icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

logo2

HKDD Sarajevo prima studente u studentske domove u Sarajevu i Zagrebu

Novi Travnik: Prijenos svetih misa iz župe Presvetog Trojstva

SLAVLJE PRVE SVETE PRIČESTI U ŽUPI IMENA MARIJINA U GROMILJAKU

Članovi Franjevačkog svjetovnog reda imaju emisiju na Radio Mariji

Prijenos svetih misa iz župe Potoci kod Mostara

Sv. Ante je uzor i primjer kako nasljedovati Krista

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 2.7.

Dogodilo se na današnji dan 02. 07.

Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo tri događaja. Današnju rubriku započet ćemo sa početkom uspona Moskve u 13 st. potom ćemo govoriti o piscu Charsu Dickensu, te na samom kraju o dobivanju prava glasa žena u Švicarskoj.U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 02. srpnja.

-

Na području istočne Europe u srednjem vijeku postojale su mnoge kneževine. U 13. stoljeću ozbiljnu prijetnju predstavljali su im Mongoli, a pogotovo Batu Kan. U samo nekoliko godina Mongoli su uništili oko 70 posto ruskih gradova. Jedna od moćnijih država bila je država Rus koja je neko vrijeme odolijevala napadima. Nakon što je ona opustošena, Mongoli su brzo prodrli u ostale države i opljačkali ih. Broj stanovništva je prilično padao, gospodarstvo zaostajalo te će Rus početi ovisiti o Zlatnoj Hordi, srednjovjekovnoj mongolskoj državi.

Dana 7. veljače 1238. mongolska je vojska pod vodstvom Batu Kana zauzela grad Vladimir. To je bio glavni grad Vladimirsko-Suzdaljske Kneževine, na području današnje zapadne Rusije. Kneževina je postala mongolski vazal, a domaći knezovi imali su vrlo malo ovlasti.

Krajem 13. stoljeća Kneževina se raspala na mnogo manjih teritorija, ali je grad Vladimir ipak ostao središte svih ruskih državica i zadržao veliko značenje. Ondje je ostalo i središte pravoslavnog metropolita. Među novonastalim državicama Moskva je bila jedna od jačih. Moskovski knez Ivan Kalita imao je uspješnu suradnju s Mongolima, što mu je omogućilo veće povlastice i ovlasti. On je to iskoristio za sjedinjavanje ruskih državica što će na kraju dovesti do zajedničkog otpora protiv Mongola i njihovog konačnog protjerivanja. Knez Kalita uspio je prebaciti crkveno sjedište u Moskvu, zbog čega je postala političko i duhovno središte Rusa. Otada grad Vladimir gubi na važnosti, a Moskva se počinje razvijati u ruski glavni grad.

-

Znameniti engleski književnik Charles Dickens rođen je 7. veljače 1812. godine. Njegovo djetinjstvo ostavilo je znatan trag na svjetskoj književnoj tradiciji, jer je upravo on napisao neke od najsnažnijih romana prema sjećanjima iz svojih ranih dana. Tmurne uspomene bila su uvelike uzrokovane činjenicom da je Dickens u dobi od oko 12 godina upoznao teško siromaštvo.

Naime, njegov otac John Dickens zapao je u dugove zbog kojih je morao otići u dužnički zatvor. U to su vrijeme u Engleskoj zatvori bili u privatnim rukama, a zatvorenici su u njih dovodili i svoje obitelji. Da bi otplatili dugove, zatvorenici su morali na neki način radom zaraditi novac, tim više što su morali privatnim vlasnicima zatvora platiti i svoj boravak ondje.

Zatvor u koji je otišao Dickensov otac, sa suprugom i četvero najmlađe djece, zvao se Marshalsea, a nalazio se u londonskoj četvrti Southwark, južno od rijeke Temze. Mali Charles nije bio među četvero djece koja su živjela s roditeljima u zatvoru, nego je boravio kod jedne obiteljske poznanice. Da bi pomogao svojoj obitelji Charles je morao napustiti školu i raditi desetak sati na dan u tvrtki koja se bavila proizvodnjom crnila za cipele. Nedjeljom je posjećivao svoju obitelj u zatvoru. Takve teške uspomene uvelike je ugradio u svoje romane.

-

Švicarska je bila jedna od posljednjih europskih zemalja koja je ženama dala pravo glasa. Inače, posljednji u Europi bio je Lihtenštajn. Razlog za to dijelom je bila konzervativnost Švicaraca. Konzervativne Švicarke čak su osnovale Udrugu švicarskih žena za borbu protiv prava glasa žena. Drugi je razlog bilo to što se o tome odlučivalo na referendumima na kojima su glasači bili, dakako, muškarci. Tako je na nacionalnom referendumu o ženskom pravu glasa 1959. godine 67 posto švicarskih muškaraca bilo protiv.

Na kantonalnoj razini prvi su svojim ženama glasanje dopustili francuski kantoni Vaud, Neuchâtel i Ženeva. Njemački kantoni su kasnili. Najtvrdokorniji je bio kanton Appenzell Innerrhoden, koji su tek pritisci sa savezne razine prisilili da 1991. omogući ženama pravo glasa. Zanimljivo je i to da je Švicarska tek na referendumu 2004. uvela plaćeni porodiljni dopust za žene. Dokaz je to da direktno demokratsko odlučivanje na referendumima ne mora uvijek biti napredno.

Od ostalih događaja izdvajamo:

Toliko za danas dragi slušatelji od rubrike dogodilo se na na današnji dan. Ostanite i dalje na valovima radio Marije. Mir vam i svako dobro.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti

 

uplatnica

Za milodare i potporu Radio Marije BiH:
Račun otvoren kod Intesa Sanpaolo Banke BiH:
Br. Rn.: 1541602001977216
Za uplatu iz inozemstva:
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA391541602001977126
Intesa SanPaolo Banka Bih
Obala Kulina bana 9A
71000 Sarajevo

 

na danasnji

Duhovni kutak


U te dakle, Gospode Bože, stavljam svu svoju nadu i utočište: na tebe stavljam svu svoju nevolju i stisku; jer što god vidim izvan tebe nalazim da je slabo i nestalno.

(Toma Kempenac)

Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

RM BIH 2

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Ukoliko imate neka pitanja javite nam se na e-mail: info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
+387 33 263 055, +387 33 260 260 (program uživo)
+387 33 260 261

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E, Mostar 88 000, BIH
+387 63 312 401, +387 63 312 400 ( program uživo)

www.radiomarija.ba
 

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17