Tema je ovogodišnjeg programa susreta, koji se održava od 14. do 20. srpnja, “Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“, a Riječka nadbiskupija po treći put organizira ovaj susret s međunarodnim predavačima za studente teologije

Foto: Riječka nadbiskupija / Mediteranski teološki susreti

Misom u župnoj crkvi Sv. Jurja u Lovranu u nedjelju, 14. srpnja 2024. započeli su ovogodišnji Mediteranski teološki susreti u organizaciji Riječke nadbiskupije, objavio je Tiskovni ured Riječke nadbiskupije, prenosi IKA.

Tema je ovogodišnjeg programa susreta, koji se održava od 14. do 20. srpnja, “Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“, a Riječka nadbiskupija po treći put organizira ovaj susret s međunarodnim predavačima za studente teologije.

U činu kajanja, na početku mise, riječki nadbiskup Mate Uzinić je pročitao molitvu posebno sastavljenu za tu priliku. Tumačeći nedjeljna misna čitanja, u propovijedi je istaknuo kako je „prorok Amos, stočar, izvan svih religioznih i političkih struktura, ali baš zato i slobodan biti prorok, onaj koji govori ono što mu je Bog rekao govoriti bez obzira što to nekima nije drago čuti i što to sa sobom nosi određene posljedice. Za razliku od njega Amasija, blizak političkoj vlasti, može vrlo lako izgubiti sve ono što ima i zato se boji i nije slobodan. Amos nema što izgubiti jer je već zbog Božjeg poziva i poslanja izgubio sve, ne boji se i slobodan je“.

Istaknuo je „kako Isus ne prezire materijalna dobra, niti neimaštinu smatra idealom kojemu trebamo težiti, ali je svjestan opasnosti koju materijalna dobra koja želimo steći i bogatstvo koje ne želimo izgubiti mogu imati na našu slobodu i neovisnost u navještenju evanđelja“.

Nadalje je ustvrdio: „Stoljećima je Crkva plaćala, a bojim se da i danas u nekim situacijama plaća, visoku cijenu svoje slobode i neovisnosti u djelovanju svojim savezima i ugovorima s moćnicima ovoga svijeta koji su joj zauzvrat nudili i nude privilegije, određene materijalne prednosti i sigurnosti. Vjerujem da se slično može reći i za druge religijske zajednice, ako i kad svoje poslanje vežu uz političko djelovanje. Iako se možda čini da je tad politika i politička moć u službi religije, u stvarnosti se događa upravo suprotno: religija i ljudi religije se stavljaju u službu politike. I zapravo, kao i Amasija u prvom čitanju, stavljajući se u službu političkog moćnika određenog trenutka, izdaju Boga kojega bi trebali predstavljati.“

„Postoji i drugi razlog koji je ponukao Isusa da svoje apostole, a onda i sve nas druge nakon njih, šalje siromašne, a tim i lišene bilo kakve moći. Onaj, naime, tko ide ususret drugima s pozicije moći neminovno izaziva sumnju i nepovjerenje. Ono što on donosi, koliko god da je to blaga i radosna vijest kao što je to evanđelje: Isus Krist, ostavlja dojam prisile, a trebalo bi biti ponuda.“

U nastavku je nadbiskup istaknuo: „Ovo biti bez ičega u poslanju koje nam daje Gospodin, biti siromašni da bismo bili slobodni, da bismo bili spremni lišiti se svega, pa i života, u službi poslanja koje nam je povjereno, ne zaustavlja se samo na materijalnim dobrima. Ono uključuje i slobodu od unaprijed zacrtanih ideja i stavova, od tradicionalizama, a u našem slučaju i nacionalizama i fundamentalizama, koji nas sprječavaju biti u Gospodinovoj službi za druge i usmjeravaju protiv drugih. Želimo li u Gospodinovoj službi biti proroci, a ne iskoristiti za nečije druge i drugačije interese službu koju nam je povjerio Gospodin, moramo se „osiromašiti“ ne samo od onog imati ovo ili ono, nego i od onih očekivanja o kojima svjedoči bremenita povijest naših naroda i s njima poistovjećenih religija na ovim našim prostorima, gdje se religija i danas kao i u vrijeme svećenika Amasije i kralja Jeroboama tako lako i tako pogubno politizira.“

Zaključujući nadbiskup Uzinić istaknuo je da „onaj tko je usmjeren na to bitno, tko štuje Boga i ljubi svoga bližnjega, koji nije samo pripadnik moje religije nego je to svaki čovjek, osobito onaj koji je potreban da mu budem bližnji, ne može ništa izgubiti. Ali sve može dobiti jer dobit će Boga. I u bližnjima svoju braću i sestre. Više od toga nam ne treba.“

Na kraju mise župnik Matija Rašpica pozdravio je okupljene i zaželio plodonosan rad sudionicima.

Službeno otvaranje skupa, prva izlaganja predavača i rad po skupinama, na programu su u ponedjeljak, 15. srpnja.

Izvor: IKA
Objavljeno: 16. 7. 2024.