Dogodilo se na današnji dan 02. 07.

Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo tri događaja. Današnju rubriku započet ćemo sa početkom uspona Moskve u 13 st. potom ćemo govoriti o piscu Charsu Dickensu, te na samom kraju o dobivanju prava glasa žena u Švicarskoj.U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 02. srpnja.

-

Na području istočne Europe u srednjem vijeku postojale su mnoge kneževine. U 13. stoljeću ozbiljnu prijetnju predstavljali su im Mongoli, a pogotovo Batu Kan. U samo nekoliko godina Mongoli su uništili oko 70 posto ruskih gradova. Jedna od moćnijih država bila je država Rus koja je neko vrijeme odolijevala napadima. Nakon što je ona opustošena, Mongoli su brzo prodrli u ostale države i opljačkali ih. Broj stanovništva je prilično padao, gospodarstvo zaostajalo te će Rus početi ovisiti o Zlatnoj Hordi, srednjovjekovnoj mongolskoj državi.

Dana 7. veljače 1238. mongolska je vojska pod vodstvom Batu Kana zauzela grad Vladimir. To je bio glavni grad Vladimirsko-Suzdaljske Kneževine, na području današnje zapadne Rusije. Kneževina je postala mongolski vazal, a domaći knezovi imali su vrlo malo ovlasti.

Krajem 13. stoljeća Kneževina se raspala na mnogo manjih teritorija, ali je grad Vladimir ipak ostao središte svih ruskih državica i zadržao veliko značenje. Ondje je ostalo i središte pravoslavnog metropolita. Među novonastalim državicama Moskva je bila jedna od jačih. Moskovski knez Ivan Kalita imao je uspješnu suradnju s Mongolima, što mu je omogućilo veće povlastice i ovlasti. On je to iskoristio za sjedinjavanje ruskih državica što će na kraju dovesti do zajedničkog otpora protiv Mongola i njihovog konačnog protjerivanja. Knez Kalita uspio je prebaciti crkveno sjedište u Moskvu, zbog čega je postala političko i duhovno središte Rusa. Otada grad Vladimir gubi na važnosti, a Moskva se počinje razvijati u ruski glavni grad.

-

Znameniti engleski književnik Charles Dickens rođen je 7. veljače 1812. godine. Njegovo djetinjstvo ostavilo je znatan trag na svjetskoj književnoj tradiciji, jer je upravo on napisao neke od najsnažnijih romana prema sjećanjima iz svojih ranih dana. Tmurne uspomene bila su uvelike uzrokovane činjenicom da je Dickens u dobi od oko 12 godina upoznao teško siromaštvo.

Naime, njegov otac John Dickens zapao je u dugove zbog kojih je morao otići u dužnički zatvor. U to su vrijeme u Engleskoj zatvori bili u privatnim rukama, a zatvorenici su u njih dovodili i svoje obitelji. Da bi otplatili dugove, zatvorenici su morali na neki način radom zaraditi novac, tim više što su morali privatnim vlasnicima zatvora platiti i svoj boravak ondje.

Zatvor u koji je otišao Dickensov otac, sa suprugom i četvero najmlađe djece, zvao se Marshalsea, a nalazio se u londonskoj četvrti Southwark, južno od rijeke Temze. Mali Charles nije bio među četvero djece koja su živjela s roditeljima u zatvoru, nego je boravio kod jedne obiteljske poznanice. Da bi pomogao svojoj obitelji Charles je morao napustiti školu i raditi desetak sati na dan u tvrtki koja se bavila proizvodnjom crnila za cipele. Nedjeljom je posjećivao svoju obitelj u zatvoru. Takve teške uspomene uvelike je ugradio u svoje romane.

-

Švicarska je bila jedna od posljednjih europskih zemalja koja je ženama dala pravo glasa. Inače, posljednji u Europi bio je Lihtenštajn. Razlog za to dijelom je bila konzervativnost Švicaraca. Konzervativne Švicarke čak su osnovale Udrugu švicarskih žena za borbu protiv prava glasa žena. Drugi je razlog bilo to što se o tome odlučivalo na referendumima na kojima su glasači bili, dakako, muškarci. Tako je na nacionalnom referendumu o ženskom pravu glasa 1959. godine 67 posto švicarskih muškaraca bilo protiv.

Na kantonalnoj razini prvi su svojim ženama glasanje dopustili francuski kantoni Vaud, Neuchâtel i Ženeva. Njemački kantoni su kasnili. Najtvrdokorniji je bio kanton Appenzell Innerrhoden, koji su tek pritisci sa savezne razine prisilili da 1991. omogući ženama pravo glasa. Zanimljivo je i to da je Švicarska tek na referendumu 2004. uvela plaćeni porodiljni dopust za žene. Dokaz je to da direktno demokratsko odlučivanje na referendumima ne mora uvijek biti napredno.

Od ostalih događaja izdvajamo:

• 1853. - Ruskaje vojska napala Tursku, čime je počeo Krimski rat
• 1900. - Nad jezerom Constanceu Njemačkojpoletio je prvi cepelin
• 1961. - Ustrijelio se slavni američki pisacErnest Hemingway(Zbogom oružje)
• 1990. - Albanskizastupnici u kosovskoj skupštini predvođeni Ibrahimom Rugovomproglasili su Kosovo republikom
• - Zagrepčani pokušali prosvjedom spriječiti odlazak tenkova iz vojarne "Maršal Tito"prema Sloveniji koju je JNA u to vrijeme napadala. Pala prva civilna žrtva Jugoslavenske narodne armije - Raveno Čuvalo i nekoliko građana ranjeno.
• 1994. - KolumbijskinogometašAndrés Escobar ubijen je zato što je zabio autogol na Svjetskom prvenstvu u SAD-u

Toliko za danas dragi slušatelji od rubrike dogodilo se na na današnji dan. Ostanite i dalje na valovima radio Marije. Mir vam i svako dobro.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti