icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

Tradicionalni mjesečni susret na Radio Mariji

NAJAVA PROSLAVE BLAŽENIH DRINSKIH MUČENICA

Sutra u 18 sati sveta misa na Radio Mariji u Sarajevu

Akcija prikupljanja sredstava za Albaniju

Mostar: Promocija Radio Marije u Crkvi Krista Dobrog Pastira

Mostar: Promocija Radio Marije u Crkvi Krista Dobrog Pastira

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 27.9.

Otvoren Golden Gate u San Franciscu


1937. godine u kalifornijskom San Franciscu otvoren je most Golden Gate, jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada, ali i SAD-a. Most je bio nakon izgradnje bio najveći viseći most na svijetu, a trenutno zauzima osmo po veličini mjesto u svijetu i drugo u SAD-u, nakon mosta Verrazano-Narrows u New Yorku. Ukupna duljina mosta uključujući prilaze je 2,7 kilometara. Udaljenost između tornjeva je 1.280 metara, visina ceste od vode je 67 metara, a vrhovi tornjeva se uzdižu do 227 metara. Promjer glavnih nosećih kablova je 91 centimetar, a ispleten je od 27.572 žice kojih u konstrukciji mosta ukupno ima 129.000 kilometara, dovoljno da se planet obavije 5,79 puta. Uz kablove u most je ugrađeno oko milijun i 200 tisuća zakovica, a sve te bezbrojne komponete sigurnim čine promet preko šest traka za motorna vozila, kojih dnevno tuda prolazi oko 118.000, te dvije staze za pješake i bicikliste. Zanimljivo je spomenuti i kako most uz svoju simboliku i prepoznatljivost ima i crnu stranu. Zbog svoje visine i jakih struja u kanalu kojeg prelazi, most u prosjeku jednom u dva tjedna postane poprište samoubojstva čiji se točan broj od završetka izgradnje ne zna. Na mostu postoje posebni označeni telefoni koji imaju direktnu vezu s centrom za psihološku pomoć, a prošle godine grad je izglasao izgradnju zaštitne mreže koja bi trebala zaustaviti rastući broj pokušaja suicida.

Kralj Tomislav pobijedio bugarsku vojsku


Prvi hrvatski kralj Tomislav 927. godine nadmoćno je pobijedio bugarsku vojsku cara Simeona predvođenu knezom Alogoboturom. Bugarski car Simeon I. več je vodio dug i isrpljujuć rat s bizantskim carem Romanosom I. Pod velikim bugarskim pritiskom i brojnim porazima bizantska je diplomacija umoljavala Hrvate da sklope savez sa Srbima i zarate s Bugarima. Saznavši za to bugarski je car pokorio Srbe i stopio ih u sastav svog carstva, a srpski vladar Zaharija Pribislavljević je pobjegao u Hrvatsku i utočište našao na hrvatskom dvoru. Srbi su se priklonili Hrvatima te postali vazali hrvatskog kralja što je navelo Bugare da protjeruju Srbe iz njihovih domova, tjerajući ih u izbjeglištvo u Hrvatsku zbog čega je 926. došlo do drugog rata između Hrvatske i Bugarske. Do odlučujuće bitke došlo je negdje na području istočne Bosne, vjerojatno u blizini Drine. Prema nekim povijesnim zapisima hrvatska vojska brojala je oko 160.000 pješaka i konjanika (što je vjerojatno preuveličan broj), dok su Bugari brojali između 30 i 70 tisuća vojnika. Hrvati su pod vodstvom kralja Tomislava potpuno razbili bugarsku vojsku čemu je pridonijeo izbor terena i iskustvo hrvatskih vojnika, posebno konjice koja je odigrala ključnu ulogu u bitci koja je bila jedini poraz cara Simeona I. koji je istoga dana umro u svojoj palači u Preslavu. Budući da su oba vladara bili u dobrim odnosima s papom Ivanom X., uskoro su počeli mirovni pregovori. Granice se nisu mijenjale, ali je Hrvatsko kraljevstvo ojačalo s vojnog i gospodarskog aspekta te je time izniknulo kao jedna od najjačih država u okvirima ranog srednjeg vijeka.

Osnovan Sankt Petersburg


Ruski car Petar Veliki 1703. godine osnovao je Sankt Petersburg. Car Petar Veliki 1. svibnja 1703. osvojio je švedsku utvrdu Nyenskans na rijeci Nevi i time postigao cilj zbog kojega je između ostalog i došlo do rata između dvije sjeverne sile, a to je bio izlaz na Baltičko more. Nekoliko tjedana kasnije car je na otočiću oko 5 kilometara udaljenom od ušća Neve u more, započeo gradnju tvrđave Petra i Pavla što je bila prva građevina u Sankt Petersburgu. Mladi ruski car izabrao je ime Sankt Petersburg ponajviše zbog opčinjenosti zapadnom kulturom koju je po svaku cijenu želio proširiti u svojem carstvu kojeg je smatrao zaostalim. Grad su najvećom mjerom izgradili ruski kmetovi i švedski ratni zarobljenici, a tijekom dugogodišnjeg teškog rada na močvarnom terenu stradali ih je na desetke tisuća. 1712. Petar je premjestio prijestolnicu iz Moskve u mladi grad koji se ubrzo nakon toga počeo ubrzano razvijati po planu arhitekta Domenica Trezzinija koji ga je zamislio između mreže pravocrtnih kanala što nije u potpunosti ostvareno, ali se i danas vidi u razmještaju gradskih ulica. 1905. u Sankt Petersburgu je započela revolucija, a 1914. kada je započeo I. svjetski rat grad je preimneovan u Petrograd koji ne zvuči previše ‘njemački’. 1917. Februarska i Oktobarska revolucija započele su na ulicama Petrograda koji je 1923., tri dana nakon Lenjinove smrti promijenio ime u Lenjingrad koji je godinama smatran ‘kolijevkom revolucije’. Tijekom II. Svjetskog rata grad je bio pod njemačkom opsadom puna 872 dana tijekom kojih je pretrpio nevjerojatno razaranje u kojem je poginulo oko milijun i petsto tisuća ljudi. 12. lipnja 1991. građani su na referendumu s 54 posto glasova odlučili da se vrati ime Sankt Petersburg kako se grad koji je dom za nešto više od 4,5 milijuna ljudi, zove i danas.

Francuska okupirala Dubrovnik


Nakon što je Napoleonova vojska ušla u Dalmaciju, nastavila je napredovati prema jugu, s namjerom zauzimanja Boke Kotorske. Međutim Rusi, kao Napoleonovi neprijatelji, htjeli su zauzeti strateški položaj na Balkanu koji bi ograničio francusko širenje. Zato su poslali flotu na čelu s admiralom Senjavinom, koji je zauzeo Boku Kotorsku, preduhitrivši Francuze. Neutralna Dubrovačka Republika time se našla ukliještena između dvije velike sile. Sa sjevera su napredovali Francuzi, a s juga je ruska flota nastojala proširiti svoju vlast na Dubrovnik, započevši akciju blokiranjem dubrovačke i gruške luke. Senat Dubrovačke Republike odlučio je prihvatiti Francuze. Otvorili su francuskoj vojsci na današnji dan vrata grada i u Dubrovnik je ušlo oko 1,000 Napoleonovih vojnika, predvođenih generalom Jacquesom Lauristonom (koji je inače bio škotskog porijekla). Rusi nisu bez borbe odustali od Dubrovnika. Započeli su bombardiranje grada s mora, a njihovi saveznici Crnogorci napali su kopneni teritorij Republike. Francuska vojska doista je pružila Dubrovniku zaštitu. Dakako, učinila je to da bi zaštitila svoje interese. Dubrovačka je vlada mislila da će francuski vojnici ostati u gradu samo privremeno, radi pružanja zaštite. U tome su se prevarili. Francuzi nisu napuštali Dubrovnik, nego su, dapače, dvije godine kasnije ukinuli Republiku i stavili njen teritorij u sastav Francuskog Carstva.

Održana svečana krunidba ruskog cara Aleksandra III. Romanova


Na današnji dan 1883. godine održana je u Moskvi svečana krunidba ruskog cara Aleksandra III. Romanova. On je bio pretposljednji vladajući car Rusije, jer je vladavinu njegovog sina – cara Nikolaja II. – prekinula revolucija. Aleksandar III. bio je zanimljiv po svom visokom rastu i velikoj tjelesnoj masi. Naime, bio je visok oko 193 centimetra, te izrazito krupno građen. Bio je poznat i po svojoj velikoj fizičkoj snazi. Primjerice, kad je jednom prilikom vlak u kojem se vozio sa svojom carskom obitelji izletio s tračnica i prevrnuo se, car Aleksandar III. navodno je vlastitim rukama držao krov oštećenog vagona dok se njegova obitelj nije izvukla na sigurno. Car Aleksandar III. bio je po svom stilu vladanja konzervativan, za razliku od svog oca liberala. Primjerice, jedan od prvih poteza Aleksandra III. pri dolasku na carski položaj bilo je spriječiti odluku svog preminulog oca (bivšeg cara) kojom bi bila smanjena apsolutna moć vladara. Dakle, Aleksandar III. već je od samog početka vladao autokratski. Bio je, dapače, navodno i ruski nacionalist i prozelitski pravoslavni kršćanin. Revolucionari su ga željeli ubiti, no zloglasna tajna carska policija „Ohrana“ otkrila je urotu pa su njeni sudionici smaknuti (uključujući Lenjinovog starijeg brata Aleksandra Uljanova).

Pripremio: Dražen Janko

na danasnji

Duhovni kutak

Žito i kukolj rastu u meni, Gospodine. Želio bih ljubiti čitavim bićem, ali popustim i nadvlada me sebičnost. Želim služiti onima koji me okružuju, a opet tražim udobnost i pažnju za sebe. Pomozi mi spoznati samoga sebe, a osobito upoznati i voljeti Tebe. Amen.

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17