Braniteljima su u vrijeme Domovinskoga rata veliku podršku davali i katolički svećenici. Oni su na prvoj crti bojišnice dijelili ratnu svakodnevicu s braniteljima. Iako nisu nosili oružje ni sudjelovali u borbama, blizina vojnih kapelana bila je ključna za duhovno snaženje i buđenje nade borcima za obranu Hrvatske.

Foto: Braniteljski portal

Braniteljima su u vrijeme Domovinskoga rata veliku podršku davali i katolički svećenici. O njihovom se doprinosu ne govori često, no oni su na prvoj crti bojišnice dijelili ratnu svakodnevicu s braniteljima. Iako nisu nosili oružje ni sudjelovali u borbama, blizina vojnih kapelana bila je ključna za duhovno snaženje i buđenje nade borcima za obranu Hrvatske.

Zov Domovine
Kada je priznanjem Hrvatske rat postajao svakim danom sve žešći, uz organiziranje vojnih jedinica započelo je i organiziranje duhovne skrbi za vojnike. Dušobrižništvo za hrvatske branitelje službeno je započelo 7. listopada 1991., kada je tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić poslao pismo predsjedniku Republike dr. Franji Tuđmanu u kojem mu odgovara na njegova dva dopisa od 23. kolovoza 1991. i 24. rujna 1991. u kojima izražava želju da se imenuje vojni vikar u obrambenim snagama Republike Hrvatske. U tom dopisu stoji da su hrvatski biskupi zaključili da se Ravnateljem dušobrižništva vojnika u Republici Hrvatskoj imenuje pomoćni biskup zagrebački Juraj Jezerinac.

Kako je započeo skroman, ali uvjerljiv i odlučan pastoralni rad s vojno-redarstvenim snagama Republike Hrvatske ispričao nam je danas umirovljeni vojni ordinarij Juraj Jezerinac. „Kada je počela agresija srpsko-crnogorske vojske na Hrvatsku, spontano se javila želja za duhovnom skrbi među vojnicima. Sjećam se dvojice vojnika koji su prije odlaska na bojišnicu došli u katedralu kako bi se ispovjedili, pričestili i kupili krunice. Jedan od njih mi je rekao da osjeća zov Domovine, prije svega zov obitelji, žene i djece da ih obrani. Bez ikakve mržnje išao je na bojišnicu da bi branio svoju domovinu i obitelj. Ne kako bi osvajao tuđe, nego kao bi obranio svoje“, kaže biskup Jezerinac.

Sudjelovalo oko 160 dušobrižnika
U dopisu kardinala Kuharića predsjedniku Tuđmanu saznaje se da su kardinal osobno te Tajništvo Biskupske konferencije uputili pismo redovničkim poglavarima i drugim biskupima da stave na raspolaganje za tu službu određeni broj prikladnih svećenika koji će prihvatiti takvo služenje posebnih zahtjeva i važnosti. Kardinal Kuharić je napisao da će mons. Jezerinac kada skupi određeni broj svećenika stupit u kontakt s Ministarstvom obrane da se oni rasporede tamo gdje budu najveće potrebe, kao i to da se pripadnici Hrvatske obrane mogu uvijek obraćati za svoje duhovne potrebe mjesnim župnicima tamo gdje prebivaju.

Prema informacijama biskupa Jezerinca u Domovinskome ratu – od 1991. do 1995. godine – sudjelovalo je oko 160 svećenika koji su slavili svetu misu na terenu, dijelili sakramente, držali predavanja, tumačili načela obrambenoga rata i prava na samoobranu kako bi obrana bila zakonita i časna.

Svećenici su bili posvuda dobro došli
Prisjećajući se događaja prije više od trideset godina i uspostavljanja dušobrižništva za branitelje, biskup Jezerinac kaže da duhovnu skrb nije bilo teško organizirati, jer su mnogi branitelji bili ujedno i vjernici.

„Htjeli su da u njihovim nevoljama budu prisutni i svećenici. Postojala je dakle otvorenost, na koju je trebalo na vrijeme odgovoriti. Biskupi su se, zajedno s redovničkim poglavarima, na vrijeme pobrinuli za duhovnu skrb branitelja. Naši su svećenici bili posvuda dobro došli, posebno u vrijeme obrambenoga rata u kojem su dijelili sudbinu branitelja. Vrijedno je spomenuti da su se mnogi branitelji vratili vjeri, uvjereni da mogu izvojevati pobjedu samo Božjom snagom, poput maloga Davida, kojega spominje Sveto pismo na kojega se okomio bezbožni Golijat, računajući na svoju snagu i svoje mišice. Valja napomenuti i činjenicu kada se čovjek nađe u smrtnim situacijama, kao što je na primjer rat, počne dublje razmišljati o svom životu, pitajući se ima li zadnju riječ smrt ili život.“

Vjerska skrb u izvanrednim okolnostima
Govoreći kako je srpsko-crnogorska agresiju na Hrvatsku bila ne samo udar na slobodu, nego i rat protiv Boga i čovjeka, protiv svih prava hrvatskoga naroda koji je želio svoju slobodu, biskup Juraj Jezerinac ističe i ulogu i poslanje svećenika dušobrižnika među braniteljima.

„Poslanje Crkve među vojnicima i policajcima nikako se ne ograničuje samo na vjersku skrb u izvanrednim okolnostima ratnoga stanja nego želi biti doprinos svekolikom odgoju i oplemenjivanju čovjeka i društva u ozračju slobode i istinoljubive pravednosti. To promicanje pravde, mira, ljubavi. Povezuje se s odgojem i rastom u kršćanskom humanizmu, a u tome Crkva kao ‘majka i učiteljica’ želi poslužiti svojim navještajem evanđelja i slavljenjem svetih otajstava u redovima vojske i policije. Upravo je ta stabilna prisutnost svećenika u policijskim upravama nešto posebno. Biti svaki dan osam sati u radu, u vježbi, na putu, u situacijama koje ponekad traže veliku hrabrost, posebnost je naše Vojne biskupije i Crkve“, kaže biskup Jezerinac.

Povijesne riječi kardinala Kuharića
U tom smislu veliku podršku duhovnom radu s braniteljima davao je i kardinal Franjo Kuharić, čije se riječi s hodočašća u Mariju Bistricu posebno pamte: „Ako protivnik sruši tvoju kuću, ja ću njegovu sačuvati. Ako ubije moga oca, ja ću štititi njegova oca, ako sruši moju crkvu, ja njegovu neću ni dirnuti“ i nastavlja: „Mi smo se s naše strane uglavnom držali poštujući etičke principe. Ako je bilo zločina, oštro ih moramo osuditi.“

Kardinal Kuharić je pisao Srbima: „U ime ljubavi mi vas molimo: Odustanite od nasilja, jer je vaša sloboda i naša sloboda, naš mir je i vaš mir“.

Autor: Ivan Tašev, novinar Glasa Koncila (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)

Tekst je dio novinarskoga projekta „Oprostom do domovine: Svjedočanstva svećenika dušobrižnika branitelja iz Domovinskoga rata”, objavljen u sklopu programa poticanja novinarske izvrsnosti u 2024. godini Agencije za elektroničke medije. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena autora.

Izvor: IKA
Objavljeno: 3. 8. 2024.