Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo četri događaja. U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 31. Ožujka.

Eiffelov toranj trebao je biti privremeni izložak (1889.)

Dana 30. ožujka 1889. svečano je javnosti predstavljen Eiffelov toranj. Godina 1889. odabrana je jer je na nju padala 100-godišnjica Francuske revolucije. Toranj je konstruirao poznati inženjer Gustav Eiffel, a građen je dvije godine pri čemu je zaposleno 300 radnika.

Toranj je sastavljen od 18.038 komada željeza pomoću 2 i pol milijuna zakovica. Eiffelov toranj je do 1931. bio najveća građevina na svijetu (300,5 m, s antenom 320,8 m). Za vrijeme gradnje poginuo je jedan čovjek.

Mnogi poznati Parižani kritizirali su toranj kao ruglo grada, primjerice Alexandre Dumas. Guy de Maupassant tvrdio je da mrzi Eiffelov toranj. Ipak, zanimljivo je da je navodno svaki dan ručao na njemu. Kad su ga pitali zašto, rekao je da je to stoga što je to jedino mjesto u gradu s kojega se toranj ne vidi.

Toranj je trebao stajati 20 godina i biti razmontiran 1909. godine. Ipak, zbog velikog interesa posjetitelja odlučeno je da ostane. Danas je Eiffelov toranj najposjećeniji turistički spomenik na svijetu od svih za koje se plaća ulaz.

Računalo UNIVAC težilo je 13 tona (1951.)

Dana 31. ožujka 1951. svečano je obilježena prva prodaja upotrebljivog elektroničkog računala u povijesti. Bio je to znameniti UNIVAC koji je prodan američkom Uredu za popis stanovništva (engl. U.S. Census Bureau). UNIVAC je kratica za UNIVersal Automatic Computer, a proizvodila ga je kompanija Remington Rand, nekadašnji proizvođač oružja i pisaćih strojeva. Današnji je nasljednik te kompanije korporacija Unisys.

Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabavi.

UNIVAC je postao slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora. Naime, na uzorku od 1 % glasova predvidio je premoćnu pobjedu generala Dwighta Davida Eisenhowera. Većina anketara davala je veliku prednost drugom kandidatu (Adlaiju Stevensonu), pa se televizija nije usudila objaviti UNIVAC-ovo predviđanje. Tek kad je Eisenhower doista pobijedio na izborima shvatili su UNIVAC-ovu sposobnost.

Dalaj Lama emigrirao u Indiju (1959.)

Dana 31. ožujka 1959. Dalaj Lama emigrirao je iz Tibeta u Indiju nakon neuspjeha Tibetanskog ustanka. Otišao je iz Lhase, glavnog grada Tibeta, još 17. ožujka, s grupom od dvadesetak ljudi, uključujući šestoricu ministara. Tibetansko-indijsku granicu prešao je Dalaj Lama kod prijelaza Khenzimana. Da bi se došlo iz Tibeta u Indiju potrebno je prijeći Himalaje, a Dalaj Lama se nakon tog pothvata privremeno smjestio u samostanu Tawang (jedan od najvećih samostana u Indiji).

Izbjegličku vladu Tibeta Dalaj Lama smjestio je u naselju McLeod Ganj pokraj indijskog grada Dharamshale. Riječ je o lokaciji na sjeveru Indije, u podnožju Himalaja. Grad Dharamshala razmjerno je blizu području Kašmira, a McLeod Ganj ponekad nazivaju i Mala Lhasa. Ondje se nalazi mnogo pripadnika tibetanske emigracije.

Dalaj Lama i danas živi na području Dharamshale u Indiji. Njegova tibetanska vlada ima i premijera, a tu funkciju danas obavlja Lobsang Sangay. Titula premijera na tibetanskom jeziku glasi sikyong, što otprilike znači politički vođa (za razliku od duhovnog vođe).

René Descartes – pokretač znanstvene revolucije (1596.)

Dana 31. ožujka 1596. rođen je René Descartes, znameniti francuski filozof i prirodoslovac. Rodio se u gradiću La Haye en Touraine u središnjoj Francuskoj. Zanimljivo je da je taj gradić njemu u čast kasnije preimenovan u Descartes.

Descartes je tijekom svog radnog vijeka dao golem doprinos ljudskom znanju na poljima matematike i filozofije, do te mjere da su njegova djela i danas nezaobilazna pri proučavanju tih disciplina. Smatra ga se jednom od najvažnijih osoba za nastanak znanstvene revolucije u ranom novom vijeku.

Njegovo najpoznatije djelo je Raprava o metodi u kojem kritizira dotadašnje filozofske i znanstvene misli. Naglašava da osnova spoznaje treba biti mogućnost čovjeka da svojim umom donosi red u proučavanje stvari te onda pravilno zaključuje. Također ga se smatra začetnikom moderne matematičke i analitičke geometrije.

Premda je rođen u srcu Francuske, znatan je dio svog života proživio na području današnje Nizozemske, a preminuo je u Švedskoj. Smrt ga je zatekla 1650. na dvoru švedske kraljice Kristine, kojoj je prethodno služio kao učitelj.

Pripremio: Dražen Janko