icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

logo2

VIJESTI

Hrvatsko društvo katoličkih novinara dodjeljuje nagradu i priznaje Radio Mariji u BiH povodom 10. godina emitiranja

 FACEBOOK COVER rodjendan

Poštovane kolegice i kolege,

svima Vama, dobitnicima nagrada i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara, od srca čestitamo i želimo Božji blagoslov u daljnjem kvalitetnom novinarskome i uredničkom radu u širenju Radosne vijesti putem medija.

Ove godine, koja je u znaku pandemije korona virusa i razornoga potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, obilježavanje Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija u prigodi kojega i naše Društvo dodjeluje nagrade nešto je drugačije nego prethodnih godina. Kao i štošta drugo i to se obilježavanje, koje organiziramo zajedno s Odborom HBK za sredstva društvenih komunikacija i Odjelom za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, odvija online, odnosno na daljinu, putem suvremenih medijskih platformi. Razlog su tome preporuke nadležnih i želja da se sačuvamo zdravima. Kada stanje bude to dopuštalo, nadamo se vrlo skoro, a najkasnije u rujnu, organizirat ćemo proslavu Dana medija s predavanjima, susretima i fizičkim uručenjem nagrada.

Sve Vas stoga pozivamo na obilježavanje 54. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija i okrugli stol „Online komunikacija Crkve – izazovi i prilike“ koji će biti  u petak 22. svibnja 2020. godine u 17 sati na YouTube kanalu HKS-a. Tom će prigodom medijski biskup Petar Palić pročitati nagrađene i dodijeliti Nagradu Hrvatskoga društva katoličkih novinara za životno djelo, a nagrađeni će uime svih Vas koji ste dobili priznanja i nagrade Društva izreći zahvalu.

U privitku je program toga online događanja.

Čestitajući svima još jednom, srdačno Vas pozivamo na praćenje toga okruglog stola putem youtube kanala Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, kao i na buduću zajedničku proslavu.

Zahvaljujući na razumijevanju, sve Vas srdačno u Kristu pozdravljamo uz želju da ostanemo dobro.

Suzana Peran, Predsjednica HDKN-a
Marija Belošević, Tajnica HDKN-a

 

testete

wrewrerwe

RM

Kard. Puljić: Crkva ne moli za ustaše, ne moli za zločince, moli za ljude koji su žrtva

phpThumb cache nedjelja.ba src9ded71b40ad8dc32c73b61ac17bb277e par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378 dat1590007169

U srijedu, 20. svibnja, vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić za „Radio Mariju“ i „Katolički tjednik“, u ekskluzivnom intervju s mr. vlč. Josipom Vajdnerom, govorio je o stanju u bh. društvu koje je nastalo najavom slavlja svete mise za žrtve Bleiburške tragedije.


Onomu tko ne zna što se zbivalo u prvoj polovici svibnja mjeseca 2020. u Sarajevu, kako je to u uvodu rekao mr. vlč. Josip Vajdner, glavni urednik Katoličkog tjednika i portala Nedjelja.ba koji je razgovarao s kardinalom, s pravom bi se moglo kazati: „Zar si ti jedini stranac u gradu“ koji ne zna što se u njemu dogodilo (usp. Lk 24,18).

„Ukratko, stvorena je polarizacija na one koji žele slaviti svetu misu za žrtve Bleiburške tragedije i one koji su kategorički protiv toga. Zahvaljujući sluganskim medijima Katolička Crkva, na čelu s vrhbosanskim nadbiskupom Vinkom kard. Puljićem, živjela je u ozračju linča te je samo zahvaljujući angažmanu policije misa i održana“, objasnio je mr. Vajdner na početku.

Kard. Puljić je zatim najprije zahvalio da je u mogućnosti preko ovih medija uputiti, kako je rekao, „našu poruku“.

Na početnu konstataciju i pitanje kako je on nadbiskup od 1991., koji je stolujući u Sarajevu, mnogo toga doživio i proživio, te jesu li događaji iz svibnja 2020. najgora medijska haranga na Katoličku Crkvu u ovome gradu?, kardinal je među ostalim rekao kako se može potvrditi da je to jedna od najogorčenijih harangi koja se dogodila u Sarajevu „ne samo protiv mene, nego protiv Katoličke Crkve. Svorena je klima da se ne čuje druga strana, nego mora biti istina ono što oni kažu“.

Stvorivši pojam „bleiburška misa“ sarajevski su mediji cijelu stvar predstavili kao rehabilitaciju ustaškoga režima. Malo tko je zapravo pitao što ćete to Vi raditi. Da sada ne bude nedoumica, recite nam na koju ste nakanu Vi misu slavili?
„Mislim da su ljudi mogli iz moje propovijedi saznati da sam ja molio za sve stradale, za sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, i na neki način za pokojne. To je moja nakana bila. Na kraju – to ja, kao nadbiskup, tako često molim za sve pokojne, jasno da ću uključiti, bez obzira koje vrste bili pokojni. To je moja dužnost kao vjernika – moliti za sve pokojne.“

Osvrćući se na Rezoluciju o poštivanju žrtava ustaškog režima, koja je, kako je napomenuo mr. Vajdner danas (20. svibnja) usvojena u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, a kojom se zabranjuju komemoracije žrtvama Bleiburga na prostoru BiH, nadbiskup Puljić je rekao kako, uz dužno poštovanje politici – ona ima svoja razmišljanja, a Crkva svoja. „Crkva ne moli za ustaše, Crkva ne moli za zločince, moli za ljude koji su žrtva, moli na neki način za njihove duše. Mi, time što molimo za pokojne, ne stavljamo se u njihovu prosudu i osudu, nego jednostavno molimo, to je naša kršćanska dužnost. Nisam upoznat s tom Rezolucijom, ali ako su to napravili mislim da je nisu napravili iz ljubavi prema Bosni i Hercegovini. I ja sam protiv ideologije ustaštva i također komunizma, koji je pravio zlo, i nacizma, to je razumljivo. Ali ne može nešto biti važnije od molitve kršćanske za duše“.

Nije malo onih koji su Vas pozivali – uzoriti, odustanite od mise. Kako Vam je sve to djelovalo?
„Nisam mogao vjerovati da netko uzima sebi za pravo meni određivati hoću li ja imati misu ili neću. To je, na neki način, zadiranje u područje na koje nema pravo. I zato nisam smatrao – mogli smo razgovarati – da ja trebam odustati od mise. Prvo, to je tako sastavni dio moje službe – ako mi zabrani misu onda ja nemam razloga postojanja ovdje“.

Kardinal je u nastavku odgovarao i na pitanja o tomu kako su na cjelokupnu situaciju reagirale njegove kolege iz Međureligijskog vijeća BiH: Jakob Finci, mitropolit Hrizostom i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

U medijskim istupima gosp. Jakob Finci je, uz ostalo, naveo kako „50 godina“ gleda i sluša o Bleiburgu te da je njemu ta priča vraćanje ustaštva. Na sličnom su tragu bili Izraelsko veleposlanstvo iz Tirane te Centar Simon Wiesenthal. Jeste li ipak, s obzirom da Židovi kao narod imaju gorko iskustvo stradanja, očekivali više sućuti? Jer sve je kvalificirano kao da Vi slavite misu „nacističkim suradnicima“...
Kazao je, između ostalog, kako razumije gosp. Fincija i sve Židove u Sarajevu jer oni su zaista doživjeli jednu tragediju koju, naglasio je, nitko ne niječe, i ne smije nijekati, jer je to zločin – nijekati zločine! "Ja razumijem da je to njihova bol, međutim, isto tako očekujem da i oni razumiju kako i mi imamo bol. Jer u BiH, skoro pa nije bilo obitelji da netko u njoj nije stradao. Ako ne iz toga povratka s Bleiburga – jest kad su preuzeli vlas – onda ih je po noći jednostavno 'noć progutala'. Mi to ne možemo zanijekati!"

Priznajući kako mu je teško komentirati žestoku reakciju mitropolita dabrobosanskog gosp. Hrizostoma, koji je cjelokupan događaj nazvao „dovođenje Bleiburga u Sarajevo“ i obznanio prekid svih odnosa, kardinal Puljić je najprije naglasio kako je jako iznenađen njegovom reakcijom. „Nije bio fer što je išao prvo u javnost, nego sa mnom razgovarao. Mislim da mi – htjeli ne htjeli – nama je ovdje zajedno živjeti (...) Stalno govorim: treba imati hrabrosti pa svatko svoje dvorište očistiti, a smeće ne bacati u tuđe dvorište. I to bi bilo red kako bi se stvorilo međusobno povjerenje.“

Jedini koji je pokušao amortizirati situaciju i stvari usmjeriti u drugom toku, bio je reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović. Neovisno što je u razgovoru za Glas Amerike, napravio sebi političku odstupnicu spomenuvši kako je odgovornost „adresirana na krivu adresu“, istaknuo je: „Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima“. Kako ocjenjujete njegov istup i bi li stanje bilo puno gore da on nije zauzeo ovakav stav?
„Mislim da bi sigurno bilo gore. Ja ipak gosp. reisa doživljavam kao čovjeka vjere i on je to iz vjere govorio. Tako da to duboko cijenim, jer zapravo pitanje je: nastupamo li mi iz pozicije politike, interesa ili iz vjere?! On je baš sad, u ovome vremenu kada je mjesec ramazan, kao vjernik nastupio i tu mu odajem priznanje i zahvalnost."

Progovorilo se potom i o samoj misi 16. svibnja.

Da bi se misa uopće održala policija je morala blokirati sve oko katedrale i ograničiti kretanje na širem prostoru. Kako Vam je to sve djelovalo, na što Vas je podsjetilo?
„Bilo mi je to žalosno vidjeti. Istinski sam zahvalan ljudima koji su vjerojatno imali dovoljno informacija – nisu oni napravili to napamet. Stvorili su zaista jedan prostor sigurnosti. Ja sam zato osjećao isti dan im zahvaliti, ali me duboko duša boljela jer time zapravo šalje se poruka: vama ovdje više nema mjesta. Zato bih htio ohrabriti, da se ljudi ne prepadnu – ima nam mjesta! Ovdje smo kod kuće!"

U odjeku ovoga događaja član Predsjedništva Željko Komšić je rekao: „Sretan sam zbog činjenice da nas neprijatelji ovog grada nisu nadmudrili“. Zapravo time je i Vas i sve one koji su slavili ili bi došli na misu da su mogli, nazvao neprijateljima. Je li ovo amnestija svima onima koji bi digli ruku na Vas i na katolike? Bi li sudstvo i institucije za ljudska prava morali reagirati? I hoćete li Vi tražiti očitovanje?
„Ja vjerojatno neću, ali svatko govori o sebi. Mi znademo da on nikad nije pozitivno govorio o Hrvatima i katolicima. On nosi u sebi jednu averziju prema nama. I ja se ne mogu načuditi odakle mu ta odbojnost (...) Ovim on zapravo pokazuje što nosi u sebi.“

Hoćete li ga onda više zvati na božićni i uskrsni prijem?

„Vjerojatno do toga neće doći.“

Kardinal je tijekom razgovora odgovorio na brojna pitanja, te je na kraju poslao važnu poruku.

„Mislim da će trebati stvari hladne glave razabrati. Ne niječem da ljudi imaju pravo na svoje mišljenje, ali dozvoli da imam i ja pravo (...) Moramo se naučiti uvažavati jednu druge i poštivati jedni druge, te stvarati ozračje jednakih prava. Nitko nema prednosti zato što je te nacionalnosti, te vjere ili tu se rodio, a isto tako nije ni kriv. Svi smo mi ono što jesmo. Ako želimo zdravo društvo trebamo pomoći da svatko živi ono što jest. I u tom društvu oduševiti ljude da s ljubavlju rade i izgrađuju ovu zemlju. A ne da moraju bježati iz nje. Ima dovoljno kruha u ovoj zemlji, samo moramo prestati krasti! Pa bi bilo i te kako dovoljno za sve!“, zaključio je na kraju vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić, u razgovoru kojeg je vodio vlč. Josip Vajdner, a koji možete pogledati u priloženom videu.

 

RM

 

U Sarajevu se sastali  Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić i predsjednik Zajednice hrvatskih studenata „Pleter“ Ante Kelavić

97763225 564401821177265 6333849629313990656 n

Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić sastao se danas u Sarajevu s predsjednikom Zajednice hrvatskih studenata „Pleter“ Antom Kelavićem. Tijekom susreta razgovarali su o studentskim problemima i potrebama, ali i o trenutnoj situaciji i aktualnim događajima u Sarajevu te Bosni i Hercegovini. Kelavić je upoznao kardinala Vinka Puljića o realiziranim aktivnostima Zajednice hrvatskih studenata „Pleter“ u Sarajevu te o planovima za buduće djelovanje. Kardinal Vinko Puljić izrazio je potporu Zajednici hrvatskih studenata „Pleter“ i zaželio sretan i uspješan nastavak rada.

Uzoritom  sam prenio pozdrave i potporu članova ZHS „Pleter“ te ga upoznao s našim radom..  Napade na kardinala Vinka Puljića doživljavamo kao napad na cijelu katoličku crkvu i Hrvate u Bosni i Hercegovini. Osobno se nadam kako će u BiH doći do relaksacije odnosa, dijaloga, međusobnog razumijevanja i poštovanja. – izjavio je Ante Kelavić.

 

RM

 

 

Ekskluzivni intervju s vrhbosanskim nadbiskupom o misi za žrtve Bleiburške tragedije

 

phpThumb cache nedjelja.ba src9db799ce05991ae20c242fcff3cc3193 par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378 dat1589827357

U srijedu, 20. svibnja u 20:00 h, vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić ekskluzivno za Radio Mariju i Katolički tjednik govori o stanju u bh. društvu koje je nastalo najavom slavlja svete mise za žrtve Bleiburške tragedije.

Kako je stvorena medijska haranga protiv kardinala Puljića i Crkve; zašto su neki vjerski poglavari negativno reagirali; kako je bilo slaviti misu uz postojanje kontraskupa; kako ocjenjuje odjeke ovoga događaja i prijetnji upućenih njemu osobno? - teme su o kojima će s vrhbosanskim nadbiskupom razgovarati mr. vlč. Josip Vajdner, urednik Katoličkog tjednika i portala Nedjelja.ba.

Intervju u izravnom prijenosu od 20:00 h možete slušati na valovima Radio Marije i gledati na portalu Nedjelja.baYouTube kanalu nedjelja.ba te na Facebook stranici Nedjelja i Radio Marija u BiH.

RM

 

 

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 15.5. (Križni put u Bleiburg)

na danasnji

Svakim danom u 13:05 sati poslušajte rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povjesne sadržajeje s kojom možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo nekoliko događaja. U današnjoj rubrici izdvajamo rat za Španjolskim nasljeđem 1701. potom, osnivanje Las Vegasa 1905. te na samom kraju o Križni put u Bleiburgu. 

-

Rat za španjolsko naslijeđe započeo je 15. svibnja 1701. godine. Uzrok mu je bilo izumiranje španjolske grane obitelji Habsburg, nakon čega su austrijski Habsburgovci pokušali zadobiti vlast nad Španjolskom i njenim golemim posjedima u Južnoj i Srednjoj Americi te Europi (Milano, Napulj, Sicilija, Sardinija i područje današnje Belgije).

Francuska Luja XIV., koja je bila vodeća europska sila u to vrijeme, nije namjeravala prepustiti Habsburgovcima te zemlje. Francuska je imala i jači legitimitet na španjolsko naslijeđe jer je posljednji španjolski kralj iz dinastije Habsburg – Karlo II. – ostavio svoje zemlje u naslijeđe francuskoj kraljevskoj dinastiji Bourbon.

Čak i po redovnoj liniji nasljeđivanja Luj XIV. bio je u prednosti jer je njegova supruga bila najstarija sestra preminulog kralja. Dakle, Lujev bi najstariji sin trebao po majci naslijediti španjolsko prijestolje (bio je ujedno i francuski prijestolonasljenik s titulom dofena). Da bi se izbjeglo ujedinjavanje dvaju prijestolja na taj način, za španjolskog je kralja Luj XIV. postavio svog unuka – dofenovog mlađeg sina Filipa, vojvodu od Anjoua.

Izbio je rat između Francuske i Habsburška Monarhije, pri čemu je svaka od tih sila imala znatan broj saveznika. Rat je potrajao 14 godina, a završio se kompromisom. Filip je dobio španjolsko prijestolje i njene kolonije, uz uvjet da se Španjolska i Francuska ne smiju ujediniti pod vlašću jedne osobe. Austrijski su Habsburgovci dobili velik dio španjolskih posjeda u Europi (Milano, južnu Italiju, područje današnje Belgije itd.), što je za bečki dvor bio velik dobitak (ti razvijeni dijelovi Europe donosili su bečkim vladarima veće prihode nego cijela Austrija, Ugarska, Hrvatska i ostale njihove zemlje u Srednjoj Europi).

-

Dana 15. svibnja 1905. osnovan je u američkoj saveznoj državi Nevadi grad Las Vegas. Iz španjolskog jezika potječe i ime države i grada. Naime, Nevada znači snježna (prema snježnom gorju Sierra Nevada), a Las Vegas znači livade. Las Vegas je to ime dobio po zelenim livadama koje su se na tom mjestu nalazile zbog prisutnosti vode iz podzemnih arteških bunara (okolna zemlja je pustinjska). Ta voda je omogućila nastanak grada u pustinji, a drugi važan faktor bila je željeznička pruga koja je tuda sagrađena, a povezivala je Los Angeles sa Salt Lake Cityjem.

Las Vegas osnovan je kao željeznički grad na jednoj od postaja te pruge. Grad je na početku imao površinu od samo 45 hektara, ali je naglo počeo rasti. Danas Las Vegas s okolicom ima oko 2.000.000 stanovnika, a ako nastavi rasti ovom brzinom do 2040. bi navodno trebao prestići New York. Zanimljivo je da se na području Las Vegasa godišnje obavi preko 110.000 vjenčanja. Prva kockarnica u Las Vegasu otvorena je legalno 1931. godine i zvala se Northern Club. Danas se većina kockarnica nalazi na poznatom Stripu, oko 7 kilometara dugoj ravnoj ulici okruženoj hotelima i kockarnicama.

-

Što se dogodilo na Bleiburgu?

Jedna od najvećih tragedija hrvatskog naroda započela je 15. svibnja 1945. godine na poljima kraj Bleiburga, mjesta u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Toga se dana više od sto tisuća vojnika NDH (ustaša i domobrana) i civila, koji su bježali pred partizanskom vojskom, pokušalo predati britanskim snagama stacioniranim u samom Bleiburgu. Britanci su ih odbili i ostavili na milost i nemilost partizanima. Počeo je pokolj nakon kojeg je uslijedio Križni put preživjelih koji je završio tek u kolovozu u Makedoniji. Točan broj stradalih nikada nije točno utvrđen, a procjene žrtava kreću se od 50.000 do 300.000.

Povlačeći se pred partizanima, 15. svibnja 1945. godine, pripadnici Hrvatske vojske, točnije vojne snage Nezavisne države Hrvatske nastale 1944. spajanjem domobranstva i Ustaške vojnice , s civilima počeli su se povlačiti prema britanskoj vojsci kod Bleiburga u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Britanci su međutim odbili prihvatiti predaju oružanih snaga NDH i naredili im da se moraju predati Jugoslavenskoj armiji. Osnažene partizanske postrojbe s gotovo 800.000 pripadnika raspodijeljenih u pet armija gonile su ostatke poraženih snaga sve do Koruške. Bitno je istaći da su vojnici bili izmiješani s brojnima civilima, s brojnom djecom i ženama.

Uvod u tragediju zbio se 6. svibnja kada je Pavelić s ustaškom vladom i vojskom napustio Zagreb, a za njima je krenuo narod (muškarci, žene, djeca i starci) koji se bojao partizanske osvete. Pravac povlačenja bio je Celje – Slovenj Gradec – Dravograd, a onda prema Bleiburgu koji se nalazi blizu slovensko – austrijske granice. Sam Pavelić, s užom pratnjom, napustio je kolonu te se probio u unutrašnjost Austrije prema američkim snagama. Ostatak kolone (više od sto tisuća ljudi) predvodili su ustaški generali te se cijela masa vojnika i naroda, uz povremene napade lokalnih partizana, uspjela probiti do bleiburškog polja gdje su ih zaustavile britanske snage. Uskoro su ih opkolile postrojbe Jugoslavenske armije. Nastala je pat-pozicija – zapovjednici hrvatske vojske tražili su od Britanaca da zaštite narod, partizani su zauzeli položaje po okolnim šumama, a britanski zapovjednik Patrick Scott tražio je instrukcije od nadležnih.

Generali Ivo Herenčić i Vjekoslav Servatzy te pukovnik Danijel Crljen potom odlaze u bleiburški dvorac na pregovore o predaji s generalom Scottom, koji ih dočekuje s “hladnoćom koja nije slutila na dobro” (iz memoara Danijela Crljena). Pregovarači nisu znali da je Scott u međuvremenu dobio zapovjed da se hrvatska vojska i nagomilani narod predaju u ruke partizanima, kao i da je kod njega partizanski komesar Milan Basta, s kojim se dogovorio da je najprihvatljivije rješenje da Hrvati dobrovoljno odlože oružje i predaju se partizanima. Tako da nikakvih pregovora nije moglo ni biti. Scott je odmah rekao da predaja njegovim snagama ne dolazi u obzir, a Basta je postavio ultimatum: “Zahtijevamo bezuvjetnu predaju cijele vojske za jedan sat. Ako prihvatite, žene i djeca mogu se vratiti svojim kućama. Vojnici i časnici ostat će ratni zarobljenici…”. 

Herenčiću je bilo jasno da nema izbora, pogotovo nakon što je Scott naglasio da će britanski tenkovi pružiti podršku partizanima ako ne pristane na izložene uvjete, i pristaje na ultimatum. Vrativši se među narod naređuje vojnicima da odlože oružje i počinjava samoubojstvo. Nakon što je istekao rok za predaju hrvatski vojnici istaknuli su bijele zastave i odbacili oružje. Tada su Britanci tenkovima vojnike i narod natjerali u redove, nakon čega su se povukli. Uprkos Bastinim obećanjima partizani su odmah otvorili vatru na očajnu masu nenaoružanih ljudi. Prema svjedočanstvima preživjelih pucnjava je trajala 15 do 20 minuta.

Preživjele partizani su u nepreglednoj koloni poveli prema Jugoslaviji. Počeo je Križni put.

Prema izvješću štaba 12. divizije Jugoslavenske armije, sačinjenim odmah nakon događaja, 15. svibnja se na Bleiburgu predalo 93.000 pripadnika poražene vojske NDH. Partizanske snage koje se od ožujka 1945. nazivaju Jugoslavenska armija zarobljene vojnike i civile s Bleiburga povukle su dublje na područje pod svojom kontrolom te su velik broj tih ljudi pobile u masovnim zločinima kod Teznog, na Kočevskom Rogu, u Maceljskoj šumi i na mnogim drugim manjim stratištima, dok na samom Bleiburgu nisu zabilježeni pokolji zarobljenika. Demograf Vladimir Žerjavić u svojima analizama navodi podatak od 50 000 stradalih Hrvata, ali bitno je reći da je tu bilo i Muslimana, Slovenaca i brojnih drugih.

Od soatlih događaja izdvajamo:

Toliko za danas dragi slušatelji od rubrike dogodilo se na na današnji dan. Ostanite i dalje na valovima radio Marije. Mir vam i svako dobro.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti

 

 

Potkategorije

Dragi i poštovani naši slušatelji,

Poslije dugo vremena da Vam se ukratko javimo i predstavimo. Naime, zasigurno ste već uočili preko radio valova ili stranice pa čak i stranice na facebooku da je RM s ovim ljetom krenula i s novom ekipom. Nova je, zamjenica glavnog urednika i promotor. Novi je i stari ravnatelj/glavni urednik.  

Pa idimo redom!

Nova zamjenica glavnog urednika je Ruža Hrkać (Mostar),

Novi promotor je Dražen Janko  (Žepče),

A novi/stari glavni uredik je p. Mato Anić (Sarajevo).

Bivšim djelatnicima: Davoru Brđanoviću, Nikolini Marčić, Ružici Rotim, Kristini Biokšić, Danici Škutor i p. Siniši Štambuku od srca zahvaljujemo za sve dobro što su ugradili i ostavili na RM, te im želimo obilje Božjeg blagoslova na novim službama i poslovima.  

Želimo s Vama podijeliti i veliku radost zbog lijepog broja novih suradnika i volontera. Oni su stup RM. Bez njih (Vas) ona ne postoji. Jedni su svoj doprinos dali i ostavili trajni trag na našem radiu, drugi su nastavili svoju misijun a treći tek počeli. Svi ste vi dio Marijina djela. Neka Vas Gospa čuva u svome srcu.

Napravili smo i stanovite izmjene u programskoj shemi. Vjerujemo nabolje.

Na koncu velika hvala svima Vama dragi naši dobročinitelji. Naše donacije nisu velike, ali su nam dragocjene. Poznata nam je Vaša ljubav prema Gospi i vjerujemo da zajedno možemo dalje, više i bolje.

Neka Vas sve prati Božji blagoslov i Gospin zagovor.

  1. p. Mato Anić 

 

uplatnica

Za milodare i potporu Radio Marije BiH:
Račun otvoren kod Intesa Sanpaolo Banke BiH:
Br. Rn.: 1541602001977216
Za uplatu iz inozemstva:
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA391541602001977126
Intesa SanPaolo Banka Bih
Obala Kulina bana 9A
71000 Sarajevo

 

na danasnji

Duhovni kutak


U te dakle, Gospode Bože, stavljam svu svoju nadu i utočište: na tebe stavljam svu svoju nevolju i stisku; jer što god vidim izvan tebe nalazim da je slabo i nestalno.

(Toma Kempenac)

Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

RM BIH 2

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Ukoliko imate neka pitanja javite nam se na e-mail: info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
+387 33 263 055, +387 33 260 260 (program uživo)
+387 33 260 261

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E, Mostar 88 000, BIH
+387 63 312 401, +387 63 312 400 ( program uživo)

www.radiomarija.ba
 

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17