Vladimir Prelog (Sarajevo, 23.7. 1906. - Zürich, 7.1. 1998.) je bio hrvatski i švicarski kemičar koji je postao dobitnik Nobelove nagrade za kemiju.

U rodnom Sarajevu je pohađao pučku školu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku. Pučku školu je završio u Zagrebu, gdje je i počeo pohađati gimnaziju, da bi se u trećem razredu s ocem preselio u Osijek. Tamo nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje i, zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, počinje se zanimati za kemiju. Pod njegovim je mentorstvom već u 15-oj godini objavio svoj prvi znanstveni rad iz kemije, koji je objavljen u "Chemicer Zeitungu". Nakon što je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij kemije u Prag. Tamo diplomira 1928., a doktorira 1929. pod vodstvom Emila Votočeka. Istovremeno surađuje s kemičarem Rudolfom Lukešom.
Nakon doktorata je neko vrijeme radio u laboratoriju kemijske veletrgovine G. J. Dřize, da bi se 1934. vratio u Zagreb. Tu predaje organsku kemiju na Tehničkom fakultetu. 1941. odlazi u Švicarsku zbog tadašnje političke situacije.

Tehničkoj visokoj školi u Zürichu. Područje njegovih istraživanja su uglavnom heterociklički spojevi, alkaloidi, antibiotici. Središno zanimanje bila mu je stereokemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Uvodi naziv kemijska topologija za područje stereokemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture stereoida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija.

Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije.

Bio je počasni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

-

Srpanjski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Kraljevine Srbije 23. srpnja (10. srpnja po julijanskome kalendaru) 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata.

U lipnju 1914. Franjo Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik, došao je u Bosnu nadgledati vojne vježbe Austro-Ugarske vojske.

28. lipnja 1914. tijekom vožnje sarajevskim ulicama ubijen je u atentatu koji je na njega izvršio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna.

U Austro-Ugarskoj vladalo je uvjerenje da su srbijanske vlasti upletene u atentat, te je zatražena istraga u Srbiji, a Austro-Ugarska je 23. srpnja 1914. dala Srbiji ultimatum s ponižavajućim uvjetima za tu zemlju. Kraljevina Srbija je odgovorila pozitivno na sve točke osim na šestu[1]. Austro-Ugarski veleposlanik, Baron Giesl von Gieslingen, nije prihvatio odgovor, te je uslijedila objava rata Srbiji 28. srpnja 1914. Britanski ministar vanjskih poslova sir Edward Grey ovaj je dokument opisao kao najteži ultimatum što ga je ikad jedna država uputila drugoj. Smatralo se da se njegovi zahtjevi ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način za stvaranje povoda za rat.

Ultimatum je zahtijevao od Srbije da dopusti istražiteljima Austro-Ugarske pristup na teritorij Srbije, gdje bi oni imali puno pravo istraživati i kazneno goniti građane Kraljevine Srbije. Taj je zahtjev bio neprihvatljiv srpskoj strani, te ga je ona odbila. Kada je Austro-Ugarska odbila srpsko uvjetno prihvaćanje zahtjeva i objavila rat, to je pokrenulo niz događaja koji će svijet uvesti u Prvi svjetski rat.

-

Europska zajednica za ugljen i čelik (skraćeno EZUČ ili engleski ECSC od European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. godine sa zadaćom da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik. Povod za ujedinjenje bila je inicijativa francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana, koji je 1950. godine objavio Schumanov plan, čiji je cilj bio onemogućiti daljnji rat između Francuske i Njemačke i to putem integracije industrije koja je bila važna za vođenje rata. Krajnji Schumanov cilj bilo je pomirenje Njemačke i Francuske, ali i razvoj integracijskog europskog procesa, s krajnjim ciljem ostvarenja europske federacije.

Od ostalih događaja izdvajamo:

1829. - u SAD-u, William Austin Burt je patentirao prvi pisaći stroj

• 1883. - Dalmatinski sabor proglasio hrvatski jezik službenim jezikom u kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj

• 2010. - podjelom odličja završene 2. Hrvatske svjetske igre

Pripremio: Dražen Janko