icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Livno, Kupres i Tomislavgrad 94.6 MHz» Ljubuški i Čapljina 94.7 MHz i Stolac 89.4 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

Nakon objave Dikasterija za kauze svetaca da od strane Svete Stolice ništa ne priječi pokretanje kauze za proglašenje blaženim i svetim, tema emisije „Argumenti“ Hrvatskoga katoličkog radija u srijedu 12. lipnja 2024. bila je „Sluga Božji Franjo Kuharić – omiljeni hrvatski kardinal“.

efwgrdrh.jpg

 

O životu kardinala Kuharića te o njegovoj ulozi u povijesti hrvatskoga naroda i Crkve u Hrvata urednica i voditeljica emisije Diana Tikvić razgovarala je s umirovljenim varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, vicepostulatorom za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije vlč. Tomislavom Hačkom, glavnim urednikom i v. d. direktora Glasa Koncila Branimirom Stanićem te novinarom i kolumnistom Večernjeg lista Darkom Pavičićem, autorom nekoliko knjiga o kardinalu Kuhariću.

Kardinal Kuharić je slijedio bl. Stepinca i bio simbol progonjene Crkve
Biskup Mrzljak koji se u emisiju uključio putem telefona rekao je da je kardinal Kuharić na poseban način slijedio bl. Alojzija Stepinca te nakon njega bio simbol progonjene Crkve.

Komentirao je i neke glasove da se Kuharića za razliku od Stepinca može smatrati pravim svetcem.

„Oni se gotovo ne mogu razdvojiti. To je takvo jedinstvo jer su izrasli iz jedne sredine“, rekao je biskup Mrzljak koji i sam potječe iz njihovoga rodnog kraja, a s bl. Alojzijem je i rodbinski povezan.

Nadbiskup Kuharić ga je pak zaredio za svećenika, a uz njega je proveo i prve tri godine svoje biskupske službe. Stoga je podsjetio kako je kardinal upozoravao na opasnosti relativizma, kao i na njegove riječi izrečene na početku Domovinskog rata koje bi trebalo naučiti napamet.

„Ako je netko zapalio tvoju crkvu, ti njegovu čuvaj. Ako je netko ubio tvog brata ti se nemoj osvećivati. To su takve riječi koje bi trebalo učiti u školi i pamtiti. U ono vrijeme kada je on to izgovorio, doživljavao je napade: ‚Što sad govori o tome?!‘ A zaista ga možemo doživjeti kao moralnu vertikalu jer nije podlegao općoj opasnosti osvete i mržnje. Pritom je trebalo zaista izdržati. Bio je neprestano ustrajan u toj vertikali ljubavi prema Bogu i čovjeku“, ustvrdio je biskup Mrzljak.

Najviše su ga boljele podjele u Crkvi
Urednik GK-a Branimir Stanić podsjetio je kako je kardinal Kuharić, kao odgovorni urednik, bio branitelj tjednika u ondašnjem komunističkom režimu.

„Dok je bio odgovorni urednik (1964. – 1970.), za skoro 175–176 brojeva Glasa Koncila pročitao je svaku riječ, jer je znao da će poslije trebati braniti, ali nikada unaprijed da bi urednicima uvjetovao što bi trebali činiti. O mjeri koliko je bilo odgovorno i zahtjevno biti odgovorni urednik Glasa Koncila, koji je imao i Mali Koncil, svjedoči podatak da je kardinal Kuharić dobio ukor tadašnjih vlasti zbog teksta koji je objavio Mak“, podsjetio je Stanić.

Naglasio je da proučavanje Kuharićeva životopisa otkriva što mu je nanosilo najveću bol.

„Znamo da je njega pokušan atentat dok je bio župnik, znamo kroz što je prolazio kao mladi biskup dok je supatio s Crkvom u komunizmu, znamo koja je bila njegova uloga kao kardinala u Domovinskom ratu i kako je teško podnosio ranjenost ratom velike Zagrebačke nadbiskupije, srušene crkve, izbjegle, ali ipak, najveću su mu bol nanosile unutarcrkvene podjele i on na to mučeništvo i na tu krvavu kupelj nije računao. On je bio spreman dati život za Crkvu katoličku, za Krista, podnijeti sve mučeništvo, ali nije računao da će najveću bol donositi ono što nosi podjela među vlastitom djecom. Tih podjela, nažalost, tijekom razdoblja komunizma, pa i kasnije bilo je. Nešto je bilo režirano od strane tadašnjih komunističkih vlasti, nešto iz naivnosti, nešto iz umjetno stvorenoga ozračja, podjele između progresivista i konzervativaca, nešto što je donijela situacija s Tedeksom [Teološko društvo Kršćanska sadašnjost]. Dakle, cijeli taj ambijent je njega kao oca – on je doista bio otac nadbiskup – bolio kao svakog roditelja koji, zapravo, najviše pati kad djeca nisu u skladu“, kazao je Stanić.

Bio je župnik cijele Hrvatske
Novinar Darko Pavičić naglasio je Kuharićevo delegiranje slobode.

„Imao je jako veliko povjerenje u svoje suradnike. Stajao je iza njih čak i kad bi napravili neki potez koji njemu tada možda nije odgovarao i koji možda nije bio najmudriji ili najpraktičniji. Međutim, kardinal Kuharić bi uvijek stao iza tih svojih ljudi. To je bilo to delegiranje slobode. Upravo se pokazalo da je to delegiranje slobode davalo Crkvi taj vjetar u leđa da bude sila s unutarcrkvene, ali i s nacionalne strane, što se pokazalo onda i u devedesetim godinama koje su bile presudne za rast i stasanje Hrvatske.“

Osvrnuo se je i na osobni doživljaj kardinala Kuharića.

„On je bio izvor autentične evanđeoske vjere. I u običnim razgovorima – to nisu morale biti neke velike misli za neke propovijedi, govore, intervjue – vi ste se od njega mogli napajati iz tih najobičnijih, najjednostavnijih razgovora. On je u biti bio župnik cijele Hrvatske“, prisjetio se je Pavičić. Istaknuo je posebice kardinalovu blizinu ljudima te neposrednost, prisnost i jednostavnost kojima je zračio.

Postupak beatifikacije
Nakon što je Dikasterij za kauze svetih obznanio da ne postoje zapreke za pokretanje kauze za slugu Božjega Franju Kuharića, što je javnosti objavio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata, slijedi biskupijska faza procesa.

Vicepostulator Tomislav Hačko je putem audioveze pojasnio je da „nakon što se kauza pokrene, biskup biskupije na čijem je teritoriju osoba umrla, imenuje postulatora. Postulator u tom informativnom procesu mora utvrditi postojanje glasa svetosti, odnosno famu sancitatis, određenog kandidata za uzdizanje na čast oltara koji ga je pratio oltar koji ga je pratio ne samo tijekom života nego i u vrijeme smrti, ali isto tako i nakon smrti.“

„Također, postulatorova je zadaća pronaći svjedoke, osobito svjedoke očevidce ili pak one svjedoke koji su čuli od očevidaca o glasu svetosti kandidata. Naravno, postulator je dužan i prikupiti sve objavljene spise dotičnog sluge Božjega, bilo da se ti spisi odnose direktno na njega, odnosno da ih je on pisao ili objavio u obliku knjiga, npr. članak, kolumna ili propovijedi, ali isto tako postulator prikuplja i dokumentaciju koja se odnosi na dotičnog slugu Božjega“, pojasnio je vlč. Hačko.
Izvor: IKA
Objavljeno: 13. 6. 2024.

Program

08:30 Rubrika: Upoznajmo Bibliju
08:50 Duhovna misao
09:00 Krunica, slavna otajstva - nakana (za Papu i potrebe svete Katoličke Crkve)
09:40 Rubrika: Čitamo knjigu: Poderani veo/Esther Gulshan&Thelma Sangster/naratorica Snježana Dragić
10:00 Vijesti Herceg Bosne
10:05 Otvoreni program: Blok glazbe po izboru
10:30 Emisija: Isusu po Mariji/Totus tuus
11:20 Kontakt emisija: Kava s Radio Marijom/Ljilja Soldo
11:45 Rođendani
12:00 Anđeo Gospodnji, srednji čas, molitva sv. Mihaelu arkanđelu, posvetna molitva RM
12:20 Rubrika: Svetac dana i Imendan
12:30 Najave i obavijesti do 17:00h

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977216

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu