„Život i djelo kardinala Franje Kuharića“ naslov je zbornika radova s istoimenoga interdisciplinarnoga znanstvenog simpozija održanoga u Zagrebu 1. i 2. srpnja 2022., objavljenog u suizdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izdavačke kuće Kršćanske sadašnjosti

Kardinal Franjo Kuharić jedan je od najvećih sinova Katoličke Crkve u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Bio je ključna pastirska figura u prijelomnim povijesnim trenutcima Katoličke Crkve i hrvatskoga naroda u drugoj polovici 20. stoljeća, a posebno početkom devedesetih godina tijekom Domovinskoga rata i osamostaljenja Republike Hrvatske. Dobro je poznata i fama sanctitatis koju je kardinal Kuharić uživao i još uvijek uživa među hrvatskim katoličkim pukom.

Zbornik „Život i djelo kardinala Franje Kuharića“ na jednom mjestu daje dobar, premda ne iscrpan i konačan, prikaz Kuharićeva života i djela. U ovom zborniku objavljena su dvadeset i tri priloga (od dvadeset i osam obrađenih tema na samom simpoziju) te prigodni pozdravni govori na otvaranju i zatvaranju simpozija (kardinala Josipa Bozanića, apostolskog nuncija Giorgia Lingue, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i dekana KBF-a Josipa Šimunovića).

„Kardinal Kuharić imao je istančan smisao za pravdu. Njegova nas baština trajno opominje, naglašavajući važnost savjesnosti, poštenja i ulaganja u dobro zajednice. Povijest će ga lako pamtiti kao promicatelja istine i branitelja pravde. Hrvatski ga narod prepoznaje kao čuvara hrvatske nade i kao uporište nacionalnoga jedinstva. Postoji mnogo razloga zbog kojih je kardinal Kuharić smatran braniteljem prava hrvatskoga naroda“, kazao je o kardinalu Kuhariću ondašnji zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, dodavši da ostaje živjeti u spomenu kao zaslužnik za slobodu hrvatske domovine. A u svjetlu vjere prepoznajemo ga kao ogledalo Božjega milosrđa i ljubavi. U svojem je govoru istaknuo i da je potrebno pročitati, čuti što je kardinal Kuharić govorio, za što se zalagao, na kakve je zaprjeke nailazio. A upravo to može se i u ovome zborniku koji nosi niz zanimljivih perspektiva, analiza i tema vezanih uz život i djelo kardinala Franje Kuharića.

Na samom početku zbornika čitatelj će naići na kronološki pregled Kuharićeva života i pastirskoga služenja, o čemu je pisao Anđelko Košćak. Stjepan Baloban pisao je o kardinalu Kuhariću kao crkvenom i moralnom autoritetu u vremenu komunizma, a pokriveno je i njegovo djelovanje na čelu Biskupske konferencije Jugoslavije od 1970. do 1991. (o čemu je pisao Ratko Perić), „Žalosni Božić“ 1971. i Hrvatsko proljeće u dnevniku (nad)biskupa Franje Kuharića (Ana Biočić i Vatroslav Siketić), uloga kardinala Franje Kuharića kao predvodnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj u procesu stvaranja hrvatske države i u vrijeme Domovinskog rata (Julija Barunčić Pletikosić i Ante Nazor). Juraj Batelja pisao je o odnosu bl. Alojzija Stepinca i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, dok je Miroslav Akmadža produbio temu djelovanja nadbiskupa Franje Kuharića (njegovi javni prosvjedi, poslanice i propovijedi, uz oštre reakcije državnih vlasti) tijekom komunističkoga režima (1970. – 1989.), političkih nemira i pogoršanja odnosa Crkve i države. Zbornik nadalje okuplja niz zanimljivih tema iz raznih perspektiva. Tu je, primjerice, i ona vezana uz tisak i izdavaštvo, o kojoj su pisali Stjepan Brebrić (Nadbiskup Franjo Kuharić i razvoj Kršćanske sadašnjosti) i Anto Mikić ((Nad)biskup Franjo Kuharić kao odgovorni urednik Glasa Koncila (1964. – 1970.)), kao i tema njegovih poslanica, poruka, propovijedi i govora o kojima su pisali Marija Pehar (Mariološko-marijanski sadržaji u propovijedima i govorima zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića), Tomislav Hačko (Kardinal Franjo Kuharić i glavne teme božićnih, korizmenih i uskrsnih pastirskih poruka), Branko Murić (Nadbiskup Franjo Kuharić i Crkva iz naroda. Pastirski poticaji primjene koncilskog nauka o Crkvi u njegovim javnim nastupima) i Želimir Puljić (Otajstvo biskupske službe u nastupima sluge Božjega Franje kardinala Kuharića). O četiri osnovne značajke duhovnosti koju je promovirao kardinal Kuharić i glavnim temama moralnog naučavanja pisali su Tonči Matulić i Ante Bekavac (Glavne moralne teme u naučavanju nadbiskupa Franje Kuharića: čovjek, grijeh, nadnaravne krjeposti, moralna savjest i moralni zakon) te Franjo Podgorelec (Značajke duhovnosti koju je promicao kardinal Franjo Kuharić).

Zbornik s više od 650 stranica uredili su Tonči Matulić, Ana Biočić i Branko Murić.

Izvor: IKA
Objavljeno: 14.3. 2024.