Dogodilo se na današnji dan  30. studeni

Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo 4 događaja. U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 30. studenog.

Prva međunarodna nogometna utakmica (1872.)

Prva službena međunarodna utakmica u nogometu odigrana je 30. studenog davne 1872. godine, i to između reprezentacija Škotske i Engleske. Dogodilo se to u gradiću Particku pokraj Glasgowa u Škotskoj.Utakmica je zakazana sa željom da se nogomet, koji je tada bio još u povojima, popularizira u Škotskoj.Skupilo se oko 4000 gledatelja, a rezultat je bio miroljubivih 0 – 0.

Englezi su nosili bijele dresove, a Škoti plave, slično kao i danas. Razlika u odnosu na današnji nogomet bilo je u tome što golovi nisu imali prečku (gredu), nego samo traku koja je označavala gornji dio gola. Škoti su igrali u formaciji 2-2-6, a Englezi 1-1-8 (za današnji nogomet vrlo neobična formacija s čak osam igrača u napadu!).

Englezi i Škoti susretali su se i prije navedenog datuma, i to pet puta. Englezi su pobijedili u tri navrata, a dvaput je završilo neodlučeno. No FIFA te utakmice ne priznaje kao međunarodne jer su za Škotsku nastupali igrači iz Londona i okolice.

Osnovana je Zagrebačka filharmobija (1919.)

Zagrebačka filharmonija službeno je osnovana 30. studenoga 1919. godine.  Dosad je Filharmonija nastupala u gotovo svim zemljama Europe te u Rusiji, SAD-u i nekoliko azijskih i američkih država. Najpoznatija koncertna dvorana u kojoj su zagrebački filharmoničari pokazali svoje glazbeno umijeće bila je Carnegie Hall u New u Yorku (2016.). 

Pravi početak Zagrebačke filharmonije seže zapravo u 1871. godinu, kad je Ivan pl. Zajc počeo organizirati koncerte s popuparnim ulomcima iz opera i simfonija.  Nakon Prvog svjetskog rata velik poticaj osnivanju filharmonije dao je violist Dragutin Arany. Tad se zvala Filharmonija kazališnog orkestra, a 1920. preimenovana je u Zagrebačku filharmoniju. Do danas samo tri osobe nose naslov počasnog šefa dirigenta. To su: Lovro von Matačić, Milan Horvat i Pavle Dešpalj. 

Od 1991. Zagrebačka filharmonija dodjeljuje nagradu Mladi glazbenik godine.

Kako je Napoleon dobio 200.000.000 hektara u Americi? (1803.)

Prijenos područja Louisiane iz španjolskog u francusko vlasništvo službeno je izvršen 30. studenog 1803. godine na svečanosti u New Orleansu. Radilo se o golemom području u Sjevernoj Americi od otprilike 200.000.000 hektara zemljišta, gotovo kao pola površine današnje Europske unije. Danas se na tom području nalazi desetak američkih saveznih država – Arkansas, Missouri, Iowa, Oklahoma, Kansas, Nebraska, te dijelovi Minnesote, Sjeverne Dakote, Južne Dakote, Louisiane, Novog Meksika, Teksasa, Montane, Wyominga i Colorada.

Glavni čovjek u Francuskoj u to je doba bio Napoleon Bonaparte. Njegova Francuska priskrbila si je teritorij u Sjevernoj Americi time što je izvršila pritisak na Španjolsku da joj ga preda (kasnije je Napoleonov brat postao i španjolski kralj). Samo mjesec dana nakon spomenutog primanja Louisiane u svoje vlasništvo Francuska je taj teritorij prenijela na SAD. Naime, Amerikanci su kupili od Napoleonove Francuske to područje i time praktički udvostručili teritorij svoje mlade države.

Ubijen ambiciozni švedski kralj Karlo XII. (1718.)

Švedski kralj Karlo XII., jedan od najzanimljivijih vladara iz švedske povijesti, poginuo je 30. studenog 1718. godine. Postao je slavan diljem Europe kad je pobijedio vojsku Ruskog Carstva u bitki kod Narve 1700. godine. Na čelu svojih vojnih snaga Karlo XII. poharao je veći dio Baltika, Poljske te općenito Istočne Europe. Prilikom njegove invazije na Rusiju, kojom je u to vrijeme vladao znameniti car Petar Veliki, postojala je i mogućnost švedskog osvajanja Moskve.

Kralj Karlo XII. poginuo je prilikom švedske opsade tvrđave Fredriksten u današnjoj Norveškoj. Kralja je pogodilo tane ravno u glavu, i to tako da mu je ušlo u lubanju s jedne strane, a izašlo s druge. Na lešu Karla XII. jasno se mogla vidjeti velike rupa na lubanji smještena između sljepoočnice i uha (nekoliko je puta tijekom povijesti njegov leš bio ekshumiran). Nije točno poznato tko je ispalio sudbonosno tane. Postoji mogućnost da kralja nisu ubili Norvežani, nego njegovi Šveđani u uroti. U trenutku kad je ubijen imao je samo 36 godina.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti