Dogodilo se na današnji dan  8. rujan

Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo tri događaja. U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 8. rujna.

New York, slavni i bogati američki grad, nekad se zvao New Amsterdam. Početkom 17. stoljeća bio je, naime, tek nizozemska kolonija. Grad je osnovan 1625. na otoku Manhattan koji je, zaštićen rijekama, izabran kao savršena lokacija za bogatu Dutch West India Company. Kako bi se doseljenici i njihova imovina osigurali, sklopljen je ugovor s lokalnim indijanskim stanovništvom kojima je praktički dano vlasništvo nad Manhattanom. Grad je bio pod upravom Nizozemaca do 8. rujna 1664. kada je pao u ruke Engleza.

Mussolinijeva fašistička Italija priključila se Drugom svjetskom ratu 1940. godine. Talijanski vojni stroj nije bio spreman na takav poduhvat što se ubrzo i pokazalo agresijom na Grčku iste godine. Nastavkom rata, učestali talijanski porazi na svim frontama i anglo-američko iskrcavanje na Siciliju 1943. okrenuli su većinu Mussolinijevih kolega protiv njega. To je omogućilo kralju da mu oduzme mandat a na kraljevu zapovijed Mussolini je uhićen. Nova vlada maršala P. Badoglia u tajnosti 3. rujna 1943. potpisuje kapitulaciju Italije, za što je javnost doznala tek 8. rujna.

Romanopisac i pisac kratkih priča Ernest Hemingway jedan je najznačajnijih američkih književnika svih vremena. Poznat je i po svojim putovanjima i izvještajima s mnogih svjetskih bojišnica, od španjolskog građanskog rata do kineske fronte u Drugom svjetskom ratu. Hemingway je pisao prema vlastitim iskustvima koja je imao kao ribar, lovac i zaljubljenik u borbe bikova. Roman ‘A sunce izlazi’ donio mu je međunarodnu reputaciju. Uspješni su bili i ‘Zbogom oružje’ i ‘Kome zvono zvoni’ a na današnji dan 1952. objavio je djelo ‘Starac i more’ za koje je 1953. dobio Pulitzerovu nagradu, a 1954. i Nobelovu nagradu. Oko 3.000 njegovih rukopisa ostalo je neobjavljeno.

8. rujna 1966. započela je slavna povijest kultne serije Zvjezdane staze (eng. Star Trek). Serija promiče idiličnu budućnost u kojoj su se ljudi i druge rase, dostignuvši stupanj razvoja koji omogućuje putovanje brzinama bržim od svjetlosti (tzv. Warp pogon), udružili u Ujedinjenu Federaciju Planeta, organizaciju nalik međuplanetarnim Ujedninjenim narodima. Zvjezdane staze upućuju na probleme iz stvarnog života, kao što su rat, kršenje ljudskih prava, rasna diskriminacija i neravnopravnost spolova. Serija je prvi put prikazana na američkoj televizijskoj kući NBC. Na osnovu originalnih serija iz 1966. nastalo je još pet serija i 11 filmova, mnoštvo računalnih igara i knjiga.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti