Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradića Rosette (danas Rašid), smještenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije.

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Oštroumni francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.

Važnost kamena

Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su znanstvenici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.

Međutim, godine 1808 briljantni mladi francuski znanstvenik i jezikoslovac Jean-François Champollion (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom! Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati! Četrnaest godina kasnije (1822.) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U 1824. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma! Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti drevnog Egipta i rađanje nove znanstvene discipline - egiptologije.

-

Hrvatske svjetske igre su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa. Nazivaju se još i Crolimpijada (en. Crolympics). Okupljaju hrvatske iseljenike i njihove potomke, a održavaju se u Republici Hrvatskoj svake četiri godine. Prve Igre su održane 2006. u Zadru, a druge 2010., također u Zadru. Treće će se održati od 21. do 26. srpnja 2014. godine u Zagrebu . Tijekom Igara 2010. bilo je dosta govora o preseljenju Crolimpijade iz Zadra u neki drugi u RH, ili grad u Hercegovini, a najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene te godine. Interes su bili pokazali Split, Šibenik i Međugorje. Na igrama se športaši hrvatskog podrijetla nastanjeni širom svijeta natječu u više olimpijskih športova. Osim sudionika izvan Domovine, sudjeluju i športaši iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Sudionici na igrama ne moraju biti članovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa]], niti bilo koje druge športske, kulturne ili druge udruge. Nastup na igrama je u svojstvu nacionalnih momčadi iz raznih krajeva svijeta, što znači da natjecatelji nastupaju pod zastavom zemlje iz koje dolaze. Športski dio igara upotpunjen je kulturno-umjetničkim programom. Iako su Igre amaterskog karaktera, u manjem broju nastupaju i profesionalni sportaši i budući profesionalci koji su još u mlađim uzrastima.

Za Igre 2014. prijave za nastup ostvaruju se preko nacionalnih organizacijskih odbora koji su uspostavljeni u svim zemljama sudionicama. Na ranije održavanim igrama prijava je bila moguća i preko središnjice Hrvatskoga svjetskoga kongresa.

Od ostalih događaja izdvajamo:

1240. - Novgorodski knez Aleksandar Nevski pobijedio je Šveđane u bitci na Nevi.

• 1799. - otkrivena Ploča iz Rosette, na temelju koje je Jean Francois Champollion dešifrirao hijeroglife

• 1881. - austrijski car Franjo Josip I. potpisuje Reskript o ujedinjenju Vojne Krajine s kraljevinom Hrvatskom

• 1926. - prvo javno slušanje radija u Zagrebu

• 1990. - osnovan DSHV, prva stranka Hrvata u Vojvodini nakon uvođenja višestranačja u Vojvodini za vrijeme SFRJ.

• 2018. - Hrvatska nogometna reprezentacija osvaja srebrnu medalju porazom od Francuske u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji

Pripremio: Dražen Janko