Križarska vojska predvođena jeruzalemskim kraljem Guyem pretrpjela je težak poraz od muslimana predvođenih slavnim Saladinom u bitci kod Hattina 4. srpnja 1187. godine, nakon čega je uslijedilo propadanje križarskih država u Svetoj zemlji.
Do sukoba je došlo nakon što je Reynald de Chatillon, vladar Antiohije, prekršio primirje te napao i opljačkao jednu muslimansku karavanu. Iako mu je kralj Guy zapovijedio da plijen i zarobljenike vrati Saladinu on je to odbio. Nakon toga Saladin objavljuje da primirje više ne vrijedi te kreće u rat. Usprkos neslaganju s Reynaldovim postupcima jeruzalemski kralj sakuplja vojsku te, unatoč upozorenjima svojih savjetnika, kreće na Saladina. Kršćanska vojska, njih oko 32.000, van svake logike kreće preko bezvodne ravnice u želji da što prije napadne neprijatelja. Teško oklopljeni križarski vitezovi teškom mukom probijali su se užarenim terenom dok ih je cijelim putem napadala laka muslimanska konjica. Saladin je uvidio svoju prednost, te nije krenuo u bitku već je pustio da žedni i iscrpljeni križari dođu do kolapsa.
Kod lokacije poznate kao Rogovi Hattina, Saladinova vojska opkolila je križare te krenula u strahoviti juriš. Iako su se križari fanatično branili, spasa im nije bilo. Dio njih uspio se probiti iz obruča i pobjeći prema Akri, no većina ih je ubijena ili zarobljena. Ondašnji su kroničari zabilježili da je bilo toliko zarobljenih vitezova da je muslimanima ponestalo užadi da ih vežu. Nakon pobjede Saladin, koji je inače bio poznat kao neosvetoljubiv (što će dokazati prilikom osvajanja Jeruzalema), dao je pogubiti Reynalda te sve zarobljene templare i ivanovce. Kralja Guya pustio je na slobodu, ali tisuće križara prodao je u roblje. Tri mjeseca kasnije Saladin je osvojio Jeruzalem.
-
Četvrtog srpnja 1914. održan je sprovod poznatog nadvojvode Franje Ferdinanda, čije je ubojstvo u Sarajevu dalo povod za Prvi svjetski rat. Nadvojvoda Franjo Ferdinand bio je do smrti prijestolonasljednik Austro-Ugarske (njem. Thronfolger von Österreich-Ungarn), tj. trebao je naslijediti vladajućeg cara i kralja Franju Josipa I., svog strica.
Uz Franju Ferdinanda u Sarajevu je ubijena i njegova supruga Sofija, koja je imala titulu vojvotkinje od Hohenberga. Njih su dvoje zajedno pokopani, no to nije bio klasičan habsburški dinastički sprovod. Problem je bio u tome što su Franjo Ferdinand i Sofija bili u morganatskom braku. Takav se brak sklapa kad supružnici nisu istog ranga.
Sofija po rođenju nije bila kraljevske krvi, nego je bila kći običnog grofa Choteka. Unatoč bogatstvu i ugledu češke grofovske obitelji Chotek, oni nikako nisu bili ravni vladarskoj dinastiji Habsburg-Lothringen. Kad je shvatio da Ferdinand ne želi odustati od namjere da se oženi sa Sofijom, Franjo Josip I. odlučio je priznati brak samo pod uvjetom da djeca iz braka Franje Ferdinanda i Sofije ne mogu naslijediti austro-ugarsko prijestolje. Stoga su nosila samo titulu vojvode od Hohenberga (kao i njihova majka).
Budući da Sofija, nekraljevske krvi, nije mogla biti pokopana u carskoj kripti u Beču, ona i njen suprug Franjo Ferdinand pokopani su zajedno u dvorcu Artstetten u Austriji. Sprovod je bio vrlo skroman s obzirom na to o kome je riječ. Iako su planirale doći delegacije raznih stranih dinastija, nijedna nije pozvana. Čak i car Franjo Josip, koji se nikad nije pomirio s time što je dozvolio brak, odbio je doći na sprovod. Tako su na sprovodu prisustvovali gotovo isključivo članovi užih obitelji pokojnika.
-
Prve borbe u sklopu Bitke kod Kurska, najveće tenkovske bitke u povijesti, započele su 4. srpnja 1943. godine. Njemačka vojska pokušala je okružiti i uništiti sovjetske trupe na velikom području. Za stvaranje okruženja Nijemci su namjeravali upotrijebiti tenkovsku strategiju Blitzkrieg, zasnovanu na brzom prodoru jakih oklopnih jedinica duboko u neprijateljsko područje. Za to su pripremili gotovo 3.000 tenkova, a doveli su i najelitnije njemačke jedinice, uključujući slavnu 1., 2. i 3. SS-diviziju. Problem je bio u tome što su Nijemci odugovlačili s ofenzivom čekajući da pristignu najnoviji tenkovi tipa Tiger i Panther.
Za to vrijeme Sovjeti su uspjeli sagraditi jaku obranu oko Kurska, jer su prema obavještajnim podacima znali gdje će Nijemci napasti. Sovjetska obrana bila je dubine čak 250 kilometara. Nijemci su krenuli u ofenzivu teškim tenkovima. Poznata je priča o Franzu Staudeggeru, zapovjedniku tenka Tiger, koji se jednim tenkom suprotstavio grupi od 50 sovjetskih tenkova T-34. Uništio ih je 22, dok su ostali uzmaknuli. Za svoje je herojstvo odlikovan Viteškim križem i pozvan je u Hitlerov stožer da osobno izvijesti Führera o svom uspjehu. Unatoč takvim pojedinačnim njemačkim uspjesima, sovjetska se obrana pokazala neprobojnom.
Minska polja i protuoklopni topovi zaustavljali su Nijemce, a Sovjeti su dovezli i nevjerojatan broj tenkova, preko 8.000, tako da su nadmašivali Nijemce u omjeru tenkova otprilike 2,3:1. Kad je Hitler vidio da napad neće uspjeti, naredio je prekid ofenzive, i to u trenutku kad je ona bila na vrhuncu, da bi poslao jedinice u Italiju, gdje su se upravo iskrcali saveznici. Mnogi su kritizirali takav Hitlerov potez. Sovjeti su proveli protuofenzivu i postigli pobjedu kod Kurska.
Od ostalih događaja izdvajamo:
- 1054. - Kineski astronomipromatraju "novu zvijezdu", eksploziju supernove iza koje je ostala maglica Rakovica. To je prva zabilježena eksplozija supernove u povijest.
- 1190. - engleski kralj Rikard Lavljeg Srcai francuski kralj Filip II. krenuli u Treći križarski rat.
- 1631. - u Parizu je otvorena prva u svijetu agencija za zapošljavanje
- 1776. - Trinaest britanskihkolonija u Sjevernoj Americi potpisalo je Deklaraciju nezavisnosti i tako postalo Sjedinjene Američke Države
- 1848. - objavljen Komunistički manifest, Karla Marxa i Friedricha Engelsa
- 1865. - U Londonuizlazi knjiga Lewisa Carrolla "Alisa u zemlji čuda"
- 2003. - u terorističkom napadu na šijitsku džamiju u pakistanskom gradu Keta, za vrijeme molitve poginile su 53 osobe
Pripremio: Dražen Janko
