icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Livno, Kupres i Tomislavgrad 94.6 MHz» Ljubuški i Čapljina 94.7 MHz i Stolac 89.4 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

Hrvatski mariološki institut (HMI) Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proslavio je, 8. travnja 2024., na svetkovinu Navještenja Gospodinova, 50 godina postojanja i djelovanja euharistijskim slavljem i akademskim činom na KBF-u u Zagrebu.

grdgrfdzrtzerz54445545454.jpgFoto: Krunoslav Lukšić

Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predslavio je veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup dr. sc. Dražen Kutleša. Suslavili su zamjenik predstojnika HMI-ja sisačkim biskupom dr. sc. Vlado Košić, dekan KBF-a preč. prof. dr. Josip Šimunović, predstojnik HMI-ja prof. dr. fra Ivan Karlić te desetak svećenika, u zajedništvu s članovima HMI-ja i uzvanicima, javlja IKA.

Čestitavši HMI-ju veliku obljetnicu, mons. Kutleša se u homiliji osvrnuo na poruku svetkovine. Izložio je biblijsko i teološko značenje dvaju naslova koji predstavljaju dva marijanska tipa iz naviještenoga Evanđelja po Luki – Marija kao „Kći sionska“ i Marija kao „Kraljica majka“. Zatim je pokazao kako po njima Marija ostaje trajni uzor vjernicima u izgrađivanju odnosa s Bogom i dopuštanju da se On, kroz naše živote, utjelovljuje u svakom mjestu i u svako vrijeme.

„Što nama danas znače slike koje Luka želi prenijeti, aludirajući na Mariju kao Kćer sionsku i Kraljicu majku? Navještenje Isusova rođenja otkriva Božji plan za ljude, ali i karakter Božjeg srca. Bog voli one koji su ponizni duhom. Razlog naše nade i radosti trebao bi proizlaziti iz Božje vjernosti vlastitim obećanjima. Poziv na radost u imperativu može se izreći samo s božanskim autoritetom. Marija je to shvatila i povjerovala. Uči nas da se možemo pouzdati u Božju Riječ. To od nas također zahtijeva da budemo vjerni svojoj riječi i svojim obećanjima. To je posebno važno u kulturi koja odbacuje stalnost i gdje se ustrajnost više ne smatra vrlinom. Bez takvih osobina, nemoguće je odgojiti karakterne ljude i graditi pravedno i pouzdano društvo. Marija je Kraljica majka jer je odgovorila kao službenica, još više, nazvala se sluškinjom. Mi se ne volimo tako zvati niti volimo da nas drugi tako zovu. Radije bismo da nam se služi nego da služimo drugima. Time gubimo uzvišeni poziv Božjih poslanika na zemlji, za koji smo i stvoreni. Bog je naš Stvoritelj i njegova kreativna moć sposobna je stvoriti život ni iz čega, vodeći nas izvan granica naših ograničenja i strahova“, kazao je nadbiskup Kutleša.

U euharistijskom slavlju su pjevanjem i sviranjem sudjelovali studenti „Schola cantorum Gregoriana“ Instituta za crkvenu glazbu KBF-a, pod vodstvom prof. dr. s. Katarine Koprek. Također su izveli nekoliko skladbi u akademskom činu koji je uslijedio.

Na početku akademskog čina, čiji je program vodila tajnica HMI-ja izv. prof. dr. s. Valerija Kovač, pozdravnu riječ svim prisutnima uputio je veliki kancelar nadbiskup Kutleša.

Nakon što je istaknuo plodonosan pedesetogodišnji rad HMI-ja, članovima je uputio poticajnu riječ. „Hrvatski mariološki institut pozvan dati svoj doprinos u svim područjima koja se tiču onoga što je vlastito čovjeku: njegova ljudska narav i poziv na svetost, obiteljski i posvećeni život, rađanje i umiranje, odgovornost za sve stvoreno. Tko god se identificira kao sluga, kako je to učinila Blažena Djevica Marija kod Navještenja, definira svoj odnos prema drugome, oštroumno primjećuje kardinal Carlo Maria Martini. Marija živi s trostrukom sviješću svog odnosa s Bogom: svoje osobne predanosti Njemu, utjelovljenja svojeg naroda u iščekivanju Mesije i svoje odgovornosti prema svim ljudskim bićima jer će je svi narodi zvati blaženom zbog velikih Božjih djela. U istom duhu i zadaća ovog Instituta i njegovih članova je trostruka: poticati predanost Bogu, u svome narodu svjedočiti utjelovljenje nade i vjernosti Njegovim obećanjima te svima očitovati nova nebesa i novu zemlju u kojima Bog prebiva usred svoga naroda.“

 

HMI-2-16-1024x688.jpg

 

Pozdrav je uputio i dekan KBF-a preč. Josip Šimunović, uputivši čestitku svim sadašnjim i prijašnjim članovima instituta. Istaknuo je da je pedeset godina života i djelovanja HMI-ja ostavilo značajan trag u sadašnjosti te će trajati za budućnost, na ponos Katoličkome bogoslovnom fakultetu i hrvatskome narodu.

U izlagačkom dijelu, prvi se sudionicima obratio zamjenik predstojnika HMI-ja mons. Vlado Košić, koji je HMI vodio od 2001. do 2015. godine, a do danas ga na različite načine podržava i sudjeluje u njegovim aktivnostima. Biskup je kratko izložio povijesne nadnevke značajne za nastanak HMI-ja te spomenuo istaknute teologe koji su promicali njegovo djelovanje, među kojima fra Karla Balića, fra Pavla Meladu, preč. prof. dr. Adalberta Rebića i fra Petra Lubinu. Predstavio je 23 zbornika radova koje je HMI do sada objavio, 14 mariološko-marijanskih kongresa koje je HMI organizirao te je posebno naglasio sudjelovanje HMI-ja na 13 međunarodnih mariološko-marijanskih kongresa.

„Tako je HMI promovirao hrvatsko ime. Makar tada, u počecima još nije bilo Hrvatske kao države, ali je to bio Hrvatski mariološki institut, i u tom smislu je to bila promocija našega naroda i naše domovine. Premda to nije bilo moguće pod samom državnom zastavom, ali je to bio pod našim nacionalnim simbolom i pod hrvatskim imenom“, zaključio je biskup Košić.

U daljnjem dijelu akademskog čina najraniji članovi HMI-ja iznijeli su svoja osobna iskustva i sjećanja na njegovu bogatu povijest. Prvi se obratio urednik zbornika „Kačić“ fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Iz bogate riznice svojih sjećanja posebno je izdvojio događanja oko organizacije „najvažnijeg crkvenog kulturnog događaja u Hrvatskoj poslije Drugog svjetskog rata“, to jest, 6. međunarodnog mariološkog kongresa u Zagrebu i 13. marijanskog kongresa u Mariji Bistrici, koji su održani od 6. do 15. kolovoza 1971. godine. Istaknuo je zasluge osnivača Papinske međunarodne marijanske akademije fra Karla Balića za organizaciju toga događaja te je vrlo živopisno iznio do sada javnosti nepoznate zanimljivosti vezane za poteškoće organiziranja toga mariološkog i marijanskog kongresa, koje su dolazile od tadašnje političke komunističke vlasti u Jugoslaviji.

 

HMI12-1024x630.jpg

 

Fra Ljudevit Anton Maračić, nekadašnji tajnik HMI-ja i bivši urednik „Glasnika sv. Antuna Padovanskoga – Veritasa“, govorio je o razdoblju i zgodama dok je vršio službu tajnika. Osvrnuo se i na sudjelovanja na prvim međunarodnim kongresima (Malta, Kevelaer, Sevilla). Posebno važnim smatra što su na njima, uz domaće teologe, sudjelovali i hrabri profesori laici koji se u to vrijeme nisu bojali biti dio takvih crkvenih događanja. Posebno se prisjetio jednoga „incidenta“ na kongresu u Malti vezanog za pitanje nacionalnih zastava. Naime, fra Pavao Melada, koji je predvodio hrvatsku sekciju, nije htio da se jugoslavenska zastava stavi za Hrvatski mariološki institut pa je ona bila preko noći uklonjena te je „osvanula“ hrvatska zastava. Bilo je pokušaja da se ona ukloni, ali o. Melada se uspio izboriti da ostane kao nacionalna oznaka za sudionike u ime HMI-ja.

Predsjednica Društva hrvatskih književnika dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek je iz svoje perspektive žene i laikinje, koje su u počecima HMI-ja bile u manjini, iznijela nekoliko iskustava i sjećanja. Uz svoj doprinos HMI-ju na području glazbe i književnosti, posebno je istaknula suvremeni angažman na području filma. Od svoga prvog filma „Stella maris Hrvatskoga zagorja“ nastalog za 30. jubilej HMI-ja, do danas ostvaruje projekt „Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine“ u kojem je do sada izradila 14 filmova.

Fra Gabrijel Mioč, urednik „Naših ognjišta“, govorio je o svojim sudjelovanjima u djelovanju HMI-ja, posebno iz organizacijske perspektive.

Profesorica etnologije u mirovini Manda Svirac svjedočila je o svome doprinosu HMI-ja, koji je ostvarila osobito suradnjom s francuskom marijanskom sekcijom i s marijanskim Međunarodnim svetištem u Lurdu.

Na kraju akademskog čina završnu riječ uputio je predstojnik HMI-ja fra Ivan Karlić. Iznio je osvrt na dosadašnji pedesetogodišnji istraživački i izdavački hod HMI-ja. Uz redovite planirane aktivnosti, o. Karlić otkrio je i nekoliko ideja za nove pothvate HMI-ja u skoroj budućnosti.

„U razdoblju koje je pred nama namjeravamo uključiti u rad Instituta, pa i pozvati u svoje članstvo, više profesora kako s našega, tako i s drugih hrvatskih bogoslovnih, ali i drugih učilišta. Takav će poziv biti upućen također svećenicima i pastoralnim suradnicima kojima je povjerena skrb o marijanskim svetištima. Već se dulje vrijeme u našoj Crkvi osjeća potreba organiziranja i izvođenja programa usavršavanja pastoralnih djelatnika marijanskih svetišta, a to po naravi stvari pripada i području kojim se bavi HMI, pa će on svoje buduće djelovanje tako i usmjeravati. Još je u planovima jedan poseban iskorak: uz program usavršavanja možda bude moguće organizirati i poslijediplomski specijalistički studij za pastoralne djelatnike (svećenike i vjernike laike) s mariološko-marijanskom tematikom. K tomu, dodatni napor valja učiniti i u djelovanju kojim bi se osigurala bolja prisutnost HMI-ja u širem znanstvenom, kulturnom, društvenom i medijskom prostoru Hrvatske, ali i drugih zemalja u kojima žive Hrvati,“ kazao je predstojnik Karlić.
Izvor: IKA
Objavljeno: 10.4. 2024.

Program

15:30 Otvoreni program: Molitvene preporuke
16:00 Vijesti iz života Crkve/HKR
16:15 Sveta Krunica (žalosna otajstva)
17:00 Najave i obavijesti večernjeg programa
17:30 Rubrika: Povijesni velikani/Ivana Knezović
18:00 Rubrika: Upoznajmo Bibliju
18:30 Božanski časoslov - Večernja molitva
18:55 Himan Duhu Svetome
19:00 Misa - župa sv. Ante Padovanskog - Humac
20:15 Klanjanje križu/fra Velimir Bavrka
21:00 Krunica (slavna otajstva) - molitvena večer hrvatske dijaspore
21:45 Božanski časoslov - Povečerje

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977216

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu