icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 16.7.

Islamski kalendar ili hidžretski kalendar je kalendar po kojem se ravnaju muslimani prilikom određivanja svojih dnevnih dužnosti i blagdana, a u mnogim islamskim državama ovo je službeni kalendar.

Riječ je o je lunarnom (mjesečevom) kalendaru. On se ravna prema mjesečevim mijenama. Jedna puna mjesečeva mijena (transformacija od mjeseca mlađaka na nebu do punog mjeseca i potom opet do mlađaka) označava protok jednog mjeseca po kalendaru. Jedna hidžretska godina ima 354 ili 355 dana. Zbog toga dan hidžretske Nove godine nikad ne pada na isti dan po gregorijanskom kalendaru (sunčevom kalendaru) nego kruži kroz sva godišnja doba. Na taj je način, također, izbjegnuto eventualno poklapanje islamskih i poganskih svetkovina na isti dan.

Za početak islamskog kalendara uzima se Hidžra, preseljenje Muhameda i muslimana iz Meke u Medinu 622. godine uslijed progona i pritisaka koje su nad njima vršili mekanski idolopoklonici. Od Hidžre do danas (2018.) navršilo se 1439 hidžretskih godina, te se nalazimo u 1440. hidžretskoj godini. S obzirom da je početak islamskog kalendara fiksiran kasnije odnosno da godine prolaze brže zbog manjeg broja dana, po broju godina preklopiti će se s gregorijanskim 20874. godine.

Muslimani, osim vlastitog kalendara, imaju i vlastite blagdane među kojima su najveći Ramazanski i Kurban-bajram.

-

Inocent III. (22. veljače 1161.16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti. U njegovo vrijeme Crkva je bila na vrhuncu moći.

Rodio se kao Lotario de' Conti di Segni u Gaviganu, 1160. ili 1161. godine.Za papu je izabrana kada je imao 37. godina.Godine 1198. pozvao je vojsku na Četvrti križarski pohod u Svetu zemlju, koji je rezultirao osvajanjem Carigrada. Na svome putu križari su zauzeli Zadar kao protuuslugu Mlečanima za prijevoz vojnika i opreme. Napad na kršćanski grad osudio je Inocent III., pokretač križarskog rata, koji je Mlečane kaznio izopćenjem. Također je sazvao i Četvrti lateranski sabor. Za vrijeme svog pontifikata reformirao je kuriju, potvrdio redove franjevaca, hmilijata, dominikanaca i ojačao crkvenu državu. Osnovao veliku bolnicu S. Spirito u Rimu. U skladu s idejom o papinskoj vrhovnoj vlasti nad kršćanskim narodima Zapada, upleo se u spor o njemačkom carskom nasljedstvu. Za vrijeme Kulina bana Bosna postaje veliko središte hereze na Balkanu. Papa Inocent III. pisao je povodom toga ugarskom kralju Emeriku:

Doznali smo da je nedavno splitski nadbiskup protjerao iz Splita i Trogira veći broj heretika, a da je plemeniti muž Kulin ban bosanski dao onim grješnicima ne samo sigurno sklonište, nego i javnu pomoć i izložio njihovoj zloći svoju zemlju i sebe samoga, pa ih je častio kao katolike, čak i više nego katolike, nazivajući ih kršćanima.”

(―)

Papa Inocent III. zatim šalje svog legata Ivana de Kazamarisa Kulinu banu u Bosnu. Na Bilinu polju, Kulin ban i okupljeni narod javno i svečano su osvjedočili svoju pripadnost katoličkoj vjeri. Pokopan je u katedrali u Perugi, gdje je njegovo tijelo ostalo sve dok ga papa Lav XIII. nije prebacio u Lateransku baziliku u prosincu 1891. godine.

-

Jerome David Salinger (New York, 1. siječnja 1919. - Cornish, New Hampshire, 27. siječnja 2010.), bio je američki romanopisac i pripovjedač.

Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka između 1948. i 1959. godine. Od 1965. nije ništa više napisao i nije intervjuiran od 1980. Njegovo najpoznatije djelo je "Lovac u žitu" (Catcher in the Rye), a ovisno i prijevodu, knjiga se može naći i pod naslovom "Lovac u raži". U "Lovcu" je ispričana priča o mladom buntovniku imenom Holden Caulfield i njegovim zanimljivim doživljajima u New Yorku.

Citat iz Lovca u žitu, koji je savršen uvod u daljnju Salingerovu biografiju: "Što me doista zapanji, je knjiga koja te, pošto si svršio s čitanjem, navede da poželiš da ti je njen autor blizak prijatelj i da ga možeš nazvati kad god to poželiš. To se, doduše, ne događa često." (Holden Caulfield)

J.D. Salinger rođen je na Manhattanu (New York), gdje je i odrastao. Bio je sin uspješnog Židova, koji se bavio uvozom sira. Majka mu je bila škotsko-irskog podrijetla. U djetinjstvu su ga zvali Sonny. Nakon osnovnog školovanja, poslan je u Valley Forge Vojnu Akademiju, gdje je boravio od 1934. do 1936. godine. 1937. godine je proboravio 5 mjeseci u Europi. Od 1937. do 1938. godine studirao je na Ursinus College i Sveučilištu u New Yorku. Prva prava ljubav bila mu je u Oona O'Neill, s kojom se redovito dopisivao i bio je nemalo iznenađen kad se ona udala za Charlesa Chaplina, koji je bio mnogo stariji od nje.

Tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovao je u raznim bitkama, čak i u invaziji na Normandiju. Njegovi suborci opisali su ga kao hrabrog i istinskog heroja. Tijekom prvih mjeseci u Europi uspjevao se baviti pisanjem, a u Parizu je čak i upoznao Ernesta Hemingwaya.

1945.godine oženio se francuskom liječnicom Sylviom, no rastali su se, pa se 1955. godine ponovno oženio - ovog puta je odabranica njegova srca bila Claire Douglas. I taj brak je završio razvodom 1967.godine, kad se Salinger posve povukao u svoj vlastiti svijet.

Salinger je često patio od stresa, i s godinama se sve više povlačio u sebe. O svom najpoznatijem liku, Holdenu, često je govorio kao o prijatelju.

S vremena na vrijeme su se javljale glasine da će Salinger objaviti još koji roman, no to se nikad nije dogodilo.

Najpoznatija djela su mu: Lovac u žitu (Catcher in the Rye), Visoko podignite krovnu gredu, tesari (Raise high the roof beam, carpenters), Seymour - uvod (Seymour - introduction), Franny i Zooey (Franny and Zooey).

Od ostalih događaja izdvajamo:

1661. - Stockholmska je banka izdala prve novčanice u Europi

Pripremio: Dražen Janko

na danasnji

Duhovni kutak

Žito i kukolj rastu u meni, Gospodine. Želio bih ljubiti čitavim bićem, ali popustim i nadvlada me sebičnost. Želim služiti onima koji me okružuju, a opet tražim udobnost i pažnju za sebe. Pomozi mi spoznati samoga sebe, a osobito upoznati i voljeti Tebe. Amen.

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17