U nedjelju, 11. kolovoza, župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Prisoje pokraj Tomislavgrada, poznata po brojnim duhovnim zvanjima, proslavila je stotu obljetnicu svoga postojanja i djelovanja

Foto: https://tomislavcity.com/

U nedjelju, 11. kolovoza 2024., župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Prisoje pokraj Tomislavgrada, poznata po brojnim duhovnim zvanjima, proslavila je stotu obljetnicu svoga postojanja i djelovanja. Središnje Euharistijsko slavlje u povodu ovog jubileja predvodio je domaći sin mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački, u zajedništvu s mons. Petrom Palićem, biskupom Mostarsko-duvanjske biskupije kojoj pripada i župa Prisoje, te pomoćnim đakovačko-osječkim biskupom mons. Ivanom Ćurićem čiji su roditelji podrijetlom upravo iz ove župe. Među koncelebrantima, između ostalih, bili su: provincijal Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Milan Krišto, koji je također podrijetlom iz ove župe, duvanjski dekan don Ilija Drmić, potom duvanjski gvardijan fra Bože Milić i karmelićanin iz Karmela sv. Ilije otac Jakov Kuharić. Na Misnom slavlju sudjelovao je i veći broj časnih sestara. Radosni jubilejski sveti nedjeljni dan proslavljen je s mnoštvom puka, izvijestila je Crkva na kamenu.

Riječi pozdrava, dobrodošlice i zahvale svima okupljenima uputio je upravitelj župe Prisoje don Antonio Krešić.

I biskup Palić pozdravio je ovaj skup svećenstva s dvojicom biskupa iz ove župe i brojnim svećenicima, redovnicima i redovnicama koji djeluju u raznim krajevima. Podsjetio je i na pokojne misionare koji su sijali sjeme Riječi u Africi i na one koji su to isto činili i još uvijek čine diljem Europe. “Svjedoci smo da se danas pojam Crkva upotrebljava u širokom smislu, u toj raspravi malo je onoga što Crkva stvarno jest. Crkva je zajednica krštenih čiji je temeljni zakon ljubav prema Bogu i bližnjemu. Naša je molitva i želja za sadašnjost i budućnost ove župe da naviješta dobroga Boga koji se utjelovio u Isusu Kristu i da iz dana u dan raste u zajedništvu”, kazao je biskup Palić.

Govoreći o „visokim obljetnicama“ u uvodu u Misno slavlje, nadbiskup Kutleša je istaknuo da su one „dobra prilika za podvlačenje crte kako bismo vidjeli što je bilo dobro, a što loše, gdje smo sada i što bi trebalo učiniti u budućnosti“. „Prije svega, zahvalit ćemo Bogu i pomoliti se za branitelje koji su živote dali za našu domovinu. Zahvalit ćemo i moliti se Bogu za sve one župnike koji su djelovali u ovoj župi. Dok zahvaljujemo Bogu za sve darove, molimo ga za budućnost ove župe, za budućnost mladih i svih koji će doći nakon nas”, kazao je mons. Kutleša upućujući ove i druge poticajne riječi svim vjernicima koji su ih, s predstavnicima politike, u hladovini, i to stojeći, pozorno slušali, kao i svima koji su pratili Svetu misu posredstvom izravnih televizijskih prijenosa.

Isto tako, svi okupljeni pomno su slušali i prigodnu jubilejsku propovijed biskupa Ivana koju je naslonio na čvrste temelje slavljenja biblijskih starozavjetnih jubileja, kao i na novozavjetna slavlja života u Kristovu duhu i s njegovim nadahnućem, jer: Sve pripada Gospodinu. „Prepoznajem duhovnu snagu našeg današnjeg susreta, 100. obljetnice župe Uznesenja B. D. Marije u Prisoju. Kada pogledamo u prošlost, ne zaboravljamo patnje i stradanja, odlaske u svijet i raseljavanja, osobne muke, svoje padove i svoju grešnost. Jubilejski spomen uvijek poziva na konkretne korake u sadašnjosti: Sve vratiti u ono izvorno stanje ljubavi i blagoslova. Sve pripada Bogu. To je temeljni duhovni naboj jubileja koji u sebi nosi obnovu zahvalnosti i pouzdanja u Boga, ali i poziv na obraćenje i djela ljubavi prema Bogu, a to znači i konkretno prema čovjeku”, naglasio je u svojoj propovijedi mons. Ivan Ćurić te dodao da „nekada ljudsko srce može ostati zatvoreno unatoč svim znakovima i Božjim djelovanjima“.

“Naš Bog se utjelovio, postao nam je bratom, pokazao nam je kako mi trebamo svoj život živjeti i otkrivati kako je Bog nazočan, kako je blizu. Danas želimo istinski osnažiti put svoje vjere, ispuniti se dubokim osjećajem zahvalnosti za stoljetni put ove župe. Zahvaljujemo najprije Majci, koja puna radosti i utjehe prepoznaje da je sve Božji dar, da sve Bogu pripada”, rekao je mons. Ćurić te naglasio da je veliki broj svećeničkih zvanja, redovnika i redovnica potekao iz ove župe. “Današnjim se spomenom ne želimo samo vraćati u prošlost nego ojačati naše korake u suvremenom svijetu, odazivajući se Isusovom pozivu, neka nam današnji jubilej bude poziv na otkrivanje vlastitog identiteta”, poručio je biskup Ivan.

Nakon svete Mise, za vrijeme koje je pjevao župni zbor Regina Coeli, što ga je osnovao tadašnji župnik don Gordan Božić, a za nj se skrbio njegov nasljednik don Ivan Bebek, uslijedilo je pučko veselje unatoč neobično jakoj vrućini, koja već dugo i dobrano vlada ovim krajem s 800-900 m nadmorske visine. U tome duhovnome bogatstvu i pučkome veselju protekao je pod šatorima pokraj nove prisojačke škole i svečani ručak za puk, redovništvo i svećenstvo.

Župna zajednica na čelu sa svojim župnikom don Ivanom Bebekom živjela je posljednje tri godine u znaku proslave 100. obljetnice uspostave župe Uznesenja Marijina na nebo. Naime, spomenuti župnik počeo se najprije zaokupljati idejom o kvalitetnoj monografiji župe, koju bi trebao napisati povjesničar dr. fra Robert Jolić koji je već te godine utvrdio da 1922. godina nije godina osnutka župe kako se dotada smatralo, nego je jubilejska godina te buškoblatske župe 2024. Prema toj godini sve se priređivalo i organiziralo sa spomenutim župnikom don Ivanom, kojega je naslijedio don Antonio Krešić i to do završetka spomenute proslave i zaštitnice župe Marijina Uznesenja na nebo u ovoj godini. Monografiju ove župe napisao je i objavio početkom ove godine fra Robert, koji je prigodom prezentacije knjige 10. kolovoza 2024. izrekao zahvale svima koji su surađivali s njime. O ovoj pozamašnoj monografiji, koja je tiskana s nakladništvom Naših ognjišta pod vodstvom fra Gabrijela Mioča, govorio je i biskup Petar Palić potičući na čitanje sve žitelje koji su vezani za ovaj kraj, a među njima su i nadbiskup Kutleša i biskup Ćurić kao i brojni svećenici, redovnici i redovnice.

Izvor: cnak.ba
Objavljeno: 12. 8. 2024.