Crkva sv. Josipa u Zenici izgrađena je 1939. na temeljima stare kamene crkve koja seže još iz 1870. Crkva se nalazi u radničkom gradu, većina vjernika je iz radničkih obitelji, stoga ne čudi što je pod zaštitom sv. Josipa.
Izvor: Župa Sv. Josipa u Zenici
Projekt obnove svetišta crkve Sv. Josipa prošao je selekciju te će biti na izložbi Collegium Artisticum 2024. u Sarajevu. Izložba predstavlja najznačajniju smotru urbanizma, arhitekture i dizajna u Bosni i Hercegovini. Selekciju za izložbu, žiriranje radova i dodjelu nagrada za 2024. godinu vršit će tročlana stručna internacionalna komisija. Projekt je izradila dipl. ing. arh. Josipa Škrobo, magistrica struke i viša asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, javlja KTA.
Crkva sv. Josipa u Zenici izgrađena je 1939. na temeljima stare kamene crkve koja seže još iz 1870. Crkva se nalazi u radničkom gradu, većina vjernika je iz radničkih obitelji, stoga ne čudi što je pod zaštitom sv. Josipa.
Duga povijest ove zajednice obvezuje na traženje inspiracije u tradiciji i zato su svi detalji rađeni kao suvremena interpretacija motiva tradicionalnog tetoviranja katolika u Bosni. Običaj tetoviranja kod katolika zadržao se kroz dugu povijest, a razne forme „križića s krugovima“, kao najčešćim motivima, prepoznaju se u elementima arhitekture i motivima na vezu.
Tradicionalni i neizostavni element u sakralnoj arhitekturi bila je apsida i formiranje svoda u obliku polukupole iznad polukružnog prezbiterija, predstavljajući otvorenost, a upotpunjen je i rasvjetom koja odaje dojam zvjezdanog neba.
Elementi su posebno dizajnirani i karakterizira ih dvojnost materijala, bijeli kamen predstavlja trajnost i čistoću, a zlato predstavlja plemenitost i uzvišenost. Sastoje se iz četverodijelnog postamenta, oblikovani prema različitim namjenama i simbolikama, u jednostavnom izrazu, oslobođeni svega suvišnog, stvarajući atmosferu prozračnosti, otmjenosti i dostojanstva.
Arhitektica, Josipa Škrobo, stvorila je svečani prostor u kojemu vlada harmonija svjetlosti i sjena. To je himna uzvišene radosti, koja traži odgovor na pitanje: Može li čovjek stajati na ovom čistom svetom mjestu?
U čisti hram uzvišene svečanosti likovni umjetnici unijeli su boju i ritam kojima je prostor otvoren čovjeku. Mozaik Golgota (Blaženka Salavarda) oživljava središnji dio crkve te vezom pojedinih kamenčića u živu cjelinu slike potiču na komunikaciju pojedinca i zajednice. Medaljon na krstionici Krštenja na Jordanu (Mile Blažević), snagom izričaja upućuje na otajstvenost obreda krštenja.
Prozračnost prostora, svijetlo, bijeli kamen i likovnost, pobuđuju jedinstven duhovni i estetski doživljaj vedrine i optimizma.
Izvor: KTA
Objavljeno: 18.3. 2024.
