Saddam Hussein bio je vjeran saveznik SAD-a praktički od svog dolaska na vlast vojnim udarom, a neki izvori tvrde i daleko prije, uplećući CIA-u u priču. Što god od toga bilo istina, Saddam je na kratkom lancu držao najveću prijetnju SAD-u i Izraelu, Iran, tijekom desetogodišnjeg rata na obalama Eufrata. No, kao i svaki diktatora tog tipa, i Saddam se osjetio većim od života, pa je na današnji dan Kuvajt proglasio 19. iračkom provincijom. Epilog tog ne pretjerano inteligentnog poteza završio je s dva rata, potpunom devastacijom Iraka i milijardama dolara u džepovima vlasnika privatnih vojski i prijateljskih tvrtki američke vlade koje obnavljaju ono što je vojska SAD-a razorila.
-
1957. godine rođen je Ivo Josipović, treći hrvatski predsjednik. Godine 1980. završio je studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zatim studij skladanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Stanko Horvat, 1983.). Autor je šezdesetak znanstvenih i stručnih radova s područja kaznenog i međunarodnog kaznenog prava te suradnik u više zakonskih projekata. Izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i gost predavač na domaćim i inozemnim visokim učilištima. Zastupao je Hrvatsku pred međunarodnim sudovima (suzastupnik RH pri Međunarodnom sudu u Haagu) i sudjelovao na više međunarodnih konferencija. Kandidaturu za predsjednika republike u ime SDP-a osvojio je 12. srpnja 2009. na unutarstranačkim izborima pobijedivši protukandidata Ljubu Jurčića rezultatom 65%-35%. U anketama uoči prvoga kruga izbora za predsjednika države 2009. godine uvjerljivo je vodio, te je 27. prosinca 2009. godine i dobio najviše glasova (32,42%), gdje je zajedno s Milanom Bandićem, koji je kao nezavisni kandidat bio na drugom mjestu (14,83%), izborio ulaz u drugi krug. U drugom krugu izbora, 10. siječnja 2010., Ivo Josipović je izabran za trećeg hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,26% glasova.
-
1749. godine rođen je Johann Wolfgang von Goethe, njemački književnik. Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. godine slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta. Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveću popularnost stekao je romanom “Patnje mladog Werthera” jer je njemu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode.
-
“I Have A Dream” je sedamnaestominutni javni govor američkog svećenika Martina Luthera Kinga u kojem je govorio o njegovoj želji za budućnost u kojoj se crnci i bijelci, između ostalih, skladno koegzistiraju kao jednaki. King je održao govor 28. kolovoza 1963. godine, od početaka Lincoln Memorial-a tijekom Marša na Washington za posao i slobodu. Bio je to ključni trenutak američkog pokreta za prava civila. Govor je pratilo preko 250.000 boraca za građanska prava. Često se smatra jednim od najvećih i najznamenitijih govora u povijesti. Bio je na vrhu američkih govora 20. stoljeća po anketi iz 1999. godine. Predvodeći demonstracije protiv rasne segregacije u vozilima javnog gradskog prijevoza, u gradu Montgomeryju u Alabami 1955. godine, Martin Luther King je rekao:
“Danas želim reći svim Amerikancima i svim ljudima svijeta… Naš sadašnji pokret neće zaustaviti nikakav val rasizma…”
Dodao je:
“Mi, crni građani Montgomerija odlučili smo se na nenasilne proteste protiv nepravde koju doživljavamo u autobusima dugi niz godina.”
Jedna od najčešće citiranih rečenica iz brojnih govora Martina Luthera Kinga kojima je pokret za građanska prava vodio naprijed i držao pažnju nacije usmjerenu na pitanje jednakosti je:
“Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti suđeni po boji kože, nego po vrijednosti njihove osobnosti…”
Četrdeset godina nakon njegovog ubojstva, mnogi snovi Martina Luthera Kinga su ostvareni, pa i onaj o prvom afro-američkom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država.
Preuzeto: Dražen Janko
