijedne udivljenja i dostojne svijetlih uspomena« (usp. 2 Mak 7, 20). Dičimo se tom baštinom jer sadržava slavu Božju i njome se nadahnjujmo.

Parafrazirajući molitvu Marije Jurić Zagorke Majci Božjoj od Kamenitih vrata, zazovimo zagovor bl. Alojzija: A ti, blaženi Alojzije, budi sa svojim narodom na sve vjekove! I dolazit će k tebi hrvatske duše da prime utjehu jadu svome, potporu nadama svojim, zaštitu od pogibelji od zlotvora svojih! I tebe slavit će Krašić i svaki grad naš i mjesto naše dok u njima bude naroda kršćanskoga i roda hrvatskoga!"

Misno slavlje pjevanjem je animirao župni zbor iz Krašića "Josip Vraneković". Po završetku misnog slavlja svi prisutni izmolili su Molitvu za proglašenje bl. Alojzija Stepinca svetim.

Mons. Milovanu darovana je bista bl. Alojzija Stepinca, a mons. Batelja mu je posebno zahvalio. Vlč. Ivan Vučak, upravitelj Župe Presvetog Trojstva u Krašiću zahvalio je svima koji su tijekom devetnice i na sam blagdan Stepinčeva pomogli i pridonijeli ljepoti cjelokupne proslave.

Izvor: zg-nadbiskupija.hr
Objavljeno: 10.02. 2024.