Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Po mnogim autorima se ova bitka smatra početkom Stogodišnjeg rata Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva. Bitka se odvila na Krbavskom polju. Počela je kod Podudbine, a najvjerojatnije završila kod današnjeg mjesta crkve sv. Marka Groba, kapelice sv. Marka i šumice kroz koju teče rječica Krbava u kojoj je crkva sv. Marka Groba.
Bitka je počela u 9 sati ujutro, 9. rujna 1493. godine. Ban Derenčin je prethodno sa svojom vojskom napustio povoljan položaj ispod utvrde Udbina na vrhu brda i spustio se u podnožje. Tamo je rasporedio svoje snage u klasičan bojni poredak s pješaštvom u sredini i konjicom na krilima. Zapovjedništvo na krilima prepustio je Frankapanima i jajačkom banu, a sam je zadržao zapovjedništvo nad sredinom. Jakub paša je Ismail-begu povjerio manju jedinicu za prvi (fingirani) napad, Mehmed-begove ljude poslao u obližnju šumu u zasjedu, a za sebe je zadržao najveću jedinicu za glavni napad.
Ismail-beg je oko tisuću najiskusnijih konjanika formirao u klin i poveo u juriš na slabo opremljene prve redove pješaštva. Pod udarcima kopita podigao se strahovit oblak prašine, pa branitelji nisu mogli procijeniti koliko Turaka u napadu ima. Kad se jedinica približila, pokazalo se, na sveopće zaprepaštenje, da su Turci teško oklopljeni kacigama i kirasama, te naoružani helebardama. Udar je bio žestok, ali nakon početnog šoka hrvatske snage su se konsolidirale i počele odbijati turski napad. Međutim Ismail-beg je prema planu naredio povlačenje svoje jedinice.
Mamac je uspio iznad svih očekivanja. Ponesene iluzijom da dobivaju bitku pješačke jedinice su se dale u potjeru za Turcima. Kako zapovjednici nisu uspjeli održati preglednost i disciplinu, jedan po jedan naredili su potjeru, kako bi se održala kakva-takva kompaktnost vojske. Uskoro je cijela vojska bila za petama Ismail-begovim mamcem. Kad su i posljednji branitelji protrčali pokraj šume u kojoj je bila zasjeda iz nje su izjahali Mehmed-begovi konjanici i uz divljačke povike udarili na začelje. U istom trenutku, prva turska jedinica manevrirala je udesno i tako oslobodila put za glavninu s Jakub-pašom na čelu, koja je već jurišala prema naprijed. Udar glavnine bio je iznenadan i silovit. U hrvatskim redovima nastali su sveopća pomutnja i šok, koji su se pojačali kad je Ismail-beg napravio još jedan manevar i udario hrvatsku vojsku s lijeva. Kako je s desne strane bile rijeka Krbava, Hrvati su se našli u potpunom okruženju.
Mnoge jedinice pružile su ljuti otpor, ali on nije dugo trajao. Slabo opremljeno pješaštvo teško je dolazilo do izražaja, gaženo kopitima turskih i hrvatskih konja, a feudalna konjica, znatno teža od turske, bila je prespora za efikasni protunapad. Neki su knezovi pali već na samom početku bitke, a kada je poginuo Ivan Frankopan nastala je panika. Ubrzo je, pavši s konjem, zarobljen ban Derenčin (osim njega zarobljeni su i knezovi Nikola Frankopan Tržački i Karlo Gušić), a Bernardin Frankopan se spasio bijegom. Bez zapovjedništva ostatak vojske se dao u bijeg u kojem je dio posječen ili zarobljen, a dio se utopio u rijeci. Navodno je od više od deset tisuća vojnika preživjelo svega dvije stotine. Turski gubitci su oko 1.000 vojnika
-
Godine 480. Prije Krista na današnji dan perzijska vojska predvođena Kserksom u svojim je pohodima naišla na malen, ali odlučan otpor spartanskih junaka kralja Leonide kod Termopila. U brojčano neravnopravnoj borbi spartanska vojska nije imala šanse, ali je ušla u legendu o kojoj je nedavno u holivudskom stilu snimljen i film.
Stoljećima kasnije, početkom 1800-ih, stanovnici Havaja po prvi put su ugledali četveronožne životinje koje su u ostatku svijeta imale nevjerojatan socioekonomski i ratni značaj - na današnji su dan 1803., naime, na havajske otoke dovedeni prvi konji.
Deveti dan kolovoza ostao je upisan na povijesnim stranicama u smislu crne kronike zahvaljujući drugom najvećem svjetskom sukobu - konkretno, na današnji su dan američke vojne snage uz pomoć zrakoplova bombardera b-29 Bockstar bacile atomsku bombu nadimka „Fat Man" na japanski grad Nagasaki. Tog istog trena poginulo je preko 39,000 ljudi i nebrojene tisuće kasnije od posljedica radijacije.
U nizu crnih događaja koji su uznemirili svijet, a koji su se zbili n današnji dan, valja spomenuti i brutalna ubojstva koje su počinili sljedbenici kulta Charlesa Mansona - brutalno je ubijena trudna glumica Sharon Tate, inače tadašnja supruga redatelja Romana Polanskog, zatim Abigail Folger, poljski glumac Wojciech Frykowski, Jay Sebring i Steven Parent.
Ima nešto kobno u danu 9. kolovoza - u poplavama 2000. U Indiji, Bangladešu,Butanu i Nepalu poginulo je 300 ljudi (2010. u srednjoj Europi poplave su odnijele 15 života, nekoliko dana ranije poplava je napravila kao i u Pakistanu). Tada su milijuni ljudi ostali bez krova nad glavom.
U novije vrijeme, 2007. na današnji dan neslužbeno je počela financijska kriza 2007/2008 koja je proizašla iz nelikvidnosti u globalnim ekonomijama, naročito SAD-a, koja je pak bila rezultat krize na tržištu nekretnina.
Od poznatih osoba koje su rođene na današnji dan treba spomenuti velikog psihologa koji je proučavao djecu i njihovo ponašanje Jeana Piageta, pjevačicu Whitney Houston te glumce Melanie Griffith, Erica Banu i Gillian Anderson.
Pripremio: Dražen Janko
