Prije deset godina, 2014., papa Franjo molio je i posadio maslinu u znak mira na Bliskom istoku, zajedno s izraelskim i palestinskim predsjednicima, i u nazočnosti patrijarha Bartolomeja
Papa s izraelskim predsjednikom Peresom i palestinskim predsjednikom Abbasom, zajedno s patrijarhom Bartolomejem, dok u Vatikanskim vrtovima sade maslinu kao simbol mira (8. lipnja 2014.)
Papa Franjo će u subotu, 8. lipnja 2024. ujutro otići u Vatikanske vrtove kako bi obilježio događaj koji mnogi pamte kao jednu od najznačajnijih mirovnih gesta njegova pontifikata, odnosno susret s pokojnim izraelskim predsjednikom Shimonom Peresom i Mahmoudom Abbasom, predsjednikom Države Palestine, na kojemu su zajednički zazvali mir za Bliski istok. Na događaju, održanom nakon Papina putovanja u Jeruzalem, bili su nazočni također patrijarh Bartolomej I. i predstavnici kršćana, Židova i muslimana iz Svete zemlje, koji su pratili međureligijsku molitvu i ceremoniju sadnje maslinova stabla. Upravo će se na prostoru gdje je stablo posađeno, nedaleko od sjedišta Papinske akademije znanosti, 8. lipnja održati podsjećanje na taj događaj –potvrdio je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni – u ovom teškom i zabrinjavajućem trenutku zbog rata između Izraelaca i Palestinaca.
Hrabrost za pomirenje
Trenutak je to u kojemu su riječi pape Franje izrečene prije deset godina proročanski aktualne: „'Da' poštovanju dogovorā i 'ne' provokacijama. Za pomirenje je potrebna hrabrost". Upravo je riječ 'hrabrost' Petrov nasljednik najčešće izgovorio u svojem govoru pred dvojicom vođa, izraelskim i palestinskim, zajedno s kojima je uzdigao Bogu molitvu: “Ti nam pomozi! Daruj nam Ti mir, nauči nas miru, vodi nas prema miru. Otvori naše oči i naša srca i daj nam hrabrosti da kažemo: 'Nikada više rat!'”. Nakon toga su uslijedili zagrljaji Pape s Peresom koji je rekao da mir zahtijeva žrtve i kompromise te s Abu Mazenom koji je tražio slobodu za državu Palestinu.
Predsjednik Abbas, papa Franjo, predsjednik Peres i patrijarh Bartolomej stižu u Vatikanske vrtove
Molitve Židova, kršćana i muslimana
Susret, koji je papa Franjo snažno želio, održao se u tri dijela, a svaki je bio posvećen molitvi jedne od triju vjerskih zajednica, kronološkim redom: židovskoj, koju je izmolio rabin; kršćanskoj, s tadašnjim jeruzalemskim latinskim patrijarhom Fouadom Twalom, koji je pročitao riječi svetoga Ivana Pavla II.; te muslimanskoj, sa zazivom Allahu na arapskom. Uslijedilo je rukovanje, geste mira, govori Pape, patrijarha Bartolomeja, te dvojice predsjednika koje je, prije tog događaja, Sveti Otac primio u Domu svete Marte.
Zaziv za mir
Mnogo se nade rasplamsalo toga dana, ali je ona ugašena nekoliko tjedana kasnije izbijanjem novog sukoba, s napadima i eksplozijama, što je prouzročilo, među ostalim i 100.000 prognanika. Zatim je 2015.godine čak vladala bojazan od nove Intifade zbog još jednog niza sukoba koji su se intenzivirali zbog neuspjeha novih mirovnih pregovora i prouzročili nove žrtve. Tako je bilo tijekom godina, s izmjenjivanjem trenutaka napetosti i primirja, sve do 7. listopada 2023., dana kada se ponovno otvorio ponor s obzirom na koji postaje hitna molitva da se u Isusovu zemlju vrati mir.
Izvor: RV
Objavljeno: 03.06. 2024.
