Dana 14. lipnja 1158. godine datiran je prvi sačuvani spomen grada Münchena u pisanim izvorima. Naime, u to je vrijeme moćni vojvoda od Bavarske i Saske, imenom Henrik Lav, dao sagraditi most na rijeci Isar, kod mjesta na kojem su benediktinci imali samostan. Upravo je prema benediktinskim redovnicima nastalo ime grada Münchena. Naime, izvorni naziv Munichen nastao je od kasnolatinskog i staronjemačkog izraza za redovnike (monahe). Na latinskom jeziku ime za München i danas glasi Monacum, a na talijanskom Monaco di Baviera (da bi ga se razlikovalo od kneževine Monako).

Vojvoda Henrik Lav (njem. Heinrich der Löwe) živio je u doba cara Fridrika Barbarosse i bilo je jedan od najmoćnijih ljudi u Njemačkoj. Smatra ga se utemeljiteljem Münchena, premda je neka vrsta naselja na mjestu tog grada postojala vjerojatno i prije njegovog vremena. Zanimljivo je da je München postao glavnim gradom ujedinjene Bavarske tek u 16. stoljeću. Tijekom stoljeća po značenju je prestigao bavarske gradove koji su nekoć bili važniji od njega (npr. Augsburg, Nürnberg i Regensburg). München dugo vremena nije bio sjedište biskupa i nije imao katedralu. Susjedni Freising bio je biskupsko sjedište, a tek je početkom 19. stoljeća stvorena nadbiskupija München-Freising.

-

Sporadični pucnjevi razbijaju mučnu tišinu mostarske ratne noći. Mrkla je tama, Neretva se žestoko lomi o dijelove porušena Titova mosta, a upravo je te snažne bukove iskoristio Karlo Džeba, tada 32-godišnji zapovjednik 4. satnije „Cernica“ Mostarskoga bataljuna, u sastavu Općinskoga stožera Hrvatskoga vijeća obrane HR Herceg-Bosne, kada je u sudbonosnoj noći s 13. na 14. lipnja 1992. godine, u tri ujutro, porinuo kajak u divlju vodu i njime prvi dosegnuo mjesecima okupiranu istočnu obalu Mostara. Neopisiva je napetost pritiskala obje neretvanske obale.

Dok su hrvatski vojnici čekali na znak za početak nastavka napada za konačno oslobođenje Mostara, agresorski dragovoljci strepeći su držali prste na okidačima i promatrali crtu razgraničenja, još uvijek u šoku od odlučujuće hrvatske akcije u kojoj su, u manje od tjedan dana, sasma izgurani sa zapadne gradske obale, okolnih naselja i brdskih vrhova s te strane Neretve, što im je zapravo bilo prvim vojnim porazom od početka Domovinskoga rata u BiH. Džeba je još ujutro 13. lipnja, prema zapovijedi iz Stožera, roneći u ledenoj Neretvi provjeravao je li Salakovački most, sjeverno od Mostara, miniran. Riječ je o tada jedinomu preostalom mostu između Salakovca i Metkovića kojim su vozila mogla proći. Srbi su, povlačeći se sa zapadne obale, u prethodnim danima minirali i porušili sve mostove, osim Staroga mosta.

-

Svake sekunde netko u svijetu treba krv kako bi preživio, stoga se svake godine 14. lipnja obilježava dan u čast dobrovoljnih darivatelja krvi. Ovaj dan nastoji podići svijest o potrebi za sigurnom krvlju, zahvaliti i odati počast darivateljima krvi te potaknuti aktualne i potencijalne davatelje na redovito. dobrovoljno i neplaćeno darivanje krvi.

Na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj u svibnju 2005. ministri zdravstva iz cijelog svijeta jednoglasno su dali izjavu o potpori dobrovoljnim neplaćenim darivateljima krvi te donijeli rezoluciju kojom su 14. lipnja proglasili Svjetskim danom dobrovoljnog darivanja krvi u čast nobelovca dr. Karl Landsteinera, rođenog 14. lipnja 1868. godine koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa.

Svjetski dan darivatelja krvi podupiru četiri međunarodne organizacije koje rade na promociji dobrovoljnog neplaćenog davanja krvi i na osiguravanju sigurne krvi . To su: 

• Svjetska zdravstvena organizacija - WHO
• Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca - IFRC
• Međunarodna federacija organizacija za dobrovoljno davanje krvi - FIODS
• Međunarodno društvo za transfuziju krvi - ISBT.

Svim darivateljima krvi čestitamo 14. lipanj - Svjetski dan darivatelja krvi i zahvaljujemo na darovanoj krvi kojom su pomogli u liječenju i spašavanju života.

Od ostalih događaja izdvajamo:

• 1158.- Henrik Lav na rijeci Isar osniva grad München.
• 1800.- Napoleon Bonaparte porazio austrijske trupe predvođene generalom Michaelom von Melasauom u presudnoj bitci kod Marenga u Italiji.
• 1900.- Havaji službeno pripojeni američkom teritoriju.
• 1907.- Žene u Norveškoj dobile pravo glasa.
• 1914.- Međunarodni olimpijski odbor službeno predstavio olimpijsku zastavu s pet prstenova na 16. Olimpijskom kongresu.
• 1942.- Walt Disney je izdao popularan crtani film Bambi. Animirani film nastao je prema istoimenom romanu pisca Felixa Saltena i jedan je od rijetkih Disneyjevih radova u kojem nema nimalo traga ljudskom postojanju.
• 1962.- U Parizu osnovana Europska organizacija za istraživanje svemira.
• 1966.- Vatikan objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (lat. Index librorum prohibitorum).
• 1985.- Potpisan Schengenski sporazum.
• 1994.- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u službenom i prijateljskom posjetu BiH i tom prilikom otvorio veleposlanstvo u Sarajevu.
• 2000.- Talijanske vlasti izručile su Turskoj Mehmeda Ali Agca nakon što ga je predsjednik Italije pomilovao. Agca je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Ivana Pavla II., proveo 19 godina u talijanskom zatvoru.
• 2003.- Referendumom u Češkoj Republici, 81 posto građana odlučilo se za pristupanje EU.

Uredio i pripremio: Dražen Janko