Četvrtog lipnja 1917. godine dodijeljene su prve Pulitzerove nagrade u povijesti. Naziv su dobile po Josephu Pulitzeru, Amerikancu mađarskog podrijetla koji se obogatio u novinskom izdavaštvu. Pulitzer je bio preminuo još 1911. godine, a u svojoj je oporuci dio imetka ostavio za utemeljenje nagrade za pisanu riječ. Ulogu ocjenjivača tj. žirija za dodjelu Pulitzerovih nagrada od samog početka imalo je Sveučilište Columbia, smješteno u New Yorku u kojem je bilo središte Pulitzerovog poslovnog djelovanja. 

Prvu Pulitzerovu nagradu iz područja novinarstva dobio je Herbert Bayard Swope (novinar New York Worlda, novina koje su bile u vlasništvu Josepha Pulitzera) i to za reportažu o prilikama u Njemačkom Carstvu. Nadalje, Pulitzerovu nagradu za urednički članak dobile su novine New York Tribune, za članak o prvoj obljetnici potapanja putničkog broda Lusitanije. Iz književnih kategorija prvu Pulitzerovu nagradu u povijesti dobio je francuski veleposlanik u SAD-u Jean Jules Jusserand i to za povjesničarsko djelo naslova With Americans of Past and Present Days (hrv. S Amerikancima prošlih i sadašnjih dana). I konačno, na području biografskih djela Pulitzerovu nagradu 1917. godine dobile su Laura E. Richards i Maud Howe Elliott, uz asistenciju Florence Howe Hall, za životopis Julije Ward Howe, ugledne američke spisateljice koja se borila za ukidanje ropstva i za prava žena.

Danas sePulitzer dodijeljuje u više od 20 kategorija, nagrađene novineobivaju zlatnu medalju, a ostali dobitnici povelje i novčanu nagradu (7.500 dolara). Uz niz novinarskih kategorija (za uvodnik, reportažu, feljton, kritiku, fotografiju…) dodjeljuju se i u nekoliko književnih, kazališnih i glazbenih kategorija.

-

Posljednji njemački car – Vilim II. (Wilhelm II.) iz dinastije Hohenzollern, umro je 4. lipnja 1941. godine. Mnogima je poznata njegova uloga u pokretanju i vođenju Prvog svjetskog rata, zbog čega je do danas ostao zloglasan. Unatoč milijunskim ljudskim žrtvama u tom ratu, Njemačko je Carstvo izgubilo, a Vilim II. morao je abdicirati, pa čak i napustiti Njemačku. Otišao je u susjednu Nizozemsku gdje je dobio azil i nastanio se u dvorcu Doorn nedaleko od Utrechta. Ondje je proživio posljednje 22 godine života, sve do smrti 1941. godine.

Dakako, te 1941. godine kad je stari Kaiser umro, u Njemačkoj je vladao Adolf Hitler i upravo se spremao napasti SSSR. Dapače, Vilim II. umro je samo 18 dana prije njemačke invazije na SSSR (poznata Operacija Barbarossa).

Zanimljiv je bio Hitlerov odnos prema Kaiseru. Naime, Hitler je ponekad koristio carsku obitelj u propagandne svrhe, ali nikako nije htio pomoći toj dinastiji da se vrati na vlast u Njemačkoj. Naravno, razlog je bio u tome što bi to umanjilo njegovu moć, koju nije bio spreman dijeliti s Hohenzollernima. Primjerice, kad je Kaiser umro u Nizozemskoj, Hitler je bio bijesan kad je saznao da su njemačke trupe poslane onamo čuvati počasnu stražu za pokojnika. Dapače, Hitler je prijetio da će otpustiti njemačkog generala koji je to naredio (cijela je Nizozemska u to doba bila pod okupacijom Trećeg Reicha).

Ipak, Hitler je htio da se tijelo pokojnog Kaisera svečano sahrani u Berlinu, jer bi to bio prikladan simbol smrti starog Reicha i prijelaza vlasti na njegov Treći Reich. Međutim,Kaiserova je želja prije smrti bila da ga se ne pokopa u Njemačkoj sve dok ne bude u nju vraćena monarhija. Tako je Kaiser na kraju pokopan u Nizozemskoj, pokraj dvorca Doorn gdje je i umro. Careva je želje također bila da se pri sprovodu ne pokazuju svastike i ostali nacistički simboli, ali to nije ispoštovano. Kaiserovo tijelo i danas još uvijek leži u mauzoleju pokraj dvorca Doorn u Nizozemskoj.

-

Dana 4. lipnja 1970. godine punu nezavisnost od Britanaca ostvarila je država Tonga. Danas je Tonga najmanja nezavisna kraljevina na svijetu, površine 748 četvornih kilometara (nije ni dva puta veća od hrvatskog otoka Brača). Sve ostale nezavisne monarhije koje su manje od Tonge imaju na svom čelu vladare koji nisu kraljevi, nego imaju neku nižu titulu (npr. knez od Monaka).

Tonga je do 1970. godine bila pod protektoratom Ujedinjene Kraljevine, premda je već otprije imala domaće vladare s titulom kralja. Tonga se nalazi u Tihom oceanu, na 176 otoka od kojih su 52 nastanjena. Najveći otok Kraljevstva Tonge zove se Tongatapu i ima površinu od oko 257 četvornih kilometara (nešto je manji od hrvatskog otoka Korčule). Na otoku Tongatapu živi većina stanovnika države, a ondje je smještena i glavna kraljevska palača (sagrađena je od drveta i smještena u blizini obale Tihog oceana).

Od ostalih događaja izdvajamo:

• 907.- Kraj dinastije T'ang u Kini.
• 1133.- Njemački kralj Lotar II. okrunjen za rimskog cara tijekom pohoda na Rim.
• 1831.- Belgijski kongres proglasio princa Leopolda iz dinastije Sax-Koburgh za prvog monarha nezavisne Belgije.
• 1920. - U Parizuje sklopljena Trianonska pogodba, kojom je Mađarska izgubila dvije trećine područja i stanovništva.
• 1942.- Počela četverodnevna bitka za pacifičko otočje Midway, u kojoj su Amerikanci nanijeli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svjetskom ratu.
• 1943.- Vojnim pučem zbačen s vlasti predsjednik Argentine Ramon Castillo.
• 1989. - Na izborima u Poljskojpobijedila je Solidarnost, čime je počelo rušenje komunizma u Istočnoj Europi.
• 1989. - Kineskesu snage krvavo ugušile višetjedne demonstracije studenata na Trgu nebeskog mira u Pekingu.

Uredio i pripremio: Dražen Janko