Dana 5. lipnja 1412. godine rođen je markiz Ludovico III. Gonzaga, vladar Mantove. Njegov dvor bio je jedan od kulturno i umjetnički najuglednijih dvorova u Europi. Ludovico III. vladao je od 1444. do 1478. godine tj. tijekom razdoblja rane talijanske renesanse 15. stoljeća (tzv.quattrocento).

Premda je Ludovico III. imao samo titulu markiza bio je u praksi ravnopravan drugim europskim vladarima, uključujući i kraljeve. Njegov markizat (markgrofovija) Mantova nalazila se na strateški važnom području u središtu Padske nizine, na raskrižju putova između talijanskog sjevera i juga te između europskog istoka i zapada. Markiz se oženio njemačkom princezom Barbarom od Brandenburga, koja mu je rodila čak četrnaestoro djece. Markizov sin Francesco Gonzaga postao je utjecajnim kardinalom Katoličke Crkve. Potomci markiza Ludovica III. Gonzage vladali su Mantovom sve do 1708. godine tj. tijekom razdoblja od 230 godina nakon njegove smrti (markiz je preminuo 1478. godine 1478. godine u Goitu pokraj Mantove, u 67. godini.

-

Barun Josip Jelačić svečano je ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije petog lipnja 1848. godine u Zagrebu. Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani u slikovitim odorama. Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama, a na Katarininom trgu, na tadašnjem Gradecu, dočekalo ga je mnoštvo naroda i saborski zastupnici pred kojima je položio prisegu. Nakon polaganja prisege novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike “Živio!” i pucnjavu topova.

Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio pravoslavni patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. Ta činjenica, da je Jelačić ustoličen od strane pravoslavnog patrijarha, a ne katoličkog biskupa, izazvala je mnogo kontroverzi. Ipak, objašnjenje za to može se pronaći u činjenici da zagrebački biskup Juraj Haulik u to doba nije boravio u Zagrebu, nego u Beču, ali i u želji da se pokaže hrvatsko–srpsko jedinstvo u obrani od mađarskih pretenzija. Nakon čina ustoličenja, proslava je nastavljena u Banskim dvorima na Markovom trgu.

Istoga dana svečano je otvoreno zasjedanje Hrvatskog sabora, prvog čiji su članovi izabrani na načelima građanskog liberalizma. Svi izabrani zastupnici, njih 191, aklamacijom su potvrdili Jelačića za bana, a nakon slavlja donijeli su zaključke o ukidanju kmetstva i općem plaćanju poreza, što se smatra i službenim ukidanjem feudalizma u Hrvatskoj. Naime, iako su kmetski odnosi ukinuti na zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru još u ožujku, a Jelačić je ukidanje feudalizma proglasio u travnju (nakon imenovanja za bana od strane cara i kralja Ferdinanda V.) tek je ovom saborskom odlukom taj zakon stupio na snagu.

-

Hrvatski kipar Vojin Bakić rođen je 5. lipnja 1915. godine u Bjelovaru. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a specijalni tečaj pohađao je kod Frane Kršinića. Usavršavao se u Firenzi i Milanu, a 1939. sudjeluje na izložbi Zagrebački umjetnici. Već sljedeće godine ima samostalnu izložbu u Bjelovaru gdje izlaže crteže i kipove među kojima prevladavaju ženski aktovi zatvorenih i meko oblikovanih volumena.

Nakon uspostave NDH ustaše su Vojinu pogubili četiri brata u čiji je spomen kasnije izradio poznati spomenik Bjelovarac. I sam Bakić bio je uhićen od strane ustaških vlasti, ali je pušten nakon intervencije svog mentora Kršinića. Do kraja rata odlazi na Akademiju i pomaže Kršiniću u zahtjevnijim zadacima. Sudjeluje u Drugoj, Trećoj i Četvrtoj godišnjoj izložbi hrvatskih umjetnika u NDH, a izlaže i diljem Europe. U tom razdoblju izrađuje seriju skulptura Bik i Europa na biku. Nakon rata napušta dotadašnju tematiku te teži impresionističkoj obradi površine s izražajnim preljevima svjetla i sjene (portreti: I. G. Kovačić, S. S. Kranjčević…).  Od 1958. priklanja se izazovima otvorene forme, unutarnjih prostora i svjetlosnih odraza. U daljnjem razvoju među prvima u Hrvatskoj slijedi programska načela geometrijske apstrakcije i optičkih istraživanja. Tijekom karijere imao je zapažene izložbe u tadašnjoj Jugoslaviji, Europi, Sjevernoj Americi i Africi, gdje dobiva mnogobrojne nagrade. 

Osim spomenutih, Bakićeva najpoznatija djela su: ciklus Razvaline forme, Mali bik, Razvijene površine, Svjetlosni oblici, Spomenik narodnom heroju Slavonije, Spomenik žrtvama željezničke nesreće, Spomenik ustanku i mnogi drugi.

Od ostalih događaja izdvajamo:

• 1604.- Hrvatski sabor donio zakon kojim je katolička vjera postala jedina priznata vjera u Hrvatskoj.
• 1920.- Izbio Valonski rat, sukob talijanskih okupacijskih vlastiju i Albanije.
• 1944.- Dan D, počelo iskrcavanje saveznika u Normandiji.
• 1969.- Uspostavljena prva internet veza.
• 1972.- U Stockholmu je počela Prva svjetska konferencija o zaštiti čovjekova okoliša.
• 1993.- Dražen Petrović odigrao svoju posljednju utakmicu.
• 2002.- Dražen Petrović je izabran u košarkašku "Kuću slavnih".
• 2006.- Srbija proglasila neovisnost i razdružila se s Crnom Gorom.
• 2017.- Crna Gora postala je 29. članica NATO-a

Uredio i pripremio: Dražen Janko